DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 121     <-- 121 -->        PDF

S. Matić: ŠUMARSTVO U DRUŠTVliNOM OZRAČJU DANAS I 1878. GODINE Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 111-122
imaju ambiciju bavljenja s prirodom, a posebno oni
koji nastupaju pod firmom zaštite prirode.


Ovakvom politikom "zaštite" šuma ne gubi samo
šumarstvo i djelatnosti vezane uz njega, nego i cijelo
društvo zbog pada kvalitete i pitanja vječnosti šuma,
što ima utjecaja na njihovu produktivnost i stabilnost.


3. Problemi vezani za dobit u šumarstvu uz diktirane
cijene, diktiranu raspodjelu i netržišnu prodaju
trupaca.
Inzistirati na dobiti u šumarstvu te punjenju državnog
proračuna još je jedna od mnogih nelogičnosti vezanih
uz hrvatsko šumarstvo danas. Dohodovno šumarstvo
u uvjetima kad je trupac jedini proizvod, i to
još sa zamrznutim cijenama, bez tržišnih odnosa, s dirigiranom
raspodjelom, s rokovima plaćanja koji drugi
određuju i još mnogo toga, samo je pretpostavka bez
ikakvog valjanog argumenta. O dohodovnom šumarstvu
mogli bi govoriti kada bi se mogli tržišno ponašati,
te društvu fakturirati i naplatiti sve ono što šuma pod
rukovodstvom šumarske struke proizvodi, a to su i
općekorisni proizvodi šume, kisik, voda. Isto tako o
dohodovnom šumarstvu mogli bi govoriti kada bi se u
okvirima šumarstva trupac i ostali materijalni proizvodi
šume tržišno oblikovali i prodali s uloženim radom.


Ovaj relativno kratak prikaz problema s kojim se u
novije vrijeme susreće šumarstvo hrvatske, a koji stvaraju
negativno i nepoticajno ozračje, dovoljno govore o
vrlo lošem položaju šumarstva. Iako smo naslijedili
kvalitetne šume, dobru šumarsku tradiciju, kadrove i
visokoškolsku obrazovnu ustanovu i dobru znanost,


položaj šumarstva je svakim danom sve lošiji. Temeljni
problem je u nepoštivanju Ustava i Zakona o šumama,
koji bi, kada bi se korektno provodili, dobro riješili
položaj šuma i šumarstva u državi. Sustavno smanjenje
površina šuma koje se prije 1996. godine nisu u zadnjih
100 godina u ukupnom iznosu smanjile ni za 1 ha,
dovoljno ukazuju na položaj šumarstva u državi, a još
više na nepostojanje pravne države. Šumarstvo je i nastalo
u vremenu nastanka prvih pravnih država u Europi,
i ono bez njih ne može funkcionirati.


Oduzimanje šuma od cesta bez ikakve naknade, poticajno
je djelovalo na ostale koji se na isti način žele
domaći državnog zemljišta, pa tako i kamenolomi uz
potporu vlade uzimaju svoj dio. Ministarstvo poljoprivrede
i šumarstva uspijeva ishoditi da ministar po
svom nahođenju dijeli šume bez naknade, a takozvani
vinogradari i maslinari otkrivaju pogodnost kamenitog,
neplodnog, samo za šumu pogodnog apsolutnog
šumskog tla za intezivnu poljoprivrednu proizvodnju,
koja će biti stimulirana državnom potporom. Sigurni
smo da tome još nije došao kraj, ukoliko netko u ovoj
državi ne stekne snage i odlučnosti da konačno prekine
taj "lanac sreće".


Ponašanje Ministarstva zaštite okoliša i Vodoprivrede
dobro se uklapa u opću rasprodaju i upropaštavanje
šuma i šumarstva, pa makar je to ponekad popločano
i dobrim željama. Sigurni smo da takav popločani
put vodi ravno u pakao, u kojemu će se uskoro naći
šume, koje su po našem Ustavu dobro od interesa za
Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu.


4. UMJESTO ZAKLJUČAKA - Instead of conclusions
U XIX. stoljeću šumarstvo hrvatske učinilo je prve
korake koji su vodili u formiranje šumarstva kao struke
i znanosti te početku modernog i organiziranog šumarstva.
Općenito, možemo reći da jc stanje u šumarstvu


XIX. stoljeća bilo teško i složeno. Neriješeni imovinski
odnosi između feudalaca i kmetova, prevelika sječa
šuma, krčenje šuma, samo su dio problema šumarstva
onoga vremena. Međutim, bilo je važno da su se ti problemi
uočili, a državna i zakonodavna vlast te obrazovne
i stručne institucije dovoljno napravile da se stanje
popravi.
Upravo to ozračje obogaćeno stručnim ljudima,
koji su širili šumarski i nacionalni naboj, razlog je što
su se negativni procesi zaustavili. Zahvaljujući takvoj
klimi naslijedili smo kvalitetne šume, koje su u ono
vrijeme, zahvaljujući novoformiranoj šumarskoj struci,
krenule iz stadija propadanja u stadij progresivnog
razvoja. Šumarska struka nastala je krajem XVIII. stoljeća
iz straha da će šume zbog neorganiziranog gospodarenja
i sječe nestati. Formiranje šumarske struke iz


vela je država, znajući njenu vrijednost i koristi koje u
budućnosti može priskrbiti. Očuvanje šuma i gospodarenje
njima bilo je dobro zakonski popraćeno. Tu jc
vrlo bitno spomenuti Zakon o šumama 1852. i dva Zakona
iz 1894., koji izričito zabranjuju prenamjenu
šumskog zemljišta u druge kulture, te naređuju potrajno
gospodarenje na temelju gospodarskih osnova. Isto
tako tim jc zakonom određeno da se sa šumom mogu
baviti i s njom upravljati samo akademski obrazovani
stručnjaci.


Iako smo naslijedili vrlo kvalitetne šume, dobru šumarsku
tradiciju, kadrove i visokoškolsku obrazovnu
ustanovu i dobru znanost, današnji položaj šumarstva
je svakim danom sve lošiji. Temeljni problem je u nepostojanju
pravne države i nepoštivanju Ustava i Zakona
o šumama, miješanje politike u stručne poslove
upravljanja šumama te loša kadrovska politika. Sve to
stvara loše ozračje koje demotivira sve one koji su još
uvijek zadržali pošten odnos i ljubav prema šumi i
šumarstvu.