DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 126 <-- 126 --> PDF |
T. Starčević: GDJE NAM JE SLOBODNA MISAO I RIJEČ? d.o.o. doživljavao sam kao našu nacionalnu i stručnu sramotu. Dok je ovdje u Senju pred 125 godina uspješno funkcionirao Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uređivanje bujica, Irska je bila goli pašnjak. Trebam li vas podsjetiti; na ne tako davna razdoblja stručno nekompetentnih pa onda i neodgovornih članova upravnih odbora, tromu, neučinkovitu i samo poslušnu administraciju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, na čvrste stavove i namjere države za izdvajanjem sredstava u Proračun RH, uz istovremeno podržavanje netržnih odnosa između šumarstva i prerade drva. Tko to nije prepoznao da proglašavanje novih i proširenje postojećih nacionalnih parkova, isključujući gospodarenje šumama, što nedvojbeno "osigurava" samo posvemašnju biološku regresiju stabilnih i dugotrajno stručno gospodarenih šumskih ekosustava, kao i nepotreban pad zaposlenosti uz gospodarske gubitke. Ma koliko aktualni ministri nestručnjaci brzo učili, prekratko traju da bi u šumarstvu sve to mogli prepoznati a kamoli naučiti. No nisu samo oni odgovorni. Zastrašuje istina kako im šumari profesionalci u Ministarstvu daju bezrezervnu podršku za stručno nedvojbeno pogrešne poteze. Unatoč totalnoj nelogičnosti i mnogobrojnim pisanim inicijativama za ukidanjem slivne vodne naknade za šume, kao i protuustavnoj zakonskoj odredbi kojom se javne ceste oslobađaju naknaditi oduzete šumske površine, sve se i dalje odvija po starom. Na primjeru, prosječno godišnje golemih opožarenih površina na priobalju i otocima (oko 17.000 ha), redovno se ponavljaju jeftine i neupućene priče o nedovoljno ozbiljnom shvaćanju opasnosti od požara. Izgleda daje kod svega toga jedino memorija izostala. Pred pet godina, 4. studenog 1998. HŠD u zajednici s HND-om Sekcijom za okoliš, organiziralo je okrugli stol uz nazočnost mnogih stručnjaka i profesionalno ili društveno odgovornih osoba za protupožarnu preventivu. Sažeti zaključci sveobuhvatne rasprave, njih deset, do danas ništa nisu ozgubili na aktualnosti, jedini je problem što se oni ne provode, dok šumarstvo ulaže golema financijska sredstva u zaštitu od požara. Treba li spominjati provedbu Zakona o lovu iz 1994, dodjelu koncesija, uništavanje staništa šuma ograđivanjem lovišta, proglašavanje šume Šiljakovačka dubrava šumom za znanstvene svrhe da bi turopoljci plemenita roda mogli u njoj uzgajati prekobrojne domaće svinje. Šumarski list SUPLEMENT (2003). 123-124 Čini se da akt iz Narodnih novina broj 150 od 23. rujna 2003, zaslužuje počasno mjesto u zbirci nečasnih djela, gdje se Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanju šuma u članku 17. kroz institut služnosti fizičkim osobama ugovorom mogu dodijeliti opožarene šumske površine za podizanje višegodišnjih nasada bez obračuna naknada za šumsko zemljište (na 50 godina maslinika i na 40 godina radi podizanja vinograda). Treba li komentar ili obrazloženje zašto maslinici ili vinogradi ne mogu preuzeti ekološku i socijalnu ulogu prirodne mješovite šume? Sve će se to događati uz mogućnost nasljeđivanja u slučaju smrti ovlaštenika. Još nije gotovo, uz sve to predviđena je i dodatna povoljnost oslobađanjem od naknade za općekorisne funkcije šuma. Zaboravio sam još reći; osim političkih odluka za ove poduhvate ne postoji niti jedan prostorno planski dokument. Ne mogu se oteti dojmu da naši politički dužnosnici i menageri u gospodarstvu ne vode razvojnu politiku države ni poduzeća, već vode brigu samo o tome kako zadovoljiti one koji su ih imenovali. Prečesto, u svojoj državi i njenim institucijama ne nalazimo odgovornog arbitra. I tako, žalosnih primjera koliko hoćeš. A ja, ja se neumorno nadam da je bolje paliti svaki dan po jednu svijeću nego proklinjati mrak. Zaključujući ovo razmišljanje zadnjeg dana mjeseca rujna, ostaje mi se zajedno s vama nadati da će rezultati skorih izbora možda nešto promijeniti. Ipak, životno iskustvo mije do sada nedvojbeno potvrđivalo kako stručna, slobodna misao i riječ uvijek mora zadržati kritički odmak od svake vlasti. Zato bih danas, uz obilježavanje 125. godišnjice jednog nadasve vrijednog svjedočanstva o šumarskom pokretu za pošumljavanje krša, goleti i uređivanje bujica, uz zahvalnost šumarskim stručnjacima koji su taj pokret nosili, želio taj ponos kod većine šumara pretvoriti u nadahnuće za integracijom plemenitosti i dobrote, pa onda našim šumama i našoj djeci obećati budućnost, izazvajući našu savjest na suprostavljanje šutnji, svim našim porocima i općoj obamrlosti. Naši časni prednici, naši pradjedovi, djedovi, očevi i naša domovina to od nas s punim pravom očekuju i zahtijevaju. |