DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 16 <-- 16 --> PDF |
V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJR KRASA ... Šumarski list - SUPLHMENT (2003), 3-22 torata (50 ha) dobiju se realniji podaci, i to: 1. A. Kauders 134 ha (268 %); 2. J. Balen 72 ha (144 %); 3. A. Rosmanith 37 ha (74 %); 4. O. Nyitray 35 ha (70 %); 5. E. Malbohan 29 ha (58 %) i 6. V. Plesa 25 ha (50 %). Detaljno obrađeni podaci pošumljavanja kulturabranjevina omogućili su usporedbu između primorskih padina Velike Kapele i Velebita. Tako se od sveukupne površine kultura-branjevina od 10.097 ha pretežni dio 7.952 ha (79 %) nalazi na Velebitu, a preostali od 2.145 ha (21 %) na Velikoj Kapeli. Od ukupnog pošumljavanja i popunjavanja odnosi se na Veliku Kapelu 60 %, a na Velebit 40 %. Dodamo li tome i prirodno pomlađivanje, tada Velebitu pripada 88 %, a Velikoj Kapeli 12 % sveukupne površine. Međutim, ovakav odnos ni približno ne odgovara uloženim sredstvima pošumljavanja i popunjavanja (Velika Kapela 63 % i Velebit 37 %). TEHNICKI RADOVI Uspješnom osnivanju kultura-branjevina prethodila je izgradnja suhozida, koja je dobrim dijelom sačuvala postojeću vegetaciju od nepovoljnih vanjskih čimbenika, ispaše i štetnog utjecaja čovjeka. Najviše suhozida izgrađeno je od 1879-95. godine, a od tada se postavljaju samo kameni humci. Od 1927-42. god. izgradnja suhozida ponovo se aktualizira, ali nikada ne dostiže razmjere iz početnog razdoblja. Za cijelo razdoblje Nadzorništva - Inspektorata ukupno je izgrađeno impozantnih 260,4 km suhozida.18 U zaštiti kultura-branjevina od požara sporadično se izgrađuju prosjeke koje međutim nisu osposobljene za promet vozila. Osim toga grade se i vatrobrani zidovi u vrlo malom obujmu. Osim navedenih tehničkih radova izgrađene su mnoge staze, putevi, zidovi, stube, klupe i ostali manji objekti, zajedno s hortikulturnim uređenjem, i to u prvom redu u gradskom parku "Nehaj" i Zavratnici kraj Jablanca. Vrlo nestabilne bujične i erozijske aktivnosti prouzročile su znatne štete osobito u gornjim dijelovima (nanosištima). U njihovu saniranju najprije su se primjenjivale tehničke mjere u nanosištu, koje nisu polučile zadovoljavajuće rezultate. Do konačnog smirivanja bujica dolazi kasnije i to izvedbom kombiniranih uzgojno-tehničkih radova, ponajprije u prikupištu, ali i u cjelokupnom bujičnom perimetru. Radovi se osobito intenziviraju osnivanjem Nadzorništva. To se poklapa i sa zakonskom regulativom, jer je Zakon o uređenju bujica 1895. godine stvorio dobru osnovu za uređenje bujica. Od tada pa nadalje, Nadzorništvo izvodi uzgoj 18 Suhozid je izgrađeni zid od neobrađenog kamena, bez vezivnog materijala, najčešće uokolo kultura-branjevina radi bolje zaštite vegetacije od stoke i ljudi. Prosječna širina zida iznosila je 0,9 m u podnožju, 0,6 m na vrhu, visine 1,6 m i površine poprečnog presjeka 1,2 ml Za tekući metar (m´) treba 0,96 m3 kamena, uzi majući u obzir redukciju od 20 % šupljina između kamena. 19 V. Ivančević, 1987. Naziv "Torrente" na francuskom označava bujičnu pojavu i nalazište Velike količine nestabilnog bujičnog nanosa s oskudnom vegetacijom glavna su odlika nanosišta senjske bujice "Torrente" s početka 20. stoljeća. Ovaj interesantni "pejzaž" iskoristila je grupa senjske gospode za slikanje prilikom jednog kraćeg izleta. Original slike čuva se u Gradskom muzeju u Senju. - Tehnical activities Izgradnjom suhozida u branjevini "Borova draga" kraj Svetog Jurja zaustavljena je nestabilna sipina (popuzina), čemu je pridonio i proces prirodnog pomlađivanja. Fotodokumentacija Nadzorništva - Inspektorata ne radove i to uglavnom na pošumljavanju, kao i manje tehničke radove u saniranju bujica. Ostale tehničke objekte izgradili su posebne državne službe za uređenje bujica pod rukovodstvom specijaliziranih šumarskih stručnjaka. Kao izraziti primjer uspješnog rada Nadzorništva može poslužiti saniranje divlje bujice senjskog "Torrentea" (Senjske drage) površine perimetra od 3.100 ha.19 Na tom području uspješno su izvedeni veliki uzgojno-tehnički radovi krajem 19. i početkom 20. stoljeća, koji su potpuno obuzdali divlju bujicu. Od većih tehničkih objekata osobito se ističe sedam masivnih kamenih pregrada. Usporedno s tim radovima osnovane su 22 kulture-branjevine na 320 ha, te izgrađeno 20 km suhozida. Danas je područje nekadašnje bujice Senjske drage potpuno smireno. Mnogobrojni, osobito strani stručnjaci, dive se ovako uspješnim radovima. Pri tome se osobito ističe veličina zahvata koji su po svojim razmjerima jedinstveni na Me |