DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 18 <-- 18 --> PDF |
V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZ0RN1ŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMLNT (2003). 3-22 Prirodna obnova autoktonc vegetacije u kombinaciji s crnim borom, na većem dijelu Nehaja omogućuje danas ugodan boravak mnogobrojnim posjetiteljima. (Foto: I. Stella) ničke komore u Senju i strastveni lovac. Senjani će ga između ostalog pamtiti po prvom sustavnom pošum ljavanju Nehaja 1892. godine. Po odlasku E. Malbohana iz Senja u Otočac 1894. godine dolazi na mjesto upavitelj a Albert Rosmanith (Šleska 1857 - Zagreb 1927). U Senju ostaje do 1898. godine kada je premješten u Šumarsko ravnateljstvo Zagreb. Između ostalog A. Rosmanith osnovao je jedini gradski park "Marija Art" 1895. g. i mali rasadnik "Sv. Vid" u Senju 1896. godine. Pod njegovim stručnim vodstvom nastavljeni su intenzivni radovi na pošumljavanju Nehaja. Na milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine bio je osobito zapažen njegov zorni prikaz našega krša, za stoje bio i posebno odlikovan. Njegovi radovi na uređenju bujica posebno su bili nagrađeni. A. Rosmanith slovio je za vrsnog šumarskog stručnjaka s međunarodnom reputacijom. Njegov nasljednik Otto Nytray (? 1870 - Veszprem, Mađarska 1923) dolazi na čelo Nadzorništva kao mladi i neiskusni stručnjak, unatoč protivljenju Zemaljske vlade. Nepovoljne financijske prilike i odbojni stav stanovništva o daljnjem pošumljavanju, gotovo su prekinuli sve radove. Zbog toga i ne čudi podatak daje za njegova višegodišnjeg rukovođenja izdvojeno najmanje površina za pošumljavanje krša.24 Međutim, O. Nytray je uzorno sredio evidenciju o svim radovima na kršu. Ističe se kao jedan od autora udžbenika Šumarskog fakulteta u Šćavnici 1913. godine. I napokon, po završetku I. svjetskog rata, na čelo Nadzorništva 1919. godine po prvi put dolazi domaći stručnjak. Riječ je o Josipu Balenu (Krmpote, 1890 - Tucuman, Argentina 1964) našem najistaknutijem šumarskom stručnjaku za područje krša, te uspješnom znanstveniku, profesoru i kompletnom intelektualcu. Šumarska struka pamti ga kao prvog doktora šumar24 A. Kauders, 1921 skih znanosti na zagrebačkom Sveučilištu. Naime, mladi ambiciozni stručnjak J. Balen za službovanja u Senju priprema disertaciju pod naslovom: "Bura i njezino značenje za pošumljavanje krša". Uspješno brani disertaciju u 33. godini života na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu 1923. godine. Za vrijeme službovanja u Senju poduzima akcije među stanovništvom, zalažući se za izdvajanje novih površina za pošumljavanje krša, koje su uskoro dale izvanredne rezultate. Na taj način J. Balen je osnovao više novih kultura-branjevina. Uz poslove rukovođenja Nadzorništvom povjereno mu je i vođenje šumarsko-tehničkih poslova za otok Krk i Crikvenicu. Njegov rad u Senju nije ostao nezapažen, pa 1925. god. odlazi u Ministarstvo šuma i rudnika. Uskoro postaje i profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Po osnutku NDH dolazi u Zagreb, gdje na Šumarskom fakultetu, bez naknade, predaje više predmeta. Nakon reorganizacije vlasti postaje ministar u Ministarstvu šumarstva i rudarstva od 1943-45. godine. Nakon izbjegličkih logora u Italiji, odlazi u Argentinu 1947. godine, gdje je ubrzo imenovan tehničkim savjetnikom u Ravnateljstvu šuma. Uspješno je izveo velik projekt pošumlja- UNIVERSITAS UTTERARUM REGNI SERHORUM C R 0 AT A RUM S I. () V I N 0 R U M Q U E i A (i R E BENS IS NOS RECTOR, EACULTATIS AGRONOMICO-FORESTALIS DECANUS ET PROMOTOR RITE CONSTITUTUS IN DOCTISSIMUM ET CLARISSIMUM VIRUM AC DOMINUM JOSEPHUM BALEN EX KRMPOTE IN CROATIA ORIUNDUM DISSERTATIONE INAUGURAL! LAUDABILI CONSCRIPTA .BURA I NJEZINO ZNAČENJE ZA POŠUMLJENJE KRASA" EXAMINEQUE RIGOROSO CUM LAUDE SUPERATO DOCTORIS RERUM FOREST1UM GRADUM EX UNANIMI FACULTATIS AGRONOMICO-FORESTALIS DECRETO CONTULIMUS E1QUE HOC DIPLOMATE SIGILLO UNIVERSITÄT« LITTERARUM MUNITO RERl FOREST1UM DOCTORIS IURA AC PRIVILEGIA CONCESS1MUS. DATUM IN ZAGREB DIE 30. MENSIS JUNI ANNI 1923. Ž^T»´ Diploma Josipa Balena, prvog doktora šumarskih znanosti na Gospodarsko-šumarskom fakultetu 1923. godine. Arhiv zagrebačkog sveučilišnog rektorata |