DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 19     <-- 19 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list SLPLEMENT (2003). 3-22
vanja područja rijeke Parane na 50.000 ha, koji mu je
donio puno pohvala i potvrdu međunarodnog ugleda.
Osnivač je prvog Šumarskog fakulteta u Tucumanu
(Argentina) 1960. godine, gdje je bio postavljen za voditelja
Katedre za pošumljavanje i Instituta za pošumljavanje.
25 Predajući se potpuno radu na tim odgovornim
mjestima, J. Balen umire u Tucumanu 1964. godine.
U vrijeme svog znanstvenog i stručnog rada napisao
je preko 50 radova, koji su objavljeni u mnogim
domaćim i stranim novinama i časopisima. Autor je
kapitalne knjige o kršu "Naš goli krš" 1931. godine,
koja još do danas u mnogim segmentima nije izgubila
na aktualnosti. Poštujući djelo i život ove izuzetne osobe,
Šumarski fakultet 1995. godine proveo je postupak
njegove rehabilitacije. U tome sudjeluje i šumarska
struka obilježavanjem 110. obljetnice njegova rođenja
u sklopu 235. obljetnice Šumarije Krasno, koja je krajem
2000. godine održana u Krasnu. Tom prilikom
prof. dr. S. Matić održao je zapaženo izlaganje o životu
i djelu ovog vrsnog šumarskog stručnjaka.


Nakon odlaska J. Balena 1925. godine iz Senja
dolazi za upravitelja Alfons Kauders (Zagreb, 1878Zagreb,
1966). Za svog višegodišnjeg boravka u Senju
do 1934. godine osniva više branjevina-kultura, te izrađuje
mnoge projekte uređenja bujica i okoliša atraktivnih
turističkih mjesta uz more. Pri tome je vrijedno istaći
njegovo dalekovidno shvaćanje o prioritetu šumarstva
na našoj obali, kao prethodnici budućeg turističkog
razvoja. U svojim radovima osobito naglašava važnost
općekorisnih funkcija šuma. Svoje mnogobrojne radove
objavljuje u više domaćih, osobito u "Šumarskom
listu", te stranih časopisa i publikacija. Vanjski je suradnik
JAZU od 1949. godine, urednik šumarstva u časopisu
"Bulletin scientifique" i autor mnogih priloga prvog
izdanja Šumarske enciklopedije. Napisao je udžbenik
za srednju šumarsku školu i Šumarsku bibliografiju u
dva sveska s 18.000 podataka. U povodu 100. obljetnice
šumarske nastave u Hrvatskoj 1960. proglašen je
počasnim doktorom šumarstva. Tim činom zaokružen
je njegov plodni životni put čovjeka i izuzetnog šumarskog
stručnjaka. Godine 1934. odlazi na višu dužnost u
Kraljevsku bansku upravu Zagreb.


Na njegovo mjesto dolazi Vinko Plesa (Sinac kraj
Otočca, 1893 - Rijeka, 1968). Dužnost upravitelja
Nadzomištva obavlja do njegovog ukidanja 1942. godine,
kada postaje upraviteljem Ravnateljstva šuma
Senj. Osim poslova na pošumljavanju krša, V. Plesa je
zajedno sa svojim suradnicima i studentima-praktikantima
1939. godine izradio više osnova pošumljavanja.
Svojim pejzažnim rješenjem Zavratnice i Nehaja, u osnovama
pošumljavanja autor se predstavio i kao vrlo
uspješni pejzažni arhitekt. Nakon II. svjetskog rata


25 Drak, 1964
:" R. Kolaković, 1969


FOEDERATIVA POI´L´I.ARIS RES PUBLICA lic,ns[\YI


POPULARIS RES PUBLICA CROATIA


UNIVERSITAS STUDIORUM ZAGRABIENSIS


DIPLOMA


JMBITO. COSSILIO FACULTATIS PORESfAl.lS EIUSDfcM UNIVERSITÄT«


SlADEVIf, EX CAPITIBUS XXI FT XXII


LEGIS DE DOCTORIS SCIENTIARIJM GRADI PROMULGATAE ET EX CAPIffc LI LEGIS GENERALIS DF FACULTATIII S


ET UNI VERSITA TI BUS, COMMUNI CONSENSU DECREVIT. CT IM


PROF. me. ALPHONSUM KAUDERS


PRAESTANTI DOCTR1NA EXCULTUM ATQUE DE SILVIS MONTANIS IN PATRIA NOSTRA FLANTANDIS ET


EXCOLENDIS OPTIME MERITUM,


GRADUS DOCTORIS S ILVICULTU RAE SGIENTIARUM
UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS CONFERRETUR.


QUA RE HÜNC EXIMIUM VI RUM, QUI OECOLOGICAS COND1CIONES ET PROPRIETATE5 ARBORL´M IN SILVIS


NOSTR1S EXISTENTIUM MULTOS ANNOS SEDULO ET FRUCTUOSO LABORE tNVESTIGAVIT ATQUE ITA AD


SILVAS IN NUDIS ET MONTUOSIS Rf.GIONIBUS, UBI AD TUTELAM INCOLENT1UM SILVA MAXIMI MOMENTI


EST, EXTENDENDAS PLURIMUM ATTULtT, UNIVERSITAS STUDIORUM ZAGRABIENSIS Sl´MMO HONORE


PROSEQUITUR.


QUAPROPTER HOC DIPLOMA EDIT, QUO SOLLEMN1TER DECLARATOR DOMINUM


PROF. ING A L PHONSUM KAUDERS


DOCTOREM HONORIS CAUSA


UNIVfcRSITATIS STUDIORUM ZAGRABILNSIS FACTUM ,SSE


DATUM ZAGRABIAE, A. ft XI KAL DKCKMHKKS ASSI MCMI.X.


Diploma A. Kaudcrsa, počasnog doktora šumarskih znanosti
1960. godine.
Arhiv zagrebačkog sveučilišnog rektorata


radi u šumarskom institutu JAZU. U nekrologu R.
Kolakovi ć ističe njegove glavne odlike, smatrajući
ga kompletnim šumarom svestrane naobrazbe i osobne
kulture.26


Osim upravitelja u Nadzorništvu - Inspektoratu bili
su zaposleni i ostali šumarski stručnjaci. Za službovanja


E. Malbohana kao njegov pomoćnik spominje se geometar
Nikola J a s i k a, a za A. Rosmanitha šumar Bela
Mač er, ali osim ovih šturih crtica nema nikakvih
drugih podataka. Od 1908-11. god. u Nadzorništvu radi
šumar Svetozar Š o 1 c i to pretežito na popisu i izradi
karata kraških pustoši. Od 1925-27. godine bio je zaposlen
Đorđe J e 1 a č a, šumarski inženjer (Gospić, 1896 Beograd,
1961). Nakon njegovog odlaska iz Senja
primljen je 1929. godine u stalni radni odnos Uadislav
Kohut, šumarski inženjer (Stara Moravica, Bačka
1898 - Senj, 1953) koji će raditi u Senju, pretežito na
poslovima pošumljavanja krša, sve do kraja života.
Osim upravitelja Nadzomištva - Inspektorata i ostalih
šumarskih inženjera u uredu je bio zaposlen i jedan
pisar - akcesista. Za vrijeme Inspektorata privremeno
se zapošljavaju mladi šumarski stručnjaci-praktikanti i
studenti u ljetnim mjesecima na poslovima izmjere, koji
su prethodili izradi osnova pošumljavanja.
17