DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 20 <-- 20 --> PDF |
V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISTVA ZA P0SUM1.JF.NJC KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22 POMOĆNO TEHNIČKO OSOBLJE - Auxilliary technical staff Razmjerno veliko prostranstvo Nadzorništva - Inspektorata, raspršenost kultura-branjevina te gusta naseljenost, zahtijevali su organizaciju dobre lugarske (čuvarske) službe. Zbog toga je područje Nadzorništva - Inspektorata bilo podijeljeno u više lugarskih rejona - područja. Svaki lugar u prosjeku nadzirao je najmanje 500 ha kultura-branjevina. Lugari su bili smješteni najvećim dijelom u lugarnicama koje su bile izgrađene unutar lugarskih rejona, a manjim dijelom u iznajmljenim ili vlastitim kućama. Svaki lugar, osim čuvanja kao glavnog posla, vodi brigu i o svim ostalim poslovima. Tako je o njima ovisio prijem radnika na sezonske poslove u rasadnicima, pošumljavanju, izgradnji suhozida i svim ostalim poslovima. Broj lugara kretao se u rasponu od 10-15, a pomoćnika od 22-27 osoba. Osim toga, lugari su sastavljali isplatne liste, popravljali suhozide, održavali humke, opažali i uništavali štetnike, skupljali domaće vrste šumskog sjemena (osobito kadulje) i sijali na terenu.27 Također rade na vođenju šumske kronike i neposredno na pokusnim plohama radi praćenja uspjeha pošumljavanja. Pri šumskim požarima izravno rukovode gašenjem do dolaska upravitelja.28 Neposrednom sjetvom kadulje i općenito obnovom vegetacije, stvaraju se bolji uvjeti za pčelarstvo. Lugarski poziv zahtijevao je zdrave osobe zavidnog stručnog znanja i sklonosti. Među njima ističe se Kraljevski nadlugar I. Tomljenović, koji je za predani 42 godišnji rad, pretežno na dužnosti nadziratelja biljevišta Dugotrajni, spori, skupi i skromni uspjesi pošumljavanja Nehaja značili su stalne izazove šumarskim stručnjacima. U potrazi za boljim rješenjima primijenjena je s dosta uspjeha presadnja višegodišnjih stabala crnog bora s busenom iz prirodnog ambijenta, pomoću specijalnih rasklopivih drvenih sanduka. Slika je nastala 1954. godine, od nepoznatog je autora. Skrećemo pozornost na osobu sa šeširom krajnje desno. Riječ je o lugaru Frani Rogiću jedinom živućem lugaru Nadzorništva - Inspektorata, koji će vjerujemo uskoro dočekati svoj stoti rođendan. Sveti Mihovil, ukazom cara Franje Josipa 1912. godine dobio visoko odlikovanje.29 Za cjelokupno razdoblje Nadzorništva - Inspektorata bilo je zaposleno 79 lugara - čuvara. Prema detaljnoj evidenciji, dužina radnog staža jednog lugara prosječno je iznosila 15 godina. FINANCIRANJE RADOVA Financing activities Cjelokupni rad Nadzorništva - Inspektorata financirale su aktualne državne vlasti putem posebnih zaklada, državnog proračuna ili drugih izvora. Od početka rada, kako je već rečeno, Nadzorništvo se financiralo iz dijela sredstava KlZ-a. Od sveukupnog iznosa KlZ-a za pošumljavanje našeg krša, do njegovog ukinuća 1912. godine, utrošeno je svega 2,3 % ukupnih sredstava od 1.787.950 kruna, što nipošto nije zanemarivo. Dakako, doznačena sredstva nisu bila dostatna za nesmetan rad, ali je njihov sveukupni pozitivni učinak na kršu bio vrlo uočljiv. U ratnom i poratnom razdoblju I. svjetskog rata, nastaju velike teškoće u financiranju pošumljavanja krša, koje se od 1924. godine osjetno poboljšavaju. Takvom trendu umnogome pridonosi Zakon o šumama 1929. godine, koji je na suvremen i zadovoljavajući način uspješno razriješio financiranje pošumljavanja krša. U tom sklopu ističe se pozitivna uloga Fonda za pošumljavanje te budžeta Ministarstva šuma i rudnika i Savske banovine. Među 27 Spis Inspektorata pod brojem 1120/1937 28 Spis Inspektorata pod brojem 8913/1938 2´ Lugarski viestnik, godina XVIII, 73-76, Prilog broj 8 i 9 Šumarskog lista, 1912 tim, približavanjem II. svjetskog rata nastaju nestabilne političke i ekonomske prilike, koje se negativno reflektiraju na financiranje krša. Na temelju raspoloživih podataka za cijelo razdoblje rada Nadzorništva - Inspektorata uloženo je za 25 raznih vrsta radova: 372.088 forinti, 1.043.774 kruna, 15.534.211 dinara i 404.996 kuna. Na temelju pariteta promjene vrijednosti pojedinih valuta, izračunata su zatim sveukupna sredstva. Prema takvom načinu obračuna participiraju pojedine valute u sljedećem omjeru: forinti 20 %, krune 28 %, dinari 51 % i kune 1 %. U sveukupnim sredstavima glavne grupe radova sudjeluju, kako slijedi: a) uzgojni radovi 33,9 % (pošumljavanje 14,5 %, popunjavanje 6,9 %, rasadničarstvo 9,6 %, suzbijanje štetnika 1,2 % i ostalo 1,7 %); b) tehnički radovi 13,5 % (izgradnja suhozida 7,3 % stambeni objekti 3,2 % i ostalo 3,0 %) i c) plaće 52,6 % (osnovne plaće 26,4 % i ostala primanja - dodaci 26,2 %) (Grafikon 6a). Dodaju li se tome sredstva na uređenju bujica od 185.355 kruna i 1.301.634 dinara, dolazi do manje promjene u odnosima među glavnim vrstama radova kako slijedi: a) uzgojni radovi 31,0 %; b) tehnički radovi 12,2 %; c) saniranje bujica 8,6 % i d) plaće 48,2 % (Grafikon 6b). |