DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 25 <-- 25 --> PDF |
UDK 630* 114 Šumarski list SUPLEMENT (2003). 23-29 ZNAČAJKE TLA NA ERUPTIVU SENJSKE DRAGE SOIL PROPERTIES ON ERUPTIVE ROCKS OF SENJSKA DRAGA Nikola PERNAR, Darko BAKŠIĆ, Andrija VRANKOVIĆ SAŽETAK: U Senjskoj Dragi proveli smo istraživanje pedofiziografskih značajki tla povrh paleovulkanskog andezita. Riječ je o litološkoj enklavi (1900 x 1500 m), koju karakterizira tlo specifičnih svojstava u odnosu na tlo razvijeno na okolnim vapnencima i dolomitima. Od šumskih biljnih zajednica (Pelcer i dr. 1972) na istraživanom području prisutne su: Luzulo-Quercetum petreae genistetosumprov. Pelcer, Seslerio-Fagetum silvaticae, Seslerio-Ostryetum, Luzulo-Fagetum, Pinetum nigre submediteraneum te kulture crnog bora. Za samu litološku enklavu s eutričnim kambisolom osobito je karakteristična zajednica kitnjaka s bekicom, unutar koje su na čistinama podignute kulture crnog bora. Na spomenutoj litološkoj enklavi otvorena su 4 pedološka profila na kojima su istražena morfološka svojstva tla, te su uzeti uzorci za analizu značajnijih fiziografskih svojstava: tekstura, pH, Corg., N ukupni, karbonati i adsorpcijski kompleks. Profili NP 34 i DB 105 otvoreni su u eutričnom kambisolu s pH u vodi između 6,04 i 6,85 i zasičenošću bazičnim kationima u adsorpcijskom kompleksu po cijelom profilu između 60 - 80 %. Profil NP 35 otvorenje u distričnom kambisolu, a profil NP 33 u moličnom kambisolu. Parametar koji najviše ukazuje na diverzitet u fiziografiji i predstavlja smjernicu za lakšu klasifikaciju upravo je stupanj zasićenosti adsorpcijskog kompleksa bazičnim kationima. Tako ovi profili pokazuju niski stupanj zasićenosti bazama u (B)v horizontu, što korespondira i s pH vrijednošću. Niska pH vrijednost i stupanj zasićenosti bazičnim kationima osobito se ističe na profilu NP 35 gdje je i C:N pokazatelj najnepovoljniji. Prema dosadašnjim istraživanjima i ovdje iznesenim novijim rezultatima, očito je daje pedosfera ove litološke enklave zamjetno anizotropna. Najrasprostranjeniji je eutrični kambisol, međutim visok je i ukupni udjel distričnog i moličnog kambisolu te rankera. Ključne riječi: eutrični kambisol, distrični kambisol, molični kambisol, paleovulkanski andezit — porfirit, pedofiziografske značajke, adsorpcijski kompleks UVOD - Introduction Litološka podloga, kao izvorište mineralne sastavtom. S pedogenetskog stajališta matični supstrat se dinice tla, u najširem smislu naziva se matičnim supstra-ferencira prema fizičkim, kemijskim i mineraloškim značajkama. Doc. dr. se. Nikola Pernar, mr. se. Darko Bakšić, mr. se. Andrija Supstrat tla na kršu karakteriziraju vapnenci i doloVranković, umirovljeni djelatnik, Zavoda za uzgajanje šuma, miti i njihovi derivati u obliku mlađih sedimentata Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, (kvartarne starosti), proluvijalnog, aluvijalnog, koluvi 10 000 Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 26 <-- 26 --> PDF |
N. Pemar, D. Bakšić, A. Vranković: ZNAČAJKE TLA NA F.RUPTIVU SENJSKE DRAGE Šumarski list SUPLEMENT (2003), 23-29 jalnog ili eolskog karaktera, ponegdje kao nevezani, a razlikuje eruptive od stijena vapnenačkodolomitnog i ponegdje kao vezani klastiti (breče, konglomerati, flišnog karaktera. Eruptivna stijena u potpunosti ulazi pješčenjaci). U Gorskom kotaru i mjestimično u Lici, u tvorbu tla, bilo kroz detritus ili koru trošenja, pri nailazi se i na enklave metamorfita. Uzduž krškog čemu je osobito naglašena mineraloška transformacija. obalnog područja u prekidima se proteže sediment fliš-U Senjskoj Dragi poznat je karakterističan prodor nog karaktera (pješčenjaci, lapori), a slične pojave sudioritske magme, koja se ovdje pojavljuje u efuzivnoj sreću se i u unutrašnjem dijelu krša. formi kao paleovulkanski andezit - porfirit (Taj d e r i Kroz takvu koru sedimenata i rijeđe metamorfita, Herak 1972). U nekim radovima (Gr ač an in 1931, na nekoliko mjesta javljaju se prodori eruptiva. Pojava Koch 1933) ovu stijenu nazivaju dijabaznim porfiritakvih supstrata u razmjeru prostranstva hrvatskoga tom, a kasnije (P e 1 c e r et al. 1972, M a m u ž i ć et al krša točkastog je karaktera. Usprkos tomu, njihova po1973) amfibolskim porfiritom. Prema dosadašnjim sebnost i kontrasnost u odnosu na pretežito dolomitno-spoznajama (Wessely, 1876, Gračanin, 1931, vapnenačko okruženje zaslužuje posebnu pozornost. Pelcer et al. 1972, Vranković, 1974) ovu bioloOva posebnost ističe se ponajprije u pedogenezi i fizio-šku enklavu karakterizira tlo specifičnih svojstava u grafskim svojstvima tla. Tu se misli na brzinu i način odnosu na tlo povrh okolnih sedimenata. Wessely trošenja stijene, na mineraloški i kemijski karakter pro( 1876) navodi da je ovaj prodor elipsastog oblika, mjena u tom trošenju, na razmjere njenog ulaska u miduljine 1900 i širine 1500 m. Isti autor ističe daje ovo neralnu sastavnicu tla te konačno na fiziografska (oso" provalno kamenje poput pistaća zeleno, sitnozrno, i bito kemijska) svojstva tla. sastoji se pretežice od rogovače, zatim plagioklasa, a manje od magnetovke". Ono stoje u pedološkom smi Trošenje vapnenaca i dolomita karakterizira otapa slu vrlo bitno, naglašava da se "ovo kamenje rastraša nje karbonatne osnove i polagano nakupljanje netopi lasno i često vrlo brzo u plodnu ilovinu, koja se od vap vog reziduuma. Kod karbonatnih klastita takvo troše nenačke crljenice razlikuje svojom žutosmeđom maš nje varira ovisno o količini karbonata te eventualno o ću i manjom žilavišću" te da se takva stijena u potpu kvaliteti karbonatnog veziva, a kod nekarbonatnih o nosti pretvara u tlo. strukturnoteksturnim značajkama te značajkama veziva. Sedimenti se u trošenju osobito razlikuju u stupnju U ovom radu želi se što bolje upoznati svojstva detritacije, pri čemu u pedogenezu ulaze pretežno statla/ tala ove litološke enklave. bilni sekundarni minerali. Upravo takva pojava bitno PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I METODE RADA - Research methods and area U vršnom dijelu Senjske Drage, podno prijevoja po zelenoj ili mrljasto-zelenoj boji, a na starijem lomu Vratnik (si. 1) iz karbonatnog sedimenta strši porfirit po crvenosmedoj, žutozelenoj ili crnoj boji. kojega se na zasjeku jozefmske ceste može lako uočiti ^ % e % 822 MajorijaVi \ ^ NP35 CT^ tvratnik ,,, ´ |?"j/!\ %»° V / ´ DB105 ti J a j 7 ^M / a —NP34 ( G. Lopci// V*.*-´ \Pjukanić\ -´ saSs* Đ. Lopci JIQJM4 L S°o\ \ 300^3 1 NP33 \ ´ ´] ^ JM7 ^Bk ^lis8i6M D VH i\ 3 S°° I I Ladinički diploporni vapnenac Amfibolski porfirit \ V: r-y ii I Kamičkc naslage - crveni lapori i Norički dolomit \ 1 Vapnenci i dolomiti u izmjeni Di luvijalni nanos Slika 1. Geološka karta (prema Koch F.) s ucrtanim pedološkim profilima Figure 1 Geological map (acording Koch F.) with markedpedologieal profiles |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 27 <-- 27 --> PDF |
N. Pernar. D. Bakšić, A. Vranković: ZNAČAJKE TLA NA ERUPT1VU SENJSKE DRAÜE Šumarski list SUPLKMKNT (2003). 23-29 Prema istraživanju Maric a (1936) sastav ove stijene je sljedeći (oksidi u %): Si02 A1203 Fe203 FeO MnO 59,83 18,33 3,83 1,64 0,05 Prema dosadašnjim spoznajama evidentno je daje ista na prijelazu između neutralnih i kiselih stijena. Na ovom supstratu razvijen je pretežno eutrični kambisol, ali u manjim enklavama smeđe tlo je slabo zasićeno bazama i odražava svojstva distričnog ili moličnog kambisola. U razvojnoj seriji s ovim tlima još se ovdje nalazi i ranker, a u toposekvenci i koluvij. Unutar ove enklave pojavljuje se manja kapa srednje trijaskog (ladiničkog) diplopornog vapnenca. Takav vapnenac javlja se u elipsastom obliku i na širem području Majorije, uz sjeveroistočni rub porfirita. Na ovoj stijeni dominira kalkokambisol. Uz navedeno, ova litološka enklava okružena je gotovo u potpunosti uskim plastom karničkih naslaga (šareni, pretežno crveni lapori, konglomerati i pješčenjaci), na koje se dalje nastavlja plašt gornjotrijaskih (noričkih) dolomita (Koch 1933, Pel cer et al. 1972). Ove stijene trošenjem produciraju karbonatni detritus, koji je pretežno sastavnica profila rendzine i karbonatnog koluvija ili pak skeletnog kalkokambisola. Pješčenjaci i konglomerati više su zastupljeni u južnom i jugozapadnom dijelu plašta klastita, a na njima se javlja pretežito distrični kambisol. Prema podacima meteorološke stanice Sv. Mihovil iz razdoblja 1927-1940. god. srednja god. temperatura ovog područja iznosi 9,3 "C, a godišnji padalinski srednjak je 1734 mm. Dominantnu ulogu u karakteru klime Senjske Drage ima bura. Prema Köppenovoj klasifikaciji (Pelcer i dr. 1972) ovo područje karakterizira kontinentalna varijanta mediteranske klime (Cfsax"). NP33 molični kambisol NP34-cutrični kambisol mollic cambisol eutric cambisol Ti02 MgO Na20 K20 CaO p2o5 0,27 2.97 5,62 2,48 2,56 0,10 Reljef ovog dijela Senjske Drage uvjetovan je i geološkim procesima i litološkom građom. Tereni izgrađeni iz eruptiva i pješčenjaka imaju blaže, zaobljene forme reljefa. Zbog vodonepropusnosti ovih stijena, na pojedinim strmijim lokalitetima jače je izražena erozija i trošna stijena izbija na površinu. Uokolo enklave jako strme i vrletne padine karakteristične su za dolomite, a vapnenački tereni odlikuju se velikom stjenovitošću i kamenitošću površine. Što se tiče vegetacije, većinu ovog područja karakterizira šumska vegetacija, a tek je manji dio područja u Majoriji, Lopcima i Tukanićima u poljodjelskom načinu korištenja. Od šumskih biljnih zajednica (Pelcer i dr. 1972) na istraživanom području prisutne su: Luzulo- Quercetum petreae genistetosum prov. Pelcer, Seslerio- Fagetum silvaticae, Seslerio-Ostryetum, Luzulo- Fagetum, Pinetum nigre submediteraneum te kulture crnog bora. Za samu litološku enklavu s eutričnim kambisolom karakteristična je osobito zajednica kitnjaka s bekicom, unutar koje su na čistinama podignute kulture crnog bora. O uspjevanju borove kulture na ovom staništu (kultura "Tukanići") piše I v a n č e v i ć (1978). Otvorili smo 4 pedološka profila (si. 1 i 2) na kojima smo istražili morfološka svojstva tla, uzeli smo uzorke i analizirali značajnija fiziografska svojstva. pH je izmjerena u suspenziji tla u vodi te u 0,01 M CaCf, organski ugljik (humus) određen je bikromatnom metodom, karbonati Scheiblerovim postupkom, ukupni N Kjeldahlovim postupkom, adsorpcijski kompleks po Kapenu, a tekstura pipet metodom. NP35-distrični kambisol DB 105 - eutrični kambisol dvstric cambisol eutric cambisol Slika 2. Pedološki profili s označenim horizontima Figure 2 Pedologicalprofiles with marked soil horizons |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 28 <-- 28 --> PDF |
26 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 29 <-- 29 --> PDF |
N. I´enuir. [). liakšic. A, Vrankovic: ZNAČA.IKK I LA NA ERUPT1VU ShNJSKll DRAÜH Šumarski list SUPLI.MI.Nr [2003). 23-20 FIZIOGRAFSKA SVOJSTVA TLA - Physiographic soil properties Prema pojednostavnjenom prikazu Vrankovića (1974), tlo razvijeno na eruptivu u Senjskoj Dragi duboko je do 80-ak cm, a kako se matični supstrat lomi i troši u detritus ekološka dubina tla je često (na manjim nagibima) i veća. Navodi daje tlo pretežno skeletoidno od same površine, a prevladavajući strmi nagibi uzrok su pojavi karbonata translociranih iz viših karbonatnih materijala. U pedološkim istraživanjima M artinović a (u: Pelcer et al., 1972) značajnija pojava distričnih kambisola u arealu eruptiva pripisuje se dodiru ovog suspstrata sa susjednim biološkim članom, osobito u jugozapadnom dijelu areala, a to su pješčenjaci i konglomerati s ulošcima detritičnih vapnenaca gornjeg trijasa. Dominantno tlo povrh eruptiva je eutrično smeđe tlo. Analitički podaci pokazuju da se ovo tlo ektomorfološki ističe vrlo niskom stjenovitošću, osim na strmijim nagibima gdje se zbog erozije održava tlo u pretežito nižem evolucijskom stadiju (ranker). Zbog strmih nagiba nerijetko se na površini susreću veći blokovi stijena odvaljenih na višim položajima. U borovim sastojinama mineralna osnova tla prekrivena je s 3-10 cm moćnim organičnim horizontom, s 1-, f- i h- podhorizontima. U sastojini kitnjaka ovaj horizont dosiže debljinu od 2-4 cm. Endomorfološki, u površinskom dijelu tla zamjetan je tamnosivi humusnoakumulativni ohrični horizont. U teksturnom smislu to je najčešće sitnopjeskovita ilovača, odnosno ilovača (tab. 1). pH vrijednost izmjerena u suspenziji s vodom je između 6 i 6,9, a u 0,01 M CaCh između 5,2 i 6,0. Tlo je u ovom horizontu jako humusno, ali slabo do osrednje opskrbljeno ukupnim dušikom. Posljedica toga je C:N veći od 20. Po tomu se ističe profil NP 35, kod kojega je ovaj odnos 44. Prema Mart i no vicu (u: Pelcer et al., 1972) to očito ukazuje na tendenciju razvoja nepovoljnih oblika humusa, kao i nizak sadržaj mineralnih oblika dušika. Za navedeni profil potrebno je istaći daje otvoren na vrlo strmom nagibu (tab. 1), te ga karakterizira i bočno premještanje pjeskovitog mineralnog materijala. Bočna translokacija, zajedno s biološkom aktivnošću, povezuje se s jedva zamjetnim sadržajem zcmnoalkalnih karbonata u čitavom profilu. U kambičnom horizontu cutrični kambisol je žuto smeđe boje (si. 2), ovisno o ZAKLJUČCI Prema svim dosadašnjim istraživanjima očito je da na porfiritu Senjske Drage dominira eutrično smeđe tlo, na najstrmijim položajima je eutrični ranker, a na zaravnjenim platoima, osobito na dodiru s trijaskim konglomeratima i pješčenjacima, distrično smeđe tlo te molično smeđe tlo. U jarcima i pridancima strmijih na uvjetima trošenja primarnih minerala. Teksturno to je pretežito skeletna sitnopjeskovita ilovača ili ilovača. pH vrijednost je nešto viša nego u A- horizontu. Sadržaj humusa i dušika očekivano je niži nego u humusnoakumulativnom horizontu, a C:N odnos uži je od 15. Stanje zasićenosti adsorpcijskog kompleksa bazičnim kationima je parametar koji ukazuje na diverzitet u fiziografiji tla i predstavlja smjernicu za lakšu klasifikaciju. Tako od 4 otvorena profila (tab. 1) dva profila pokazuju niski stupanj zasićenosti bazama u (B)v horizontu, što korespondira i s pH vrijednošću. Niska pH vrijednost i stupanj zasićenosti bazičnim kationima osobito se ističe na profilu NP 35. Treba istaći da je u A horizontu ovog profila C:N pokazatelj izuzetno visok. Prema navedenim parametrima ova dva profila nisu eutrični kambisol. NP33 izdvaja se kao molični kambisol (Driessen i dr. 2001), a NP35 kao distrični kambisol. Prema dosadašnjim istraživanjima i ovdje iznesenim novijim rezultatima, očito je daje pedosfera ove litološke enklave zamjetno anizotropna. Po svemu sudeći najrasprostranjeniji je eutrični kambisol, međutim visok je i ukupni udjel distričnog i moličnog kambisola. te rankera. Za sada imamo podatke samo jednog analiziranog profila rankera i to je eutrični ranker (tab. 1). Ovako izraženi diverzitet može se pripisati mozaičnim primjesama pješčenjaka u rubnom dijelu eruptiva, ali i činjenici da se radi o neutralnoj stijeni, koja u različitim uvjetima trošenja ostavlja tlu i vrlo različite količine bazičnih kationa. S obzirom na ekološki profil tla pretežno se radi o srednje dubokim do dubokim tlima. Ovo je povezano s načinom trošenja eruptiva, gdje dominira grusifikacija, a i kod prividno litičnog kontakta radi se o pukotinama u stijeni koje produbljuju sam profil tla. Najslabiju plodnost ima eutrični ranker na najstrmijim nagibima. To je skeletno, pjeskovito i plitko do srednje duboko tlo. U cjelini, opća plodnost tla ove litološki specifične enklave je osrednja do vrlo dobra, osobito zahvaljujući sljedećim atributima: dubina profila - srednje duboko do duboko; tekstura - pjeskovitoilovasto do ilivasto (glinovito); sadržaj humusa - jako humusno; zasićenost bazičnim kationima - često >50 %. - Conclusions giba akumuliran je nesortirani skeletni materijal, koji se pedotaksonomski određuje kao skeletoiđni eutrični koluvij. Glavne fiziografske značajke kambisola na porfiritu u Senjskoj Dragi može se izraziti u sljedećim crtama: |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 30 <-- 30 --> PDF |
N. Pcrnar. D. Bakšić. A. Vranković: ZNAČAJKE TLA NA ERUPTIVU SENJSKE DRAČE Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 23-29 1. Sa ekološkog i pedofiziografskog gledišta to su 5. S obzirom na značajke adsorpcijskog kompleksa srednje duboka do duboka tla; pH vrijednosti i modifikaciji A- horizonta, očito je 2. U teksturnom smislu radi se o pjeskovitoj ilovači ili da se radi o više tipova srodnih smeđih tala: eutrični kambisol, distrični kambisol i molični kambisol.. ilovači; 3. Prema reakciji to je kiselo do slabo kiselo tlo; Opća plodnost tla ove litološke enklave ocjenjuje se 4. Sadržaj humusa u humusnoakumulativnom horikao osrednja do vrlo dobra. zontu je visok, a sadržaj dušika pretežno nizak, što rezultira C:N odnosom većim od 20; LITERATURA - References Driessen, P., J. Deckers, O. Spaargarcn, F. Mamužić, A., A. Milan, B. Korolija, I. BoroNachtergaelc, 2001: Lecture Notes of the vi ć, Ž. M a j c c n, 1973: Osnovna geološka karta Major Soil of the World. World Soil Source ReSFRJ, M 1: 100000. Tumač za list Rab (L ports, 94. FAO, Rome. 337 str. 33-144). Savezni geološki zavod Beograd. 39 str. Gračanin , M., 1931: Pedološka istraživanja Senja i Marić , L., 1936: Amfibolski porfirit sa Vratnika nad bliže ikolice. Glasnik za šumske pokuse, ZaSenjom. Glasnik Hrv. prirod, društva, Zagreb, greb, 3: 1-52. 41-48. Ivančević, V., 1978: Posebne namjene šume crnog Pelcer,Z, J. Martinović, A. Milan, 1972: Ekobora Senjske Drage. Magistarski rad, Šumarski loško-vegetacijskc značajke Senjske Drage i fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 94+26 str. okolice. Radovi, Institut za šumarska istraživa nja, Zagreb, 20:1-75.. Koch , F., 1932: Geološka karta Kraljevine Jugoslavije "Senj-Otočac", M 1:75000. Geološki institut Taj der, M., He rak, M., 1972: Petrologija i geologiKraljevine Jugoslavije, Beograd. ja. Školska knjiga Zagreb, 356 str. Koch , F., 1933: Tumač za geološku kartu "Senj-OtoVrank o vić , A., 1974: Tla sekcije Senj 1,M 1:50000 čac". Geološki institut Kraljevine Jugoslavije, (Stručni izvještaj za 1973.). Zavod za pedologiju Beograd. 16 str. poljoprivrednog i šumarskog fakulteta u Zagre Mamužić,A.,A. Milan, B. Korolija, I. Boro-bu, 54 str. vić , Ž. Majcen, 1969: Osnovna geološka karta Vranković , A., 1974: Pedološka karta SFRJ, sekcija SFRJ, M 1: 100000. List Rab (L 33-144). SaveSenj 1, M 1:50000. VGI Beograd. zni geološki zavod Beograd. 39 str. SUMMARY: Research was conducted on pedophysicographic soil properties above paleovolcanic andesite in Senjska Draga. It is a lithological enclave (1900 x 1500 m) characterised by soil with specific properties in relation to soil developed on the surrounding limestones and dolomites. Forest plant communities (Telcer et al, 1972) in the study area include Luzulo-Quercetum petreae genistetosum prov. Pelcer, Seslerio-Fagetum sylvaticae, Seslerio-Ostryetum, Luzulo-Fagctum, Pinetum nigre submediteraneum and cultures of black pine. The lithological enclave with eutric cambisol is especially characterised by the community of sessile oak and woodrush, within whose clearings cultures of black pine have been established. Four pedological profiles were opened in this lithological enclave, on which morphological soil properties were investigated and samples taken for analyses of important physiographic properties: texture, pH, C org., N total, carbonates and the adsorption complex. Profiles NP 34 and DB 105 were opened on eutric cambisol with the pH value in the water between 6.04 and 6.85 and base saturation 60-80% in the adsorption complex across the entire profile. 28 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 31 <-- 31 --> PDF |
N. Pcrnar. D. Bakšić. A. Vranković: ZNAČAJKE TLA NA ERUPTIVU SENJSKE DRAGH Profile NP 35 was opened in dystric cambisol, and Profile NP 33 in mollic cambisol. The parameter that distinctly indicates diversity in physiography and provides a guideline for easier classification is base saturation of adsorption complex. Thus, these profiles show a low degree of base saturation in the (B)v horizon, which also corresponds with the pH value. Low pH value and base saturation is particularly evident in Profile NP 35, where the C:N indicator is also the least favourable. According to past research and the latest results presented here, it is evident that the pedosphere of this lithological enclave is distinctly anizotropic. Eutric cambisol is the most widespread; however, the total proportion of dystric and mollic cambisol, as well as ranker, is also high. Key w o rds: eutric cambisol, dystric cambisol, mollic cambisol, paleovolcanic andesite -porfirite, pedophysiographic properties, adsorption complex Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 23-29 (Foto: M Mrkobrad) |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 32 <-- 32 --> PDF |
30 |