DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 26     <-- 26 -->        PDF

N. Pemar, D. Bakšić, A. Vranković: ZNAČAJKE TLA NA F.RUPTIVU SENJSKE DRAGE Šumarski list SUPLEMENT (2003), 23-29
jalnog ili eolskog karaktera, ponegdje kao nevezani, a razlikuje eruptive od stijena vapnenačkodolomitnog i
ponegdje kao vezani klastiti (breče, konglomerati, flišnog karaktera. Eruptivna stijena u potpunosti ulazi
pješčenjaci). U Gorskom kotaru i mjestimično u Lici, u tvorbu tla, bilo kroz detritus ili koru trošenja, pri
nailazi se i na enklave metamorfita. Uzduž krškog čemu je osobito naglašena mineraloška transformacija.
obalnog područja u prekidima se proteže sediment fliš-U Senjskoj Dragi poznat je karakterističan prodor
nog karaktera (pješčenjaci, lapori), a slične pojave sudioritske
magme, koja se ovdje pojavljuje u efuzivnoj
sreću se i u unutrašnjem dijelu krša. formi kao paleovulkanski andezit - porfirit (Taj d e r i


Kroz takvu koru sedimenata i rijeđe metamorfita, Herak 1972). U nekim radovima (Gr ač an in 1931,
na nekoliko mjesta javljaju se prodori eruptiva. Pojava Koch 1933) ovu stijenu nazivaju dijabaznim porfiritakvih
supstrata u razmjeru prostranstva hrvatskoga tom, a kasnije (P e 1 c e r et al. 1972, M a m u ž i ć et al
krša točkastog je karaktera. Usprkos tomu, njihova po1973)
amfibolskim porfiritom. Prema dosadašnjim
sebnost i kontrasnost u odnosu na pretežito dolomitno-spoznajama (Wessely, 1876, Gračanin, 1931,
vapnenačko okruženje zaslužuje posebnu pozornost. Pelcer et al. 1972, Vranković, 1974) ovu bioloOva
posebnost ističe se ponajprije u pedogenezi i fizio-šku enklavu karakterizira tlo specifičnih svojstava u
grafskim svojstvima tla. Tu se misli na brzinu i način odnosu na tlo povrh okolnih sedimenata. Wessely
trošenja stijene, na mineraloški i kemijski karakter pro(
1876) navodi da je ovaj prodor elipsastog oblika,
mjena u tom trošenju, na razmjere njenog ulaska u miduljine
1900 i širine 1500 m. Isti autor ističe daje ovo
neralnu sastavnicu tla te konačno na fiziografska (oso"
provalno kamenje poput pistaća zeleno, sitnozrno, i
bito kemijska) svojstva tla. sastoji se pretežice od rogovače, zatim plagioklasa, a


manje od magnetovke". Ono stoje u pedološkom smi


Trošenje vapnenaca i dolomita karakterizira otapa


slu vrlo bitno, naglašava da se "ovo kamenje rastraša


nje karbonatne osnove i polagano nakupljanje netopi


lasno i često vrlo brzo u plodnu ilovinu, koja se od vap


vog reziduuma. Kod karbonatnih klastita takvo troše


nenačke crljenice razlikuje svojom žutosmeđom maš


nje varira ovisno o količini karbonata te eventualno o


ću i manjom žilavišću" te da se takva stijena u potpu


kvaliteti karbonatnog veziva, a kod nekarbonatnih o


nosti pretvara u tlo.


strukturnoteksturnim značajkama te značajkama veziva.
Sedimenti se u trošenju osobito razlikuju u stupnju U ovom radu želi se što bolje upoznati svojstva
detritacije, pri čemu u pedogenezu ulaze pretežno statla/
tala ove litološke enklave.
bilni sekundarni minerali. Upravo takva pojava bitno


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I METODE RADA - Research methods and area


U vršnom dijelu Senjske Drage, podno prijevoja po zelenoj ili mrljasto-zelenoj boji, a na starijem lomu
Vratnik (si. 1) iz karbonatnog sedimenta strši porfirit po crvenosmedoj, žutozelenoj ili crnoj boji.
kojega se na zasjeku jozefmske ceste može lako uočiti


^ % e %


822
MajorijaVi \
^ NP35 CT^ tvratnik ,,, ´
|?"j/!\ %»° V
/ ´ DB105 ti J a j 7
^M / a —NP34 (
G. Lopci// V*.*-´ \Pjukanić\
-´
saSs*
Đ. Lopci JIQJM4 L
S°o\
\ 300^3 1 NP33 \
´ ´]
^ JM7
^Bk ^lis8i6M
D VH
i\ 3
S°°
I
I Ladinički diploporni vapnenac
Amfibolski porfirit
\ V: r-y ii
I Kamičkc naslage - crveni lapori
i Norički dolomit
\ 1 Vapnenci i dolomiti u izmjeni
Di luvijalni nanos


Slika 1. Geološka karta (prema Koch F.) s ucrtanim pedološkim profilima


Figure 1 Geological map (acording Koch F.) with markedpedologieal profiles