DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 29     <-- 29 -->        PDF

N. I´enuir. [). liakšic. A, Vrankovic: ZNAČA.IKK I LA NA ERUPT1VU ShNJSKll DRAÜH Šumarski list SUPLI.MI.Nr [2003). 23-20
FIZIOGRAFSKA SVOJSTVA TLA - Physiographic soil properties


Prema pojednostavnjenom prikazu Vrankovića
(1974), tlo razvijeno na eruptivu u Senjskoj Dragi duboko
je do 80-ak cm, a kako se matični supstrat lomi i
troši u detritus ekološka dubina tla je često (na manjim
nagibima) i veća. Navodi daje tlo pretežno skeletoidno
od same površine, a prevladavajući strmi nagibi uzrok
su pojavi karbonata translociranih iz viših karbonatnih
materijala.


U pedološkim istraživanjima M artinović a (u:
Pelcer et al., 1972) značajnija pojava distričnih kambisola
u arealu eruptiva pripisuje se dodiru ovog suspstrata
sa susjednim biološkim članom, osobito u jugozapadnom
dijelu areala, a to su pješčenjaci i konglomerati
s ulošcima detritičnih vapnenaca gornjeg trijasa.


Dominantno tlo povrh eruptiva je eutrično smeđe
tlo. Analitički podaci pokazuju da se ovo tlo ektomorfološki
ističe vrlo niskom stjenovitošću, osim na strmijim
nagibima gdje se zbog erozije održava tlo u pretežito
nižem evolucijskom stadiju (ranker). Zbog strmih
nagiba nerijetko se na površini susreću veći blokovi
stijena odvaljenih na višim položajima. U borovim sastojinama
mineralna osnova tla prekrivena je s 3-10 cm
moćnim organičnim horizontom, s 1-, f- i h- podhorizontima.
U sastojini kitnjaka ovaj horizont dosiže debljinu
od 2-4 cm.


Endomorfološki, u površinskom dijelu tla zamjetan
je tamnosivi humusnoakumulativni ohrični horizont. U
teksturnom smislu to je najčešće sitnopjeskovita
ilovača, odnosno ilovača (tab. 1). pH vrijednost izmjerena
u suspenziji s vodom je između 6 i 6,9, a u 0,01 M
CaCh između 5,2 i 6,0. Tlo je u ovom horizontu jako
humusno, ali slabo do osrednje opskrbljeno ukupnim
dušikom. Posljedica toga je C:N veći od 20. Po tomu se
ističe profil NP 35, kod kojega je ovaj odnos 44. Prema
Mart i no vicu (u: Pelcer et al., 1972) to očito ukazuje
na tendenciju razvoja nepovoljnih oblika humusa,
kao i nizak sadržaj mineralnih oblika dušika. Za navedeni
profil potrebno je istaći daje otvoren na vrlo strmom
nagibu (tab. 1), te ga karakterizira i bočno premještanje
pjeskovitog mineralnog materijala. Bočna
translokacija, zajedno s biološkom aktivnošću, povezuje
se s jedva zamjetnim sadržajem zcmnoalkalnih
karbonata u čitavom profilu. U kambičnom horizontu
cutrični kambisol je žuto smeđe boje (si. 2), ovisno o


ZAKLJUČCI


Prema svim dosadašnjim istraživanjima očito je da
na porfiritu Senjske Drage dominira eutrično smeđe
tlo, na najstrmijim položajima je eutrični ranker, a na
zaravnjenim platoima, osobito na dodiru s trijaskim
konglomeratima i pješčenjacima, distrično smeđe tlo te
molično smeđe tlo. U jarcima i pridancima strmijih na


uvjetima trošenja primarnih minerala. Teksturno to je
pretežito skeletna sitnopjeskovita ilovača ili ilovača.
pH vrijednost je nešto viša nego u A- horizontu. Sadržaj
humusa i dušika očekivano je niži nego u humusnoakumulativnom
horizontu, a C:N odnos uži je od 15.


Stanje zasićenosti adsorpcijskog kompleksa bazičnim
kationima je parametar koji ukazuje na diverzitet u
fiziografiji tla i predstavlja smjernicu za lakšu klasifikaciju.
Tako od 4 otvorena profila (tab. 1) dva profila pokazuju
niski stupanj zasićenosti bazama u (B)v horizontu,
što korespondira i s pH vrijednošću. Niska pH vrijednost
i stupanj zasićenosti bazičnim kationima osobito
se ističe na profilu NP 35. Treba istaći da je u A horizontu
ovog profila C:N pokazatelj izuzetno visok. Prema
navedenim parametrima ova dva profila nisu eutrični
kambisol. NP33 izdvaja se kao molični kambisol
(Driessen i dr. 2001), a NP35 kao distrični kambisol.


Prema dosadašnjim istraživanjima i ovdje iznesenim
novijim rezultatima, očito je daje pedosfera ove litološke
enklave zamjetno anizotropna. Po svemu sudeći najrasprostranjeniji
je eutrični kambisol, međutim visok je
i ukupni udjel distričnog i moličnog kambisola. te rankera.
Za sada imamo podatke samo jednog analiziranog
profila rankera i to je eutrični ranker (tab. 1).


Ovako izraženi diverzitet može se pripisati mozaičnim
primjesama pješčenjaka u rubnom dijelu eruptiva,
ali i činjenici da se radi o neutralnoj stijeni, koja u različitim
uvjetima trošenja ostavlja tlu i vrlo različite količine
bazičnih kationa.


S obzirom na ekološki profil tla pretežno se radi o
srednje dubokim do dubokim tlima. Ovo je povezano s
načinom trošenja eruptiva, gdje dominira grusifikacija,
a i kod prividno litičnog kontakta radi se o pukotinama
u stijeni koje produbljuju sam profil tla.


Najslabiju plodnost ima eutrični ranker na najstrmijim
nagibima. To je skeletno, pjeskovito i plitko do
srednje duboko tlo.


U cjelini, opća plodnost tla ove litološki specifične
enklave je osrednja do vrlo dobra, osobito zahvaljujući
sljedećim atributima: dubina profila - srednje duboko
do duboko; tekstura - pjeskovitoilovasto do ilivasto
(glinovito); sadržaj humusa - jako humusno; zasićenost
bazičnim kationima - često >50 %.


- Conclusions
giba akumuliran je nesortirani skeletni materijal, koji
se pedotaksonomski određuje kao skeletoiđni eutrični
koluvij.


Glavne fiziografske značajke kambisola na porfiritu
u Senjskoj Dragi može se izraziti u sljedećim crtama: