DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 34 <-- 34 --> PDF |
I. Tikvić, Z. Seletković: UTJECAJ POŠUMLJAVANJA KRŠA NA HIDROLOŠKU FUNKCIJU ŠUMA Šumarski list SUPLEMENT (2003), 31-34 Osnovno obilježje reljefa krškog područja je izvrsna izlomljenost, odnosno mozaik padina različitih nagiba i izloženosti. Između tih padina smještene su manje ili veće uvale ili drage (npr. Senjska draga). Nadmorska visina kreće se od razine mora do preko 1000 m na vrhovima Velebita, što značajno utječe na klimatske prilike toga područja. Matičnu podlogu čine različite eruptivne naslage amfibolskog porfirita, zatim vapnenci, pješčenjaci i pješčani škriljavci te gornjo-tri- Srednja god. temperatura zraka Mali Lošinj 15,3 Rab 15,3 Senj 14,7 Pod utjecajem razvedenog reljefa, zatim jakog i naizmjeničnog zagrijavanja (danju i ljeti) i hlađenja (noću i zimi), zatim bure i raznolikih oborina, dolazi do pojave vodotoka velike energije pronosa i brzine. Taje pojava ovisna o jakim pljuskovima i naglom topljenju jaski dolomiti. Tla su uglavnom plitka i to posmeđena skeletoidna crvenica, rendzina, posmeđena planinska crnica i smeđe tlo. To se područje odlikuje umjereno toplom klimom, toplim ljetima s vrlo malo oborina, dok su zime blage na manjim nadmorskim visinama, a hladne na većim nadmorskim visinama i sjevernim stranama. Većina količine oborina padne ujesen i u proljeće. Srednja god. količina oborina 932 1100 1231 snijega. Međutim šumska vegetacija značajno utječe na oborine, time što dio oborina zadrži na lišću ili iglicama (intercepcija), dio se postupno slijeva niz deblo, dok se dio zadržava na listincu. Preostala količina oborina koja dolazi u tlo infiltrira se i ponire u matičnu podlogu. 3. UTJECAJ NA RAZVOJ ŠUMSKIH EKOSUSTAVA NA KRŠU An influence on the development of karst forest ecosystems Čovjek je glavni uzrok uništenja šuma, posebice tamo gdje se one više ne mogu ili se teško sponatano obnavljaju kao stoje naše krško područje. Od prvih početaka razvoja poljoprivrede utjecaj čovjeka na šume bio je sve značajniji. Krčenje šuma za dobivanje plodnoga tla, sve brža eksploatacija izvora hrane, gradnja kuća, alata, spomenika ili brodova - gdje su se zahtijevala najljepša stabla, uspravna, čvrsta, visoka i teška priprema hrane, ogrjev, obrada kovina, sve je to mijenjalo šume tijekom povijesti (R. Del ort i F. Walter, 2002). Područja starih civilizacija i kultura poklapaju se približno s područjem najjačeg nestanka šuma, degradacije tla i vegetacije. Problem nastanka krša i degradacije šumskih ekosustava u priobalnom području Hrvatske razmatra se već više od jednog stoljeća. Glavni uzroci degradacije i nestanka šuma na kršu su slični kao i u drugim dijelovima svijeta. Oni se dijele u dvije skupine, iako je mo guća i kombinacija ta dva uzroka (Brooks, K. N. et al. 1992): A Prirodni uzroci geološka nestabilnost, klimatski ekstremi i ekscesi (obilne i jake kiše, vjetar, snijeg), strme padine vodotoka, plitka tla na strmim nagibima, požari. B Antropogeni uzroci nekontrolirani utjecaj čovjeka putem sječe stabala i krčenja šumskih površina za poljoprivredu, nepovoljni utjecaj intezivne poljoprivrede odnosno ispaše i brštenje, neprimjerenih uzgojnih mjera, nepovoljni utjecaj požara. 4. OPĆEKORISNE FUNKCIJE - Non-market functions Šumski ekosustavi krškog područja Hrvatske imaju naglašene općekorisne funkcije. Od brojnih općekorisnih funkcija ekološke funkcije imaju primarno značenje (hidrološka i protuerozijska funkcija), dok su u pojedinim područjima socijalne i ekološke funkcije također značajne (turistička, rekreativna i estetska, zaštita bioraznolikosti, zaštita staništa, klimatska funkcija i dr). Ekološke vrijednosti šuma na kršu najviše se očituje u reguliranju slijevanja i otjecanja vode, gdje šume zaštićuju tla od erozije i nastanka bujica. Iako se u novije vrijeme daje naglasak bioraznolikosti i socijalnim funkcijama šuma, treba naglasiti kako su prirodni šumski ekosustavi hidrogeološki najstabilniji sustavi na Zemlji. To potvrđuju očuvana tla brdskih i planinskih područja, gdje su se održale prirodne šume te zatim bistre i čiste vode vodotoka, unatoč značajnom zračnom onečišćenju. |