DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 36 <-- 36 --> PDF |
1. Tikvić, Z. Seletković: UTJECAJ POŠUMLJAVANJA KRŠA NA HIDROLOŠKU FUNKCIJU ŠUMA Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 31-34 S., i B. Prpić, 1983; Prpić, 1986). Zahvaljujući speljaka i s obzirom na niske ekološke zahtjeve vrsta drvecifičnoj morfologiji krša u pukotinama stijena zadržalo ća njihovo održanje u izrazito nepovoljnim ekološkim se tlo koje je osnovni preduvjet za pošumljavanje. Razuvjetima kakvi su na kamenjarama krša. ličitim tehnikama podrivanja omogućava se sadnja bi 6. ZAKLJUČAK - Conclusion Svaka mjera kojom se nastoji obnoviti šumske ekosustave na kršu mora isključiti ili barem smanjiti nepovoljne utjecaje koji su doveli do degradacije i nestanka šuma, ukoliko se želi osigurati njihova drugoročna stabilnost. Danas su utjecaji čovjeka i domaćih životinja na šume uglavnom isključeni, dok klima i šumski po žari još uvijek predstavljaju opasnost za stabilnost šuma na kršu. Pošumljavanjem krša unaprjeđuje se hidrologija čitavoga krškog područja, a posebno kvaliteta površinskih i podzemnih voda, kao i druge općekorisne funkcije šuma. 7. LITERATURA - References Brooks, K. N., H. M. Gregersen, P. F. Ffolliott, K. G. Tejwani, 1992: Watershed Management: A Key to Sustainability, In: Managing the World´s Forests, Looking for Balance Between Conservation and Development, Ed. Sharma N.P., Kendall/Hunt Publishing Company, Iowa, USA, pp. 455-487. Delort, R. i F. Walter, 2002: Povijest europskog okoliša, Barbat: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH, str. 1-300, Zagreb. Đikić, D., H. Glavač, V. Glavač, V. Hršak, V. Jelavić, D. Njegač, V. Simončić, O. P. Springer, I. Tomašković, V. Vojvodić, 2001: Ekološki leksikon, gl. ur. Springer, O. P., Barbat: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH, str. 1-361, Zagreb. Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, gl. ur. Kutle, A., Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, str. 1^408, Zagreb. Kovačević , I., 1981: Stoljetni izazov Senja, slobodno more - plodno i šumovito kopno, Zavod za poljoprivredna ispitivanja, str. 1-345, Zagreb. Matić, S., i B. Prpić, 1983: Pošumljavanje. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, str. 1-79, Zagreb. Prpić,B. , 1986: Odnos hrasta crnike i nekih nj egovih pratilaca prema vodi i svjetlu. Glasnik za šum ske pokuse , posebno izdanje br. 2 , str. 69-77, Zagreb. Tomašević , A., 1986: Rekultivacija kraških goleti pošumljivanjem u SR Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse , posebno izdanje br. 2 , str. 147-160, Zagreb. Tomašević , A., 1993: Uspjevanje kultura austrijskog crnog bora (Pinus nigra Arn. ssp. austriaca) i zelene američke duglazije (Pseudotsuga menziesii ( Mirb.) Franco ) na području šumarije Poreč. Šumarski list br. 3-5, str. 93-107, Zagreb. Tomašević , A., 1995: Višegodišnji rezultati istraživanja uspjeha pošumljavanja na kršu alepskim borom (Pinus halepensis Mili.), crnim borom (Pinus nigra Arn.) i primorskim borom (Pinus pinaster Ait.) kod tri različite metode pripreme tla za pošumljavanje. Šumarski list br.7-8, str. 227-236, Zagreb. Topić, V., 1990: Prirast nekih vrsta četinjača na submediteranskom krškom području Dalmacije. Šumarski list CXIV, str. 441^50, Zagreb. Vukelić, J., i Đ., Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 1-310, Zagreb. SUMMARY: Forest ecosystems in the Croatian karst area are characterised by a combination of diverse and specific features of the relief, substrate, soil and climate, which has given rise to a variety of such ecosystems. They abound in non-market functions, of which hydrological and anti-erosion ones are the most important. The condition of these ecosystems is determined by different historical impacts, especially those of adverse nature brought about by man, domestic animals, natural excesses and fires. Hydrological processes such as interception, infiltration, evaporation and transpiration depend largely on the condition of vegetation. A degradation of the vegetation cover leads to soil erosion, which is the consequence of disturbed hydrological conditions in forest ecosystems. Karst afforestation primarily affects hydrological conditions and allows the return of natural forest vegetation, which is either degraded or has long disappeared. Key words: hydrological forest function, ecological requirements, site conditions, karst afforestation |