DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 37 <-- 37 --> PDF |
UDK 630* 232.4 + 972 Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 35-40 POŠUMLJAVANJA, SADAŠNJE STANJE I PERPEKTIVE U GLOBALNOM RAZVOJU AFFORESTATION, CURRENT SITUATION AND PROSPECTS IN GLOBAL DEVELOPMENT Milan ORŠANIĆ* SAŽETAK: U radu se iznose podaci o globalnom kretanju površina novopodignutih šumskih kultura, trendovi kod izbora vrsta, kao i namjena te neke usporedbe s trendovima kod pošumljavnja kod nas. Uočljivo je da se ipak u svijetu vrši jače obešumljavanje nego podizanje novih šumskih površina. Najveće površine novopodignutih šumskih kultura podignute su u Aziji. Razlog tomu je ponajprije jeftina radna snaga, kao i velika potražnja za drvetom. Kulture se podižu ponajprije kao namjenske, znači poznat je cilj gospodarenja. U Hrvatskoj u zadnje vrijeme vrlo malo se pošumljava. Iako godišnje izgori na desetke tisuća priobalnih šuma, pošumljavanja su vrlo skromna. Izuzetno kvalitetna tla vriština i bujadnica kojih ima preko sto tisuća hektara uopće se ne pošumljavaju. Ne postoji program na državnoj razini što će biti s napuštenim poljoprivrednim zemljištem i nekim drugim zemljištima, koja danas stoje prazna i prepuštena su prirodnoj sukcesiji. Ključne riječi: Šumske plantaže, pošumljavanje, obešumljavanje, nove vrste, cilj gospodarenja, bioraznolikost, ophodnja. UVOD Introduction Prema FAO procjenama (FRA 2000) godišnje se u kao i podizanja novih šuma. Iako su u mnogim zemljasvijetu podigne preko 4,5 mil. novih šumskih kultura, a ma uvedene stroge mjere u cilju sprječavanja daljnjeg od toga preko 3 mil. ha uspješno. FAO definicija za obešumljavanja, trend je i dalje prisutan. Šumski ekošumske plantaže ili sađene šume je da su to kultivirani sustavi kao najviši i najsavršeniji oblik zemaljske biošumski ekosustavi osnovani sadnjom biljaka ili sjetvom raznolikosti, zadnjih desetak godina predstavljaju ključsjemena u procesu pošumljavanja ili umjetne obnove, ni elemenat u zaštiti bioraznolikosti mnogih država. primarno za produkciju drvne tvari, zaštiti tla i vode ili Upravo iz tih razloga mnoge novopodignute šumske zaštiti od vjetra. Obično se podižu alohtonim ili autohkulture predstavljaju zamjenu za prirodne šume, koje su tonim vrstama gdje je minimalna površina 0,5 ha, krošna mnogim mjestima ili uništene ili njihove površine nje drveća pokrivaju minimalno 10 % površine i totalna smanjene do alarmantnih površina. visina odraslih stabla je veća od 5 m. U mnogim dijelovima svijeta šumske kulture čine Prema procjenama u zadnjih desetak godina nestalo glavni izvor drveta te ponegdje preostaje čak i za izje preko 126 mil. ha šuma, a podignuto je samo 32 mil. voz. Procjenjuje se da površina podignutih šumskih ha. Uočljiv je veliki nesrazmjer između obešumljavanja kultura iznosi 187 mil. ha. To predstavlja samo 5 % od ukupno šumskog pokrova na zemlji. Uglavnom, prednjače zemlje Azije na koje otpada 62 % šumskih kultura. Od vrsta dominiraju vrste roda Pinus s oko 20% te Eucalyptus 10 %. Prema namjeni uglavnom dominiraju industrijske plantaže 48 % (zamjensko industrij * Doc. dr. se. Milan Oršanić, Šumarski fakultet, Zavod za sko drvo i celuloza) te neindustrijske plantaže s 26 %. uzgajanje šuma, p. p. 422, 10 002 Zagreb |