DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 37 <-- 37 --> PDF |
UDK 630* 232.4 + 972 Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 35-40 POŠUMLJAVANJA, SADAŠNJE STANJE I PERPEKTIVE U GLOBALNOM RAZVOJU AFFORESTATION, CURRENT SITUATION AND PROSPECTS IN GLOBAL DEVELOPMENT Milan ORŠANIĆ* SAŽETAK: U radu se iznose podaci o globalnom kretanju površina novopodignutih šumskih kultura, trendovi kod izbora vrsta, kao i namjena te neke usporedbe s trendovima kod pošumljavnja kod nas. Uočljivo je da se ipak u svijetu vrši jače obešumljavanje nego podizanje novih šumskih površina. Najveće površine novopodignutih šumskih kultura podignute su u Aziji. Razlog tomu je ponajprije jeftina radna snaga, kao i velika potražnja za drvetom. Kulture se podižu ponajprije kao namjenske, znači poznat je cilj gospodarenja. U Hrvatskoj u zadnje vrijeme vrlo malo se pošumljava. Iako godišnje izgori na desetke tisuća priobalnih šuma, pošumljavanja su vrlo skromna. Izuzetno kvalitetna tla vriština i bujadnica kojih ima preko sto tisuća hektara uopće se ne pošumljavaju. Ne postoji program na državnoj razini što će biti s napuštenim poljoprivrednim zemljištem i nekim drugim zemljištima, koja danas stoje prazna i prepuštena su prirodnoj sukcesiji. Ključne riječi: Šumske plantaže, pošumljavanje, obešumljavanje, nove vrste, cilj gospodarenja, bioraznolikost, ophodnja. UVOD Introduction Prema FAO procjenama (FRA 2000) godišnje se u kao i podizanja novih šuma. Iako su u mnogim zemljasvijetu podigne preko 4,5 mil. novih šumskih kultura, a ma uvedene stroge mjere u cilju sprječavanja daljnjeg od toga preko 3 mil. ha uspješno. FAO definicija za obešumljavanja, trend je i dalje prisutan. Šumski ekošumske plantaže ili sađene šume je da su to kultivirani sustavi kao najviši i najsavršeniji oblik zemaljske biošumski ekosustavi osnovani sadnjom biljaka ili sjetvom raznolikosti, zadnjih desetak godina predstavljaju ključsjemena u procesu pošumljavanja ili umjetne obnove, ni elemenat u zaštiti bioraznolikosti mnogih država. primarno za produkciju drvne tvari, zaštiti tla i vode ili Upravo iz tih razloga mnoge novopodignute šumske zaštiti od vjetra. Obično se podižu alohtonim ili autohkulture predstavljaju zamjenu za prirodne šume, koje su tonim vrstama gdje je minimalna površina 0,5 ha, krošna mnogim mjestima ili uništene ili njihove površine nje drveća pokrivaju minimalno 10 % površine i totalna smanjene do alarmantnih površina. visina odraslih stabla je veća od 5 m. U mnogim dijelovima svijeta šumske kulture čine Prema procjenama u zadnjih desetak godina nestalo glavni izvor drveta te ponegdje preostaje čak i za izje preko 126 mil. ha šuma, a podignuto je samo 32 mil. voz. Procjenjuje se da površina podignutih šumskih ha. Uočljiv je veliki nesrazmjer između obešumljavanja kultura iznosi 187 mil. ha. To predstavlja samo 5 % od ukupno šumskog pokrova na zemlji. Uglavnom, prednjače zemlje Azije na koje otpada 62 % šumskih kultura. Od vrsta dominiraju vrste roda Pinus s oko 20% te Eucalyptus 10 %. Prema namjeni uglavnom dominiraju industrijske plantaže 48 % (zamjensko industrij * Doc. dr. se. Milan Oršanić, Šumarski fakultet, Zavod za sko drvo i celuloza) te neindustrijske plantaže s 26 %. uzgajanje šuma, p. p. 422, 10 002 Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 38 <-- 38 --> PDF |
M. Oršanić: POŠUMLJAVANJA, SADAŠNJE STANJE I PERPEKTIVE U GLOBALNOM RAZVOJU Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 35-40 POVRŠINE PODIGNUTIH ŠUMSKIH KULTURA PO REGIJAMA, VRSTAMA I GODIŠNJA POŠUMLJAVANJA Regional forest plantation areas, species and annual plantings Površine ukupno podignutih šumskih kultura kao i godišnje pošumljavanje vidljivo je u Tab. 1. Tablica 1. Godišnja pošumljavanja po regijama i vrstama. Table I Annual plantation rates and plantation areas by region and species group Ukupno Godišnje Površine pod određenim rodom (000 ha) Regija Total Annual Plantation areas by species groups (000 ha) Region Other Pinus Other Nespecificirano 000 ha 000 ha/god Acacia Eucalypt. Hevea Tectona Broadleaf. conifer Unspecified Africa 8 036 194 345 1 799 573 207 902 1 648 578 1985 Asia 115 847 3 500 7 964 10 994 9 058 5 409 31 556 15 532 19 968 15 365 Europe 32 015 5 15 32 000 Nor/Cent. 17 533 234 198 52 76 383 15 440 88 1 297 America Oceania 3 201 50 8 33 20 7 101 73 10 2 948 South 10 455 509 4 836 183 18 599 4 699 98 23 Americ. Total 187 086 4 493 8317 17 860 9 885 5716 33 556 37391 20 743 53618 D Tectona 6% \ 8% Ostale lis. / Prema procijeni najviše šumskih kultura je zasađe34% / no u Aziji 62 %, Europi 17 %, Sjevernoj i srednjoj / \ D Hevea Americi 9 %, Južnoj Americi 6 %, Africi 4 % i Oceani 10% ji 4 %, stoje prikazano na grafikonu 1. Na listače otpada preko 40 % s glavnim rodom Eucalyptus. Na četinjače otpada 31% s glavnim rodom Pinus. (grafikon 2). Prema procjeni (FRA 2000) godišnje se podiže oko 4,5 ha, a od te površine na Aziju otpada preko 79 % i na Južnu Ameriku 11% (grafikon 3). / Eucalyptus Ostale čet. ^ ^ 20% 22% Grafikon 2. Distribucija šumskih kultura po rodovima Graph 2 Distribution of plantation area by genus G Oceanija D Afrika 2% 4% Južna Amerika 6% D Oceanija Eu™V* Afrika 1% 0/0 4% Južna Amerika Azija D Azija 62% 79% Grafikon 1. Distribucija šumskih površina po regijama Grafikon 3. Distribucija godišnje podignutih površina Graph 1 Distribution of forest area by region Graph 3 Distribution of annual planting area |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 39 <-- 39 --> PDF |
M, Oršanić: POSUMLJAVANJA, SADAŠNJE STANJE I PERPEKTIVE U GLOBALNOM RAZVOJU Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 35-40 NAMJENA I VLASNIŠTO ŠUMSKIH KULTURA Purpose and ownership of forest planation Tablica 2. Površina šumskih kultura po regijama, namjeni i vlasništvu Table 2 Regional plantation areas by purpose and ownership Ukupno Industrijska namjena Ne industrijska namjena Regija Nesp. Total Industrial purpose Non-industrial purpose Region Unspe 000 ha Public Private Other Unspe. Sub. tot. Public Private Other Unspe. Sub. tot. Africa 8 036 1 770 1 161 51 410 3 392 2 035 297 611 330 3 273 1 371 371 Asia 115 847 25 798 5 973 27 032 58 803 17 177 17 268 9 145 72 43 662 13381 Eur 13 32015 569 569 9 6 15 31 431 381 ope Nor/Cent. 17 533 1 446 15 172 118 39 16 775 362 58 16 35 471 287 America Oceania 3 201 151 14 24 189 2 3 19 24 2 987 South 10455 1 061 3 557 4 827 9 445 251 528 225 1 004 6 Americ. Total 187 086 30 226 25 876 27 202 5 871 89 175 19 836 18 161 9 772 680 48 449 49 463 Grafikon 4. Vodeće zemlje u podizanju šumskih kultura - postotak od površine Graph 4 Leaders in forest plantation development -pecentage of area Tablica 3. Namjena kultura prema namjeni i vlasništvu za deset zemlja s najviše podignutih šumskih kultura Table 3 Plantation puprpose and ownership by reported area for the ten largest plantation development countries Ukupno Industrijska namjena Ne industrijska namjena Regija Nesp. Total Industrial purpose Non-industrial purpose Region Unspe 000 ha Public Private Other Unspe. Sub. tot. Public Private Other Unspe. Sub. tot. China 45 083 10182 -26 994 37 176 102 -7 805 -7 907 India 32 578 8258 3 749 -12 007 11 370 8 641 560 -20 571 - Rusian 17 340 ---------17 340 USA 16 238 1 185 15 053 -16 238 -----Japan 10 682 ---------10 682 Indonesia 9 871 4531 1 228 -5 759 358 3 754 --4 112 Brazil 4 982 --4 802 4 802 --180 -180 Thailand 4 920 850 314 -1 164 1 219 2 537 --3 756 Ukraine 4 425 ---------4 425 Iran 2 284 241 -241 1 938 105 --2 043 Total 187086 30 226 25 876 31 796 89 175 19 836 18 161 9772 -48 449 49463 37 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 40 <-- 40 --> PDF |
M. Oršanić: POŠUMLJAVANJA. SADAŠNJE STANJE I PF.RPEKT1VE U GLOBALNOM RAZVOJU Šumarski list - SUPLF.MENT (2003). 35-40 GLOBALNI TREND, 1980 - 2000 - Global trends, 1980 - 2000 U usporedbi s prijašnjim procjenama u FAO publikacijama (Fao 1981; FAO 1991), zbog promjene u definiciji šumske plantaže nisu se prije isticali podaci o površinama kultura pod rodom Hevea spp. Površine šumskih kultura su rasle od 17,8 mil.ha 1980. godine, do 43,6 mil. ha 1990.godine te 187 mil.ha u 2000.godi- UTJECAJ ŠUMSKIH KULTURA Potražnja za industrijskim drvetom i celulozom sve je veća. Prema FAO procjeni (FAO 2000) šumske kulture čine samo 5% od ukupne površine šuma, dok industrijske šumske kulture čine manje od 3%. Prema procijeni šumske kulture trenutno podmiruju 35% potreba za oblovinom, a procjenjuje se da bi podmirivali oko 44 % do 2020. godine. Ako se budu ciljano podiza / 700 600 500 ni. 26 % podignutih kultura nema specificiranu namjenu. Uočljivo je povećanje kultura za industrijsku namjenu. 1980. godine bilo je 39 %, dok je 2000. godine 48 % kultura imalo industrijsku namjenu. - Impacts of the forest plantation lc nove šumske kulture u odgovarajućim ekološkim zonama, i ako se bude primjenjivalo potrajno šumsko gospodarenje, moći će se smanjiti pritisak na prirodne šumske komplekse. U mnogim zemljama proizvodnja drveta je tolika da značajno zamjenjuje drvo iz prirodnih sastojina. 1 1 p p Kulture D Prirodne šume 400 300 200-I1 1V 100-ffl -M /\ V > EÜP L—P/0 Afrika \zija Europa - Amerik a Oceanija Južna Rusija Amerika Grafikon 5. Predviđeni odnos produkcije oblog drveta po regijama iz prirodnih šuma i kultura u mil. m Graph 5 Predicted ratio of regional roundwood supply from natural forests and plantations Prema predviđanjima 2020.godine taj odnos bi se još smanjio (ABRE and Jaakko Poyry 1999). 44 % drveta dobilo bi se iz šumskih plantaža. Šumske kulture u Novom Zelandu podmiruju 99 % za industrijskom oblovinom, u Čileu oko 84 %, dok u Brazilu 62 %. Osim toga, šumske kulture isto tako pružaju i općekorisne funkcije, koje još u mnogim zemljama nedovoljno vrednuju. Uz to šumske kulture služe za borbu protiv širenja pustinja, absorbciju ugljičnog dioksida, zaštitu tla i vode, rekultivaciju napuštenih tala, pružanja mogućnosti zaposlenosti poljoprivrednog stanovništva i dr. Osim povoljnih koristi koje pružaju šumske kulture, bez dobrog planiranja i dobrog gospodarenja, podignute na lošim tlima, neodgovarajućim vrstama/provenijenci jama uz loš cilj gospodarenja šumske kulture mogu imati i negativni utjecaj na nekom području. Čest je slučaj da se sijeku prirodne sastojine i osnivaju kulture, neopravdano oduzimanje površina lokalnom stanovništvu gdje se oni snabdijevanju povremeno hranom, ljekovitim biljem i drugim sredstvima za život. U nekim slučajevima loše stanište/vrsta i loše uzgojne mjere često rezultiraju slabim rastom, higijenom, volumnim prirastom i ekonomskom dobiti. Negativni utjecaj šumskih kultura briše se činjenicom da su one resurs totalno obnovljiv i ekonomski, socijalno, kulturno i okolišno potrajan, samo s mudrim planiranjem, menadžmentom, korištenjem i marketingom. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 41 <-- 41 --> PDF |
M. Oršanić: POSUMLJAVANJA, SADAŠNJE STANJE I PERPEKTIVE U GLOBALNOM RAZVOJU Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 35-40 ŠUMSKE KULTURE U HRVATSKOJ - Forest plantations in Croatia Prema poslovnom izvješću Hrvatskih šuma, 1993. u Hrvatskoj je podignuto između 70 000 i 80 000 ha šumskih kultura. Negdje oko 4,8 % od ukupne šumske površine otpada na šumske kulture. Na listače otpada 3,2 %, a na četinjače 1,6 %. Isto tako na web stranici w.w.w.hrvatske sume, možemo vidjeti da se u Hrvatskoj godišnje pošumi oko 1 300 ha. Znajući za podatak da u Hrvatskoj postoj produktivnog ali ne pošumljenog zemljišta u površini od preko 300 000 ha, vidimo da su radovi na pošumljavanju nedovoljni. Poznato je da godišnje izgori u priobalju preko 10 000 ha šumskih kultura i različitih degradacijskih stadija autohtone sastojine, tako daje podatak o novopodignutim kulturama još porazniji. Sve kulture odlikuje izostanak uzgojnih radova njege, tako da u starijoj dobi one izgledaju vrlo loše. Često ni približno ne vraćaju uloženo vrijeme i novac. Vrlo smo bogati s kvalitetnim šumskim tlima na kojima sada rastu bujad i vrštine, na kojima bi s pravilnim odabirom vrsta i uzgojnim tretmanima vrlo brzo dobili značajno povećanje proizvodnje J, . ´ ZAKLJUČAK Nove šumske kulture podižu se na približno 4,5 mil. ha godišnje, dok je stvarni uspjeh nešto manji. Najviše podignutih kultura je u Aziji i Južnoj Americi. Prevladavaju listače s 40 %, četinjače s 31 % i ostalo je nespecificirano. Kulture za industrijsku namjenu (industrijsko drvo i celuloza) čine 48 %, dok neindustrijsku namjenu čini 26 % od podignutih kultura. Od država najviše podignutih kultura imaju Kina i Indija. Po vlasništvu šumske kulture podjednako su podignute od države i od privatnog sektora. Zbog sve većeg značenja prirodnih šuma u smislu očuvanja bioraznolikosti, šumske kulture imaju sve veće značenje, jer u mnogim državama u potpunosti zamjenjuju ili u velikom LITERATURA Australian Bureau of Agriculture and Resource Economics ABRE and Jaakko Poyry Consulting. 1999.Global outlok for plantations. ABARE Reserch Report 99,9. Canberra, ABRE. Hrvatske šume 1993: Godišnjak u riječi, slici i brojci. FAO. 1981. Forest Resources Assessment Project 1980. Rome FAO. 1998. Forest Resources Assessment Project 1990. Tropical forest plantation resources. FAO Forestry Paper No. 128. Rome FAO. 2001 f. Global Forest Resources Assessment 2000. Main Report. Forestry Paper 140, FAO, Rome. Slika 1. Izgled nen egovane šumske kulture Figure 1 Forest plantaions without forest tending - Conclusion djelu zamjenjuju potrebu za drvetom. Vrlo je bitno da je kod podizanja šumske kulture definirana njezina ophodnja i cilj proizvodnje, što nije slučaj s našim kulturama ili se njega ne pridržavamo. Općenito naše podignute šumske kulture prepuštene su samostalnom razvoju, bez radova njege, te tek kad dođu u komercijalnu dob počinju se iskorištavati. Posebno je vidljiv trend nepodizanja novih šumskih kultura, pogotovo na kvalitetnim šumskim tlima. Kulture se podižu uglavnom na opožarenim površinama, i to u puno manjem obimu nego što svake godine strada od požara. References Planted Forests and Biodiversity.2003: IUFRO Occasional paper 15 W.W.W.Hrvatske šume |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 42 <-- 42 --> PDF |
M. OrSanić: POŠUMLJAVANJA, SADAŠNJE STANJE I PERPEKTIVL U GLOBALNOM RAZVOJU Šumarski list - SUPLHMENT (3003), 35-40 SUMMARY: The paper presents data on global trends in the areas of newly-established forest cultures, trends in the choice of species and their purpose, as well as some comparisons with afforestation trends in Croatia. It may be noted that on the global level, more forests are cut down than new ones established. The largest areas of newly-raised forest cultures are in Asia, the reasons for this being cheap labour force in the first place and high demand for wood. Cultures are raised primarily as purpose forests; in other words, management goals are determined beforehand. In Croatia, very few areas have been afforested in recent years despite the fact that tens of thousands of littoral forests are burnt down every year. Heath and fern-covered soils of exceptional quality, amounting to over one hundred thousand hectares, are not being afforested at all. There is no programme on the state level dealing with abandoned agricultural land and some other lands that are currently uncultivated and left to natural succession. Key words: forest cultures, afforestation, new species, management goal, rotation. Još jedan pogled na Senjsku dragu danas (Foto: S. Matić) |