DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 40     <-- 40 -->        PDF

M. Oršanić: POŠUMLJAVANJA. SADAŠNJE STANJE I PF.RPEKT1VE U GLOBALNOM RAZVOJU Šumarski list - SUPLF.MENT (2003). 35-40
GLOBALNI TREND, 1980 - 2000 - Global trends, 1980 - 2000


U usporedbi s prijašnjim procjenama u FAO publikacijama
(Fao 1981; FAO 1991), zbog promjene u definiciji
šumske plantaže nisu se prije isticali podaci o
površinama kultura pod rodom Hevea spp. Površine
šumskih kultura su rasle od 17,8 mil.ha 1980. godine,
do 43,6 mil. ha 1990.godine te 187 mil.ha u 2000.godi-


UTJECAJ ŠUMSKIH KULTURA


Potražnja za industrijskim drvetom i celulozom sve
je veća. Prema FAO procjeni (FAO 2000) šumske kulture
čine samo 5% od ukupne površine šuma, dok industrijske
šumske kulture čine manje od 3%. Prema
procijeni šumske kulture trenutno podmiruju 35% potreba
za oblovinom, a procjenjuje se da bi podmirivali
oko 44 % do 2020. godine. Ako se budu ciljano podiza


/


700


600


500


ni. 26 % podignutih kultura nema specificiranu namjenu.
Uočljivo je povećanje kultura za industrijsku namjenu.
1980. godine bilo je 39 %, dok je 2000. godine
48 % kultura imalo industrijsku namjenu.


- Impacts of the forest plantation
lc nove šumske kulture u odgovarajućim ekološkim
zonama, i ako se bude primjenjivalo potrajno šumsko
gospodarenje, moći će se smanjiti pritisak na prirodne
šumske komplekse. U mnogim zemljama proizvodnja
drveta je tolika da značajno zamjenjuje drvo iz prirodnih
sastojina.


1
1
p
p
Kulture
D Prirodne šume


400


300


200-I1 1V


100-ffl


-M
/\ V > EÜP L—P/0
Afrika \zija Europa - Amerik a Oceanija Južna
Rusija Amerika


Grafikon 5. Predviđeni odnos produkcije oblog drveta po regijama iz prirodnih šuma
i kultura
u mil. m


Graph 5 Predicted ratio of regional roundwood supply from natural forests


and plantations


Prema predviđanjima 2020.godine taj odnos bi se još
smanjio (ABRE and Jaakko Poyry 1999). 44 % drveta
dobilo bi se iz šumskih plantaža. Šumske kulture u Novom
Zelandu podmiruju 99 % za industrijskom oblovinom,
u Čileu oko 84 %, dok u Brazilu 62 %. Osim toga,
šumske kulture isto tako pružaju i općekorisne funkcije,
koje još u mnogim zemljama nedovoljno vrednuju. Uz
to šumske kulture služe za borbu protiv širenja pustinja,
absorbciju ugljičnog dioksida, zaštitu tla i vode, rekultivaciju
napuštenih tala, pružanja mogućnosti zaposlenosti
poljoprivrednog stanovništva i dr.


Osim povoljnih koristi koje pružaju šumske kulture,
bez dobrog planiranja i dobrog gospodarenja, podignute
na lošim tlima, neodgovarajućim vrstama/provenijenci


jama uz loš cilj gospodarenja šumske kulture mogu
imati i negativni utjecaj na nekom području. Čest je slučaj
da se sijeku prirodne sastojine i osnivaju kulture,
neopravdano oduzimanje površina lokalnom stanovništvu
gdje se oni snabdijevanju povremeno hranom, ljekovitim
biljem i drugim sredstvima za život. U nekim
slučajevima loše stanište/vrsta i loše uzgojne mjere često
rezultiraju slabim rastom, higijenom, volumnim prirastom
i ekonomskom dobiti.


Negativni utjecaj šumskih kultura briše se činjenicom
da su one resurs totalno obnovljiv i ekonomski,
socijalno, kulturno i okolišno potrajan, samo s mudrim
planiranjem, menadžmentom, korištenjem i marketingom.