DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 41 <-- 41 --> PDF |
M. Oršanić: POSUMLJAVANJA, SADAŠNJE STANJE I PERPEKTIVE U GLOBALNOM RAZVOJU Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 35-40 ŠUMSKE KULTURE U HRVATSKOJ - Forest plantations in Croatia Prema poslovnom izvješću Hrvatskih šuma, 1993. u Hrvatskoj je podignuto između 70 000 i 80 000 ha šumskih kultura. Negdje oko 4,8 % od ukupne šumske površine otpada na šumske kulture. Na listače otpada 3,2 %, a na četinjače 1,6 %. Isto tako na web stranici w.w.w.hrvatske sume, možemo vidjeti da se u Hrvatskoj godišnje pošumi oko 1 300 ha. Znajući za podatak da u Hrvatskoj postoj produktivnog ali ne pošumljenog zemljišta u površini od preko 300 000 ha, vidimo da su radovi na pošumljavanju nedovoljni. Poznato je da godišnje izgori u priobalju preko 10 000 ha šumskih kultura i različitih degradacijskih stadija autohtone sastojine, tako daje podatak o novopodignutim kulturama još porazniji. Sve kulture odlikuje izostanak uzgojnih radova njege, tako da u starijoj dobi one izgledaju vrlo loše. Često ni približno ne vraćaju uloženo vrijeme i novac. Vrlo smo bogati s kvalitetnim šumskim tlima na kojima sada rastu bujad i vrštine, na kojima bi s pravilnim odabirom vrsta i uzgojnim tretmanima vrlo brzo dobili značajno povećanje proizvodnje J, . ´ ZAKLJUČAK Nove šumske kulture podižu se na približno 4,5 mil. ha godišnje, dok je stvarni uspjeh nešto manji. Najviše podignutih kultura je u Aziji i Južnoj Americi. Prevladavaju listače s 40 %, četinjače s 31 % i ostalo je nespecificirano. Kulture za industrijsku namjenu (industrijsko drvo i celuloza) čine 48 %, dok neindustrijsku namjenu čini 26 % od podignutih kultura. Od država najviše podignutih kultura imaju Kina i Indija. Po vlasništvu šumske kulture podjednako su podignute od države i od privatnog sektora. Zbog sve većeg značenja prirodnih šuma u smislu očuvanja bioraznolikosti, šumske kulture imaju sve veće značenje, jer u mnogim državama u potpunosti zamjenjuju ili u velikom LITERATURA Australian Bureau of Agriculture and Resource Economics ABRE and Jaakko Poyry Consulting. 1999.Global outlok for plantations. ABARE Reserch Report 99,9. Canberra, ABRE. Hrvatske šume 1993: Godišnjak u riječi, slici i brojci. FAO. 1981. Forest Resources Assessment Project 1980. Rome FAO. 1998. Forest Resources Assessment Project 1990. Tropical forest plantation resources. FAO Forestry Paper No. 128. Rome FAO. 2001 f. Global Forest Resources Assessment 2000. Main Report. Forestry Paper 140, FAO, Rome. Slika 1. Izgled nen egovane šumske kulture Figure 1 Forest plantaions without forest tending - Conclusion djelu zamjenjuju potrebu za drvetom. Vrlo je bitno da je kod podizanja šumske kulture definirana njezina ophodnja i cilj proizvodnje, što nije slučaj s našim kulturama ili se njega ne pridržavamo. Općenito naše podignute šumske kulture prepuštene su samostalnom razvoju, bez radova njege, te tek kad dođu u komercijalnu dob počinju se iskorištavati. Posebno je vidljiv trend nepodizanja novih šumskih kultura, pogotovo na kvalitetnim šumskim tlima. Kulture se podižu uglavnom na opožarenim površinama, i to u puno manjem obimu nego što svake godine strada od požara. References Planted Forests and Biodiversity.2003: IUFRO Occasional paper 15 W.W.W.Hrvatske šume |