DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 43 <-- 43 --> PDF |
UDK 630* 226 Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 41-49 PROMJENA SASTOJINSKOG OBLIKA PRIRODNIM POMLAĐIVANJEM NA PRIMJERU ŠUMSKE KULTURE CRNOGA BORA (Pinus nigra Arn.) U SENJSKOJ DRAGI STAND FORM CONVERSION BY NATURAL REGENERATION A CASE STUDY IN BLACK PINE (Pinus nigra Arn.) MONOCULTURE, SENJSKA DRAGA Igor ANIĆ1 SAŽETAK: Članak donosi rezultate istraživanja obavljenih u sklopu istraživačkoga projekta pod naslovom "Obnova šuma mediteranskoga područja, s posebnim osvrtom na listopadne vrste drveća ". Jedan od ciljeva toga projekta je ispitivanje mogućnosti povećanja udjela listopadnih vrsta drveća u crnogoričnim šumama mediteranskoga područja. Istraživanje je obavljeno u 100-godišnjim šumskim kulturama crnoga bora (Pinus nigra Arn.) na prostoru Gospodarske jedinice Senjska draga. Postavljena su tri cilja: analizirati prirodni pomladak u sastojinama crnoga bora, ispitati mogućnost promjene sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem i predložiti metodu pomlađivanja. Pokus je postavljen na uzorku od tri pokusne plohe: u neprorjeđenoj sastojim, u prorjeđenoj sastojini i na goloj pomladnoj površini. Analizirani su struktura starih crnoborovih sastojina te vrsta, brojnost, dob, visine i kvalitativne značajke prirodnoga pomlatka. Utvrđeno je kako stare šumske kulture crnoga bora na istraženim lokalitetima Senjske drage imaju karakteristike prijelazne šume. Analize prirodnoga pomlatka pokazuju kako je moguće obaviti pretvorbu prijelazne u konačnu šumu hrasta medunca s crnim grabom. Prorjeđivanjem starih crnoborovih šumskih kultura formiraju se sastojine vertikalnoga sklopa sa zrelim stablima crnoga bora u glavnoj etaži, bjelogoričnim vrstama u podstojnoj etaži i obiljem podrasta. Gola pomladna površina sjedne i gusti sklop krošanja neprorjeđene sastojine crnoga bora s druge strane, onemogućuju pomlađivanje hrasta medunca. Promjenu sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem na istraženim je lokalitetima moguće obaviti primjenom oplodnih sječa na malim površinama. Ključne r ij e č i: crni bor (Pinus nigra Arn.), pošumljavanje krša, prirodno pomlađivanje, prijelazna šuma, konverzija, biološka raznolikost UVOD - Introduction Hrvatsko šumarstvo doživjelo je u drugoj polovici 1918. godine nizali su se događaji koji su omogućili XIX. stoljeća svoj preporod. U razdoblju od 1846. do njegovo kreiranje po načelu potrajnosti (Klepa c 1997): osnutak Hrvatskoga šumarskoga društva (1846), početak izdavanja Šumarskoga lista (1877), donošenje Zakona o šumama (1852, 1894), osnutak Gospodarsko- Doc. dr. se. Igor Anić, Šumarski fakultet, Zavod za uzgajanje šuma, p. p. 422, 10002 Zagreb šumarskoga učilišta u Križevcima (1860), osnutak Šu |