DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 43 <-- 43 --> PDF |
UDK 630* 226 Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 41-49 PROMJENA SASTOJINSKOG OBLIKA PRIRODNIM POMLAĐIVANJEM NA PRIMJERU ŠUMSKE KULTURE CRNOGA BORA (Pinus nigra Arn.) U SENJSKOJ DRAGI STAND FORM CONVERSION BY NATURAL REGENERATION A CASE STUDY IN BLACK PINE (Pinus nigra Arn.) MONOCULTURE, SENJSKA DRAGA Igor ANIĆ1 SAŽETAK: Članak donosi rezultate istraživanja obavljenih u sklopu istraživačkoga projekta pod naslovom "Obnova šuma mediteranskoga područja, s posebnim osvrtom na listopadne vrste drveća ". Jedan od ciljeva toga projekta je ispitivanje mogućnosti povećanja udjela listopadnih vrsta drveća u crnogoričnim šumama mediteranskoga područja. Istraživanje je obavljeno u 100-godišnjim šumskim kulturama crnoga bora (Pinus nigra Arn.) na prostoru Gospodarske jedinice Senjska draga. Postavljena su tri cilja: analizirati prirodni pomladak u sastojinama crnoga bora, ispitati mogućnost promjene sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem i predložiti metodu pomlađivanja. Pokus je postavljen na uzorku od tri pokusne plohe: u neprorjeđenoj sastojim, u prorjeđenoj sastojini i na goloj pomladnoj površini. Analizirani su struktura starih crnoborovih sastojina te vrsta, brojnost, dob, visine i kvalitativne značajke prirodnoga pomlatka. Utvrđeno je kako stare šumske kulture crnoga bora na istraženim lokalitetima Senjske drage imaju karakteristike prijelazne šume. Analize prirodnoga pomlatka pokazuju kako je moguće obaviti pretvorbu prijelazne u konačnu šumu hrasta medunca s crnim grabom. Prorjeđivanjem starih crnoborovih šumskih kultura formiraju se sastojine vertikalnoga sklopa sa zrelim stablima crnoga bora u glavnoj etaži, bjelogoričnim vrstama u podstojnoj etaži i obiljem podrasta. Gola pomladna površina sjedne i gusti sklop krošanja neprorjeđene sastojine crnoga bora s druge strane, onemogućuju pomlađivanje hrasta medunca. Promjenu sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem na istraženim je lokalitetima moguće obaviti primjenom oplodnih sječa na malim površinama. Ključne r ij e č i: crni bor (Pinus nigra Arn.), pošumljavanje krša, prirodno pomlađivanje, prijelazna šuma, konverzija, biološka raznolikost UVOD - Introduction Hrvatsko šumarstvo doživjelo je u drugoj polovici 1918. godine nizali su se događaji koji su omogućili XIX. stoljeća svoj preporod. U razdoblju od 1846. do njegovo kreiranje po načelu potrajnosti (Klepa c 1997): osnutak Hrvatskoga šumarskoga društva (1846), početak izdavanja Šumarskoga lista (1877), donošenje Zakona o šumama (1852, 1894), osnutak Gospodarsko- Doc. dr. se. Igor Anić, Šumarski fakultet, Zavod za uzgajanje šuma, p. p. 422, 10002 Zagreb šumarskoga učilišta u Križevcima (1860), osnutak Šu |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 44 <-- 44 --> PDF |
I. Anić: PROMJENA SASTOJINSKOG OBUKA PRIRODNIM POMLAĐIVANJEM NA PRIMJERU.. Šumarski SUPLIiMF.NT (2003), 41-49 marskc akademije u Zagrebu (1898) te uspostava Kraljevskog nadzorništva za pošumljavanje krša u Senju (1878). Tema ovoga članka su rezultati djelovanja toga Nadzorništva sa šumskouzgojnoga gledišta. Tijekom 64 godine (1878-1942) djelatnici Nadzorništva gospodarili su s 95 šumskih kultura i branjevina, na površini od 10097 ha. Djelovali su na uskom i dugom priobalnom prostoru od Povila kraj Novog Vinodolskog na sjeveru, do Sv. Magdalene na jugu (Ivančević 1998). Obavljali su postupke pošumljavanja, popunjavanja, resurekcije, prirodnoga pomlađivanja, čišćenja, prorjedivanja, podizanja suhozidova oko šumskih sastojina te biološko-tehničke postupke s ciljem saniranja bujičnih tokova. Osnovali su prvi šumski rasadnik i trušnicu sjemena u nas. U postupku pošumljavanja ponajprije su upotrebljavali crni bor. Bio je to pravilan izbor vrste drveća za pošumljavanje. Naime, šumskouzgojno značenje crnoga bora je izuzetno veliko. On osvaja razgoljene, kamenite terene, grebene, glavice i klisure submediteranskoga područja (Anić 1957). To je jedna od najvažnijih pionirskih vrsta drveća srednje i južne Europe za pošumljavanje goleti u visinskome pojasu od hrasta medunca do termofilne bukve. Šumske kulture crnoga bora omogućuju regeneraciju tla i prirodne potencijalne vegetacije (B u s s o 11 i 2002). Zahvaljujući brizi nekoliko generacija šumarskih stručnjaka, većina je šumskih kultura i branjevina, koje je osnovalo Nadzorništvo, do danas ostala sačuvana, ponajprije od požara i brsta. Tijekom stoljeća te su sastojine utjecale na količinu i kakvoću prostirke i humusa, mikroklimu, zaustavile su bujice na strminama Senjske drage, a počelo je i prirodno pošumljavanje anemohorijom u njihovu okolišu. Danas zrele crnoborove šumske kulture na tom prostoru predstavljaju prvorazredni objekt za istraživanje meliorativnih učinaka. CILJEVI ISTRAŽIVANJA - Research goals U članku su prezentirani rezultati istraživanja koja su obavljena tijekom 2002. godine sa sljedećim ciljevima: analizirati prirodni pomladak u sastojinama crnoga bora, ispitati mogućnost promjene sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem i predložiti metodu pomlađivanja. MATERIJAL I METODE Istraživanje je obavljeno u 100-godišnjoj šumskoj kulturi crnoga bora (Pinus nigra Am.), na prostoru Gospodarske jedinice Senjska draga, kojom gospodari Šumarija Senj. Šumska kultura prostire se na sjeveroistočnom obodu Senjske drage, između 540 i 678 m n. m. (Tablica 1). Osnovana je pošumljavanjem, u sklopu aktivnosti Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica. Smještena je u medite- Tablica 1. Opći podaci o istraživanoj šumskoj kulturi Table 1 General data for investigated forest culture Gospodarska jedinica, odjel -Management unit, campt. Osnova gospodarenja -Management plan Površina sastojine -Area Sastojinski oblik -Mixture Uzgojni oblik, silvigeneza Silvicultural form Razvojni stadij -Develop stage Dob -Age Bonitet staništa -Site quality Tip tla - Soil type Nadmorska visina -Altitude Izloženost -Exposition Nagib -Inclination Reljef-Relief Istraživanje je obavljeno u sklopu projekta "Obnova šuma mediteranskoga područja s posebnim osvrtom na listopadne vrste drveća". Jedan od ciljeva toga projekta je ispitivanje mogućnosti povećanja udjela listopadnih vrsta drveća u crnogoričnim šumama mediteranskoga područja. - Material and methods ransko-montanskom vegetacijskom pojasu (Tri naj stić 1986). U tom su pojasu glavne biljnosociološke vrste crni grab (Ostrya carpinifoHa) i hrast medunac (Quercuspubescens), (Vukelić i Rauš 1998). Klimatskozonska zajednica je šuma hrasta medunca i crnoga graba (Ostryo-Quercetum pubescentis Ht. 1938). Sastojina pripada uređajnom razredu crnoga bora. Ophodnja iznosi 80 godina. Propisana je njega prorjeđivanjem intenziteta 11 %. Prorjeda je obavljena 1997. Senjska draga, 33 1998-2007 38,34 ha čista sastojina crnoga bora — pure black pine stand visoki, šumska kultura -high stara sastojina -old 100 god. -years IV smeđe tlo na vapnencu -Cambisol on limestone 540-678 m n. m. sjeverozapadna 5-25° zaravan koja se postupno uzdiže -Plateau |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Anić: PROMJENA SASTOJ1NSKOG OBLIKA PRIRODNIM POMLAĐIVANJEM NA PRIMJERU.. Šumarski list SUPLEMENT (2003). 41-49 i 1998. godine u jednom dijelu sastojine. Drugi dio ostao je neprorjeden, dok je između sastojine i šumske ceste očišćena svijetla pruga tj. formirana gola pomladna površina. Tako je sastojina postala pogodan objekt za ovo istraživanje. Pokus je postavljen na uzorku od tri pokusne plohe. Ploha 1 postavljena je u neprorjeđenom dijelu sastojine, a ploha 2 u prorjedenom dijelu sastojine. Obje su plohe kvadratnoga oblika, dužine stranica 50 m (2500 m2). Na obje su plohe postavljene dvije podplohe pravokutnoga oblika, širine 2, a dužine 50 m (ukupno 200 m2). Prva podploha udaljena je 15 m od lijevog, a druga 15 m od desnog brida plohe. Ploha 3 položena je na goloj površini tj. na svijetloj pruzi koja se pruža od ruba sastojine do šumske ceste. Pravokutnog je oblika s dužinama stranica 2 i 50 m (100 m2). Na plohama 1 i 2 obavljena je totalna klupaža stabala, čiji je prsni promjer veći od 3 cm, uz razvrstavanje po vrstama drveća i etažama. Korištena je biološko-gospodarska klasifikacija stabala. Izmjeren je uzorak visina crnoga bora, crnoga jasena i crnoga graba kako bi izradili visinske krivulje i lokalne tarife. Na podplohama ploha 1 i 2 te na plohi 3 izmjerena su stabla, čiji je prsni promjer manji od 3 cm. Razvrstavana su po vrstama drveća te visinskim klasama širine 25 cm. Utvrđena je brojnost ponika i podrasta u razvojnim stadijima pomlatka i mladika. Odsjecanjem pri tlu i brojanjem godova ustanovljena je dob razvijenih primjeraka podrasta. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results Uvid u strukturu istraživanih sastojina i njihovu biološku sliku daju Tablice 2 i 3. U Tablici 2 prikazana je struktura neprorjeđene sastojine u kojoj je postavljena pokusna ploha 1. Sastojina je gusta. Na pokusnoj plohi utvrđeno je kako ima 466 stabala s temeljnicom u iznosu od 16,25 m2 i obujmom od 120,43 m\ Preko 90 % obujma raspoređeno je na stablima crnoga bora, pa sastojinu smatramo čistom cmoborovom. Većina je stabala crnoga bora raspoređena u glavnoj etaži sastojine. Nekoliko je primjeraka stisnuto u nuzgrednoj etaži, a samo su pojedina stabla izlučena u podstojnu etažu. Suhih borovih stabala nismo pronašli. Distribucija Tablica 2. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 1 (neprorjedena ploha) Table 2 Stand structure on plot 1 (unthinnedplot) Vrsta drveća Tree species Pinus nigra Fraxinus ornus Ostrya carpinifolia Quercus pubescens, Ulmus sp., Acer sp. Ukupno -Total Poha Per ha Glavna etaža N uzgredna etaža Postojna etaža Ukupno Dominant layer Supressed layer Underwood Total N G V N G V N G V N G V 197 14,81 112,80 13 0,43 3,26 2 0,04 0,27 202 15.28 116,33 6 0,13 0,62 193 0,37 1,18 199 0,50 1,80 3 0,03 0,18 35 0,10 0,44 38 0.13 0,62 7 0,19 1,41 10 0,05 0,27 17 0,24 1,68 197 14.81 112.80 29 0.78 5,47 240 0,66 2,16 466 16,25 120,43 788 59,24 451,20 116 3,12 21,88 960 2,64 8,64 1864 65,00 481,72 crnoborovih stabala ima opseg od 10 do 48 cm prsnoga brojne bjelogorične vrste, ponajprije crni jasen, crni promjera. Srednje plošno stablo ima prsni promjer u izgrab te nešto hrasta medunca, brijesta i mukinje. Najnosu od 31 cm. brojniji je crni jasen koji dominira u podstojnoj etaži Stavimo li u odnos brojnost vrsta sastojina je mjesastojine. Na njegova stabla otpada 43 % svih stabala šovita. Pod glavnom etažom crnoga bora uspijevaju na pokusnoj plohi. Nekoliko stabala bjelogoričnih vrs- Tablica 3. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 2 (prorjeđena ploha) Table 3 Stand structure on plot 2 (thinnedplot) Vrsta drveća Tree species Pinus nigra Fraxinus ornus Ostrya carpinifolia Sorbus sp.,Acersp. Ukupno -Total Po ha - Per ha Glavna etaža Nuzgredna etaža Dominant layer Supressed layer N G V N G V 164 10,16 70,35 4 0,13 0,90 3 0,03 0,11 164 10.16 70,35 7 0,16 1,01 656 40,64 281,40 28 0,64 4,04 Postojna etaža Ukupno Underwood Total N G V N G V 168 10,29 71.25 306 0,42 1.07 309 0,45 1,18 174 0,26 0.71 174 0,26 0,71 6 0,01 0,18 6 0,01 0,18 486 0,69 1,96 657 11,01 73,32 1944 2,76 7,84 2628 44,04 293,28 43 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 46 <-- 46 --> PDF |
I. Anić: PROMJENA SASTOJINSKOG OBLIKA PRIRODNIM POMLAĐIVANJEM NA PRIMJERU... Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 41-49 taje uraslo pod krošnje borova, u nuzgrednu etažu sas-Sastojina ima obujam od 73,32 m3 i temeljnicu od tojine. Riječ je o nekoliko primjeraka crnoga jasena, 11,01 m2. Na stablima crnoga bora raspoređeno je 97 % crnoga graba, hrasta medunca i javora. Zbog dugog bo ravka u zasjeni ova su stabla deformirane krošnje, malodrvna i zakrivljena debla. Struktura prorjeđene sastojine prikazana je u Tablici 3. Ova je sastojina gušća od prethodne jer je na pokusnoj plohi ustanovljeno 657 stabala. Razlog tomu je bujan razvoj podstojne etaže nakon postupka prorjedivanja. Njegom je prorjeđena glavna etaža, uklonjena je većina borova i bjelogoričnih vrsta iz nuzgredne etaže te pojedini primjerci crnoga bora u podstojnoj etaži. To je izazvalo intenzivnije osvjetljenje donjih slojeva sastojine i bujan priljev bjelogoričnih vrsta u podstojnu etažu. U toj je etaži utvrđeno 74 % svih stabala u sastojim. Ponajprije su to crni jasen i crni grab. Zabilježeno je nekoliko primjeraka mukinje i javora. Na ovoj pokusnoj plohi u mjerenome dijelu sastojine nije utvrđen hrast medunac. Tablica 4. Odnos strukturnih elemenata po etažama sastojina Table 4 Relations beetween elements of structure as to standPloha Glavna etaža Plot Dominant laver N 1 42% (kom/ha) 2 25% G 1 91 % (m7ha) 2 92% V 1 94% (mYha) 2 96% Analizu mladoga naraštaja obavit ćemo na sve tri pokusne plohe uz pomoć Grafikona 1 i 2 te Tablice 5. 50000 45000 40000 35000 3 Ä 30000 25000 r3 20000 = 15000 10000 5000 1] 0# obujma. Distribucija crnoborovih stabala ima nešto uži opseg nego na prethodnoj plohi: od 12 do 42 cm prsnoga promjera. Srednje plošno stablo ima prsni promjer u iznosu od 28 cm. U Tablici 4 prikazani su postotni udjeli temeljnih strukturnih elemenata po etažama istraživanih sastojina. Jasno se uočava okomiti sklop obiju sastojina. Gornji sloj tvore stara stabla crnoga bora. Raspoređena su u glavnoj etaži, a tvore preko 90 % sastojinske temeljnice i obujma. Donji sloj tvori podstojna etaža u koju je mjestimice urastao podrast bjelogoričnih vrsta. Ovome sloju pripada 52 % stabala na prvoj odnosno 74 % stabala na drugoj pokusnoj plohi. Nuzgredna etaža donekle je izražena samo kod prve pokusne plohe. Na drugoj plohi ona je uklonjena prorjedom. layers Nuzgredna etaža Supressed layer 6% 1% 5% 1% 5% 1% Postoj na etaža Ukupno Underwood Total 52% 100% 74% 100% 4% 100% 7% 100% 1% 100% 3 % 100% Treba napomenuti kako se radi o prirodnome pomlatku, uglavnom iz sjemena. Može se zaključiti kako je —D Fraxinus Ostrya Quer. pub. Acer sp. Sorbits sp. Total carp. 12050 2400 1350 350 1400 17550 D Ploha 2 13000 WI5II 1450 -0 1250 21800 I Ploha 1 Ploha 3 27200 2900 10700 3100 43900 Grafikon 1. Distribucija ponika i pomlatka na pokusnim plohama po vrstama drveća Graph 1 Distribution of seedlings and young growth on exp. plots as to tree species |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 47 <-- 47 --> PDF |
I. Anić: PROMJENA SASTO.IINSKOG OBLIKA PRIRODNIM POMLAĐIVANJEM NA PRIMJERU... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 41-49 mladi naraštaj brojnošću najmanje zastupljen pod gustim sklopom neprorjeđene sastojine (ploha 1), dok je najbrojniji na svjetloj pruzi (ploha 3). Na plohi 3 pomladile su se ponajprije pionirske odnosno prijelazne vrste drveća (crni jasen, crni grab, mukinja). Pomlađenje hrasta medunca slabije je na plohi pod gustim sklopom neprorjeđene sastojine (ploha 1) i na svijetloj pruzi (ploha 3). Medunac se najbrojnije pomladio na plohi na kojoj je sklop privremeno progaljcn prorjedom (ploha 2). Crni bor se ne pomlađuje, dok brojnost javora opada od plohe 1 gdje je najbrojniji, do plohe 3 gdje nije ustanovljen. 70(10 Dodatne spoznaje o prirodnome pomlađivanju na pokusnim plohama dobijamo ako analiziramo distribuciju ponika pojedinih vrsta drveća. Iako su rezultati jasniji ako se pojava i preživljavanje ponika prate u nizu godina, iznijet ćemo stanje koje je zatečeno 2002. godine (Grafikon 2). Ustanovljene su zakonitosti slične onima u analizi distribucije pomlatka. Ponik je najbrojniji na svjetloj pruzi (ploha 3). Ponik pionirskih vrsta najbrojniji je na plohi 3, a hrasta medunca na plohi 2. Brojnost ponika crnoga jasena i mukinje raste od neprorjeđene sastojine do svjetle pruge. Ponik crnoga bora nije ustanovljen ni na jednoj pokusnoj plohi. Grafikon 2. Distribucija ponika po pokusnim plohama Graph 2 Distribution of seedlings as to exp. plots Grupiramo li pomladak u tri skupine: do 75 cm visijeg pomlatka) i iznad 150 cm visine (stabla u razvojne (stabla u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka), od nom stadiju mlađeg mladika) dobijemo distribuciju 75 do 150 cm visine (stabla u razvojnom stadiju starikoja je prikazana u Tablici 5. Tablica 5. Analiza pomlatka po grupama visinskih klasa Table 5 The young growth analysis as to height classes groups Visina Ploha Height Plot cm -75 1 76-150 150- 75 2 76-150 150- 75 3 76-150 150 Fraxinus ornus 7050 2000 1000 7400 1400 1650 12700 7000 4300 Quercus Ostrya pubescens carpinifolia kom/ha; pcs/ha 1650 750 50 200 0 150 4750 750 100 300 0 350 1400 1800 400 2800 0 4500 Acer Sorbus Ukupno sp. sp. Total 150 1200 10800 200 200 2650 0 0 1150 50 850 13800 0 100 1900 0 0 2000 0 2000 17900 0 600 10800 0 0 8800 45 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 48 <-- 48 --> PDF |
I. Anić: PROMJENA SASTOJINSKOG OBLIKA PRIRODNIM POMLAĐIVANJEM NA PRIMJERU... Šumarski list -SUPLEMENT (2003). 41-49 U neprorjedenoj sastojini, pod gustim sklopom kroljivo je kako do razvojnoga stadija starijega mladika i šanja crnoga bora (ploha 1), najbrojniji je mladi pomlauraštanja u podstojnu etažu sastojine dospiju crni jasen dak. Brojnost biljaka starijega pomlatka i mlađega i crni grab. Hrast medunac, javor i mukinja nisu zabimladika opada prema svjetloj pruzi (ploha 3). Zanim-lježeni u pomlatku iznad 150 cm visine. RASPRAVA Rezultati istraživanja omogućuju nam usporedbu: a) strukture 100-godišnjih šumskih kultura crnoga bora prije (ploha 1) i nakon prorjede (ploha 2) b) prirodnog pomlađivanja na tri pomladne površine: pod gustim sklopom neprorjeđene šumske kulture crnoga bora (ploha 1), pod privremeno prekinutim sklopom prorjeđene šumske kulture crnoga bora (ploha 2) te na goloj pomladnoj površini (ploha 3). Iz rezultata istraživanja razvidno je kako stare, 100godišnje šumske kulture crnoga bora, na istraženom lokalitetu danas imaju značajke prijelazne šume. Riječ je vrsti šumske sastojine koja se u ontogenetskom razvoju (Korpe 1 i dr. 1991) nalazi između pionirske i konačne (klimazonalne) šume. Daje riječ o prijelaznom obliku šume potvrđuju: a) dvoslojni raspored stabala u sastojinama b) razvijena podstojna etaža s vrstama elementima klimazonalne šume c) prirodni pomladak vrsta elemenata klimazonalne šume d) nepostojanje prirodnoga pomlatka crnoga bora. Sastojine imaju dvoslojni raspored stabala i okomiti sklop. Gornji sloj tvore stara crnoborova stabla u glavnoj etaži, a donji sloj bjelogorične vrste u podstojnoj etaži. Među bjelogoričnim vrstama dominira crni jasen, ali i temeljne vrste klimazonalne zajednice ovoga područja: hrast medunac i crni grab. Podstojna etaža razvijenija je na plohi 2 jer je prorjedom omogućen veći priljev svjetla u prostor ispod krošanja glavne etaže. To je jedini učinak prorjede u prezreloj crnoborovoj sastojini. Bjelogorične vrste nisu novija pojava pod borovim krošnjama. To pokazuje uraštanje stabala crnoga jasena, crnoga graba, hrasta medunca i javora u nuzgrednu etažu. Pojedini primjerci crnoga jasena imaju prsni promjeru iznosu od 24 i 26 cm. Brojanjem godova pri tlu na nekoliko primjeraka podrasta crnoga jasena ustanovilismo kako u istraživanim sastojinama opstaju 12 godina. Rezultati istraživanja pomlađivanja pokazuju kakoje sa šumskouzgojnoga gledišta meliorativni učinak šumskih kultura crnoga bora na istraživanom lokalitetu potpun. Prirodni je pomladak brojan i raznovrstan. Tvori ga pet vrsta drveća. Prirodnoga pomlatka crnoga bora nema. Ta činjenica ukazuje na progresivnu promjenu u staništu. Ovi bi se nalazi mogli potkrijepiti pedološkim i fitocenološkim istraživanjem. - --Discussion Usporedba strukture mladoga naraštaja na tri pomladne površine potvrđuje dosadašnje spoznaje o utjecaju sklopa na pomlađivanje pionirskih, prijelaznih i klimatogenih vrsta drveća. Mladi je naraštaj najbrojniji na goloj pomadnoj površini, a najmanje ga ima pod neprorjeđenim sklopom stare crnoborove sastojine. Mladoga naraštaja hrasta medunca najviše ima pod prorjeđenim sklopom i to u razvojnom stadiju mlađega pomlatka. Ostale se bjelogorične vrste pionirskoga i prijelaznoga karaktera pomlađuju ponajviše na goloj pomladnoj površini. Gola pomladna površina utjecala je na nagli rast u visinu, pa su biljke iznad 75 cm visine tu najzastupljenije. Prorijeđen sklop na plohi 2 utjecao je na povećanje brojnosti biljaka mlađega pomlatka, smanjenje brojnosti starijega pomlatka i povećanje brojnosti biljaka mlađega mladika. Pomognuto je postupno formiranje podstojne etaže od jasena i graba, a onemogućen nastavak pomlađivanja ostalih vrsta (smanjenje udjela medunca i voćkarica). Ovakvi rezultati ukazuju kako na istraženom lokalitetu stare crnoborove kulture treba pomlađivati prirodno, uz izmjenu sastojinskog oblika. Čistu sastojinu crnoga bora prirodnim pomlađivanem treba prevesti u mješovitu sastojinu hrasta medunca, crnoga graba i crnoga jasena s primjesama javora, mukinje i drugih vrsta koje pridolaze u klimazonalnoj zajednici. Rezultati nam omogućuju razmatranje četiri mogu< ća scenarija: a) sastojine prepustiti spontanom prirodnom razvoju b) podržavati sastojine do fizičke zrelosti crnoga bora uz prorjedivanje c) sastojine obnavljati čistom sječom d) sastojine obnavljati oplodnim sječama. ´ Ako sastojine prepustimo spontanome prirodnom ]razvoju za pretpostaviti je kako će se u njima događati procesi slični onima na trajnim plohama autoktonoga ´crnoga bora u Senjskoj dragi (Tomljanović 2001) i Nacionalnom parku Paklenica (Rauš i dr. 1995). Postupno odumiranje stabala crnoga bora uslijed fizičke :zrelosti i trajno progaljivanje sklopa dovest će do postupnog formiranja bjelogorične sastojine s elementima 1klimazonalne šume. Sastojinski oblik i razvoj nove generacije ovisit će o načinu i brzini otvaranja sklopa crinoga bora. Malo je vjerojatno kako će u konačnoj šumi |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 49 <-- 49 --> PDF |
I. Anić: PROMJENA SASTOJINSKOG OBLIKA PRIRODNIM POMLAĐIVANJEM NA PRIMJERU.. Šumarski list -SUPLEMENT (2003). 41-49 biti izrazitije zastupljen hrast medunac s obzirom na to kako je uzgojno slabija vrsta. Treba naglasiti kako su ovi procesi izrazito spori. Treba ih omogućiti na trajnim plohama, u sastojinama posebne namjene te u nepristupačnim sastojinama na velikim strminama. Ako podržavamo razvoj sastojina crnoga bora do njegove fizičke zrelosti, uz njegu prorjeđivanjem, posredno ćemo obaviti promjenu sastojinskog oblika. U ovom kontekstu treba promatrati postupak na plohi 2. Ipak, ostaje pitanje je li moguće uspješno obaviti ovakav oblik posredne promjene sastojinskog oblika bez većih oštećenja bjelogoričnog podrasta prilikom obaranja i izvlačenja prezrelih stabala crnoga bora. Anić (1957) se u ovim sastojinama zalagao za reguliranje smjese i podizanje mješovitih sastojina prorjedom u korist bjelogoričnih vrsta. Treba ipak imati na umu kako je njegovo istraživanje obavljeno dok su sastojine crnoga bora bile 40-tak godina mlađe. Čista sječa u bilo kojem obliku ne dolazi u obzir jer onemogućuje pomlađivanje glavne vrste -hrasta medunca (ploha 3). Osim toga, gola sječa bi na strmim i erodibilnim padinama Senjske drage brzo pokrenula regresijske procese. Proizilazi kako prezrele šumske kulture crnoga bora na vršnim platoima Senjske drage treba pomlađivati prirodno, pod zastorom krošanja starih stabala, oplodnim sječama, na malim površinama, u obliku krugova. Postupcima na terenu treba prethoditi detaljan šumskouzgojni plan. Pomlađivanje uz istodobnu promjenu sastojinskog oblika treba obavljati uz dobru otvorenost šumskim cestama i dosljedno rješenim prostornim rasporedom sječina. Za razliku od oplodnc sječe na velikoj površini, pomlađivanje sastojine na malim površinama započinje na međusobno odvojenim pomladnim površinama. Pomlađivanje započinje progaljivanjem sklopa naplodnim sjekom na odabranim mjestima gdje je mladi naraštaj brojan, raznovrstan i vitalan (pomladna jez ZAKLJUČCI 1. Iz rezultata istraživanja razvidno je kako stare 100godišnje šumske kulture crnoga bora na istraženom lokalitetu danas imaju značajke prijelazne šume. To potvrđuju dvoslojni raspored stabala u sastojinama, okomiti sklop s razvijenom glavnom etažom zrelih stabala crnoga bora i podstojnom etažom bjelogoričnih vrsta elemenata klimazonalne šume, prirodni pomladak tih vrsta te nepostojanje prirodnoga pomlatka crnoga bora. 2. Sa šumskouzgojnoga gledišta meliorativni učinak šumskih kultura crnoga bora na istraživanom lokalitetu je potpun. Prirodni je pomladak brojan i razgra). Ovo je najosjetljivija faza postupka. Održanje mladoga naraštaja hrasta medunca ovisi o svjetlosnim prilikama stvorenima nakon naplodnoga sjeka (Oberlechner i Vacik 2003, Vacik i Obcriechner 2000). Preliminarna istraživanja o intenzitetu sjekova obavljana su na primjeru sastojina na otoku Krku (Matić i dr. 1996). Brojnost, udaljenost i prostorni raspored pomladnih jezgri ovisit će o šumskouzgojnom planu pomlađivanja. Prilagođuju se trajanju pomladnoga razdoblja, količini i kakvoći mladoga naraštaja, konfiguraciji terena, smjeru proširivanja pomladnih jezgri, smjeru dominirajućega vjetra i transportnoj granici. Nakon toga se pomladne jezgre prstenasto proširuju (naplodnim sjekom, rubnom sječom) i postupno spajaju. Istodobno sa širenjem pomladnih jezgri treba obavljati postupke njege pomlatka nakon dovršnog sjeka i popunjavanja na onim mjestima na kojima su pomladni sjekovi završeni. Nova sastojina nastala ovakvim načinom pomlađivanja sastoji se od jednodobnih grupa mladoga naraštaja u razvojnim stadijima od pomlatka do koljika. Crta vrhova krošanja ima blago valovit oblik. Razlika u dobi grupa mora biti u granicama pomladnoga razdoblja. Opće pomladno razdoblje ili razdoblje potrebno za pomlađivanje čitave sastojine može potrajati do 20 godina. Specijalno pomladno razdoblje ili razdoblje potrebno za pomlađivanje jedne pomladne jezgre ne bi trebalo trajati dulje od 5 godina. U slučaju potrebe za umjetnim pomlađivanjem ili popunjavanjem nedovoljno pomlađenih površina treba upotrebljavati propisanu količinu sjemena ili sadnica. Primjerice, za hrast medunac Priručnik za uređivanje šuma iz 1995. godine preporuča 500-700 kg/ha žira za sjetvu, 250-450 kg/ha žira za sadnju ili 10000-15000 kom/ha sadnica (Matić 1994). - --Conclusions novrstan. Tvori ga pet vrsta drveća, elemenata klimazonalne šume. 3. Usporedba strukture mladoga naraštaja na tri pomladne površine potvrđuje dosadašnje spoznaje o utjecaju sklopa na pomlađivanje pionirskih, prijelaznih i klimatogenih vrsta drveća. Mladoga naraštaja hrasta medunca najviše ima pod prorjeđenim sklopom i to u razvojnom stadiju mlađega pomlatka. Ostale se bjelogorične vrste pionirskoga i prijelaznoga karaktera pomlađuju ponajviše na goloj pomladnoj površini. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 50 <-- 50 --> PDF |
I. Anić: PROMJENA SASTOJINSKOC1 OBLIKA PRIRODNIM POMLAĐIVANJEM NA PRIMJERU.. Šumarski list SUPLEMENT (2003), 41-49 Prorijeđen sklop na plohi 2 utjecao je na povećanje jinskog oblika. Čistu sastojinu crnoga bora prirodbrojnosti biljaka u razvojnom stadiju mlađega ponim pomlađivanjem treba prevesti u mješovitu sasmlatka, smanjenje brojnosti biljaka starijega potojinu hrasta medunca, crnoga graba i crnoga jasena mlatka i povećanje brojnosti biljaka u razvojnom s primjesama javora, mukinje i drugih vrsta koje stadiju mlađega mladika. Pomognuto je postupno pridolaze u klimazonalnoj zajednici. Postupak treba formiranje podstojne etaže od crnoga jasena i crnoobaviti pod zastorom krošanja starih stabala, oplodga graba. nim sječama, na malim površinama u obliku krugo va uz prethodno šumskouzgojno planiranje. Na istraženom lokalitetu moguće je stare crnoborove kulture pomlađivati prirodno, uz izmjenu sasto- LITERATURA - References Anić , M., 1957: Crni boru sjevernom Velebitu. Glasbescens) in sekundären Schwarzkiefernbestännik za šumske pokuse 13: 461-508, Zagreb. den (Pinus nigra) im Vinschgau. Allgemeine Forst- und Jagdzeitung, 174. Jhrg., Heft 12, Bus sott i, F., 2002: Pinus nigra. U: Pines of Silvicul219- 226. tural Importance, CABI Publishing, 266-285, Wallingford, Oxon. Rauš, Đ., Ž. Španjol, Z. Šikić, 1995: Sukcesija Ivančević , V., 1998: 120. obljetnica osnutka pošume crnog bora na trajnoj pokusnoj ploi broj 50 sebne senjske šumarske ustanove Kraljevskog u NP Paklenica. U: N. Tvrtković (ur.), Paklenadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog ponički zbornik 1, Simpozij povodom 45. godišnjidručja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, ce NP Paklenica, 119-128, Starigrad-Paklenica. goleti i uređenja bujica. Šumarski list Tomlj anović, M., 2001: Razvoj vegetacije crnog CXXII/11-12: 552-555, Zagreb. bora (Pinus nigra arn.) na trajnoj pokusnoj plohi Klepac , D., 1997: Hrvatsko šumarstvo u drugoj pobroj 51 - Senjska draga. Diplomski rad, Šumarlovici XIX. Stoljeća. Šumarski list CXXI/3^: ski fakultet, 40 str., Zagreb. 115-126, Zagreb. Trinajstić , I., 1986: Fitogeografsko raščlanjenje Korpel,Š.,J. Penaz,M.Saniga,V. Tesar,1991: šumske vegetacije istočnojadranskog sredozemPestovanie lesa. Priroda, Bratislava, 472 str. nog područja - polazna osnovica u organizaciji gospodarenja mediteranskim šumama. Glasnik Matić , S., 1994: Prilog poznavanju broja biljaka i koza šumske pokuse, pos. izd. 2: 53-67, Zagreb. ličine sjemena za kvalitetno pomlađivanje i pošumljavanje. Šumarski list CXVIII/3-4: 71-79, Vacik, H., K. Oberlechner, 2000: Analysis of Zagreb. light environments for Downy oak (Quercus pu Matić, S., I. Anić, M. Oršanić, 1996: Uzgojni zabescens) at conversion of Austrian black pine hvati u submediteranskim šumama hrasta me( Pinus nigra) forests by the use of hemispherical dunca (Quercuspubescens Willd.). U: Mayer, B. photographs. U: H. Hasenauer (ur.), Forest Eco (ur.), Unapređenje proizvodnje biomase šumsystem Restoration: Ecological and economic skih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta u Impacts of Restoration Processes in Secondary Zagrebu i Šumarski institut, Jastrebarsko, str. Coniferous Forests, BOKU, 399^100, Beč. 343-354, Zagreb. Vukelić i Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija i Oberlechner , K., H. Vacik, 2003: Anwuchserfolg šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski fakulund Wachstum von Flaumeichen {Quercus putet, 310 str., Zagreb. SUMMARY: The article presents the results of research conducted within a research project entitled "Regeneration of forests in the Mediterranean area with special emphasis on deciduous tree species". One of the goals of the project was to investigate the possibility of increasing the proportion of deciduous tree species in coniferous forests in the Mediterranean. Research was done in 100-year-old forest cultures of Black pine (Pinus nigra Arn.) in the Management Unit of Senjska Draga. The three set goals included analysing natural young growth in stands of Black pine, investigat |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 51 <-- 51 --> PDF |
1. Anić: PROMJENA SASTOJINSKOG OBLIKA PRIRODNIM POMLAĐIVANJEM NA PRIMJERU.. Šumarski list SUPLEMENT (2003), 41-49 ing the possibility of converting the stand form by natural regeneration and recommending a suitable regeneration method. The experiment was established in three sample plots: in an unthinned stand, in a thinned stand and over a bare regeneration area. The structure of old Black pine stands was analysed, as well as the species, quantity, age, heights and quantitative properties of natural young growth. It was found that old forest cultures of Black pine in the studied localities of Senjska Draga have all the characteristics of a transitional forest. The analyses of natural young growth indicate the possibility of converting the transitional into the final forest (climatogenous forest) of pubescent oak with manna ash and hornbeam. Thinning of old black pine monocultures results in two-storey stands with mature trees of black pine in the upper storey and an undergrowth of deciduous species in the lower storey. The bare regeneration areaon the one hand and a thick crown cover of unthinned stand of black pine on the other, hinder the regeneration of pubescent oak. Stand form conversion by natural regeneration in the studied sites can be accomplished by applying shelterwood cutting over small areas. Key words: Black pine (Tinus nigra Arn.), karst afforestation, natural regeneration, transitional forest, conversion, biodiversity Spomen ploču upraviteljima Kraljevskog nadzorništva - Inspektorata, ispred Uprave šuma Senj, otkrioje Nikica Pleše, sin zadnjeg upravitelja Vinka Pleše (Foto: M. Mrkobrad) |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Saw «? % " i . ´»L *jft-A V" \ J^P* v* \ i t m *Mp$i TO "ih U -3 ,. JI* %-^-lÄ HHK* Sastojina crnoga bora : ´´-´i -.. *f" ,2sti > -´; ft /!«Š-V-> s. vSB$» - ... ´-´;!> "-: -A *^ j MS. I i * -Sr »"v j; r -^ X— i » Sit, * Li* * ;>-#L.-1 *L%*"?´J (Foto: S. Matić) |