DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 48 <-- 48 --> PDF |
I. Anić: PROMJENA SASTOJINSKOG OBLIKA PRIRODNIM POMLAĐIVANJEM NA PRIMJERU... Šumarski list -SUPLEMENT (2003). 41-49 U neprorjedenoj sastojini, pod gustim sklopom kroljivo je kako do razvojnoga stadija starijega mladika i šanja crnoga bora (ploha 1), najbrojniji je mladi pomlauraštanja u podstojnu etažu sastojine dospiju crni jasen dak. Brojnost biljaka starijega pomlatka i mlađega i crni grab. Hrast medunac, javor i mukinja nisu zabimladika opada prema svjetloj pruzi (ploha 3). Zanim-lježeni u pomlatku iznad 150 cm visine. RASPRAVA Rezultati istraživanja omogućuju nam usporedbu: a) strukture 100-godišnjih šumskih kultura crnoga bora prije (ploha 1) i nakon prorjede (ploha 2) b) prirodnog pomlađivanja na tri pomladne površine: pod gustim sklopom neprorjeđene šumske kulture crnoga bora (ploha 1), pod privremeno prekinutim sklopom prorjeđene šumske kulture crnoga bora (ploha 2) te na goloj pomladnoj površini (ploha 3). Iz rezultata istraživanja razvidno je kako stare, 100godišnje šumske kulture crnoga bora, na istraženom lokalitetu danas imaju značajke prijelazne šume. Riječ je vrsti šumske sastojine koja se u ontogenetskom razvoju (Korpe 1 i dr. 1991) nalazi između pionirske i konačne (klimazonalne) šume. Daje riječ o prijelaznom obliku šume potvrđuju: a) dvoslojni raspored stabala u sastojinama b) razvijena podstojna etaža s vrstama elementima klimazonalne šume c) prirodni pomladak vrsta elemenata klimazonalne šume d) nepostojanje prirodnoga pomlatka crnoga bora. Sastojine imaju dvoslojni raspored stabala i okomiti sklop. Gornji sloj tvore stara crnoborova stabla u glavnoj etaži, a donji sloj bjelogorične vrste u podstojnoj etaži. Među bjelogoričnim vrstama dominira crni jasen, ali i temeljne vrste klimazonalne zajednice ovoga područja: hrast medunac i crni grab. Podstojna etaža razvijenija je na plohi 2 jer je prorjedom omogućen veći priljev svjetla u prostor ispod krošanja glavne etaže. To je jedini učinak prorjede u prezreloj crnoborovoj sastojini. Bjelogorične vrste nisu novija pojava pod borovim krošnjama. To pokazuje uraštanje stabala crnoga jasena, crnoga graba, hrasta medunca i javora u nuzgrednu etažu. Pojedini primjerci crnoga jasena imaju prsni promjeru iznosu od 24 i 26 cm. Brojanjem godova pri tlu na nekoliko primjeraka podrasta crnoga jasena ustanovilismo kako u istraživanim sastojinama opstaju 12 godina. Rezultati istraživanja pomlađivanja pokazuju kakoje sa šumskouzgojnoga gledišta meliorativni učinak šumskih kultura crnoga bora na istraživanom lokalitetu potpun. Prirodni je pomladak brojan i raznovrstan. Tvori ga pet vrsta drveća. Prirodnoga pomlatka crnoga bora nema. Ta činjenica ukazuje na progresivnu promjenu u staništu. Ovi bi se nalazi mogli potkrijepiti pedološkim i fitocenološkim istraživanjem. - --Discussion Usporedba strukture mladoga naraštaja na tri pomladne površine potvrđuje dosadašnje spoznaje o utjecaju sklopa na pomlađivanje pionirskih, prijelaznih i klimatogenih vrsta drveća. Mladi je naraštaj najbrojniji na goloj pomadnoj površini, a najmanje ga ima pod neprorjeđenim sklopom stare crnoborove sastojine. Mladoga naraštaja hrasta medunca najviše ima pod prorjeđenim sklopom i to u razvojnom stadiju mlađega pomlatka. Ostale se bjelogorične vrste pionirskoga i prijelaznoga karaktera pomlađuju ponajviše na goloj pomladnoj površini. Gola pomladna površina utjecala je na nagli rast u visinu, pa su biljke iznad 75 cm visine tu najzastupljenije. Prorijeđen sklop na plohi 2 utjecao je na povećanje brojnosti biljaka mlađega pomlatka, smanjenje brojnosti starijega pomlatka i povećanje brojnosti biljaka mlađega mladika. Pomognuto je postupno formiranje podstojne etaže od jasena i graba, a onemogućen nastavak pomlađivanja ostalih vrsta (smanjenje udjela medunca i voćkarica). Ovakvi rezultati ukazuju kako na istraženom lokalitetu stare crnoborove kulture treba pomlađivati prirodno, uz izmjenu sastojinskog oblika. Čistu sastojinu crnoga bora prirodnim pomlađivanem treba prevesti u mješovitu sastojinu hrasta medunca, crnoga graba i crnoga jasena s primjesama javora, mukinje i drugih vrsta koje pridolaze u klimazonalnoj zajednici. Rezultati nam omogućuju razmatranje četiri mogu< ća scenarija: a) sastojine prepustiti spontanom prirodnom razvoju b) podržavati sastojine do fizičke zrelosti crnoga bora uz prorjedivanje c) sastojine obnavljati čistom sječom d) sastojine obnavljati oplodnim sječama. ´ Ako sastojine prepustimo spontanome prirodnom ]razvoju za pretpostaviti je kako će se u njima događati procesi slični onima na trajnim plohama autoktonoga ´crnoga bora u Senjskoj dragi (Tomljanović 2001) i Nacionalnom parku Paklenica (Rauš i dr. 1995). Postupno odumiranje stabala crnoga bora uslijed fizičke :zrelosti i trajno progaljivanje sklopa dovest će do postupnog formiranja bjelogorične sastojine s elementima 1klimazonalne šume. Sastojinski oblik i razvoj nove generacije ovisit će o načinu i brzini otvaranja sklopa crinoga bora. Malo je vjerojatno kako će u konačnoj šumi |