DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 49 <-- 49 --> PDF |
I. Anić: PROMJENA SASTOJINSKOG OBLIKA PRIRODNIM POMLAĐIVANJEM NA PRIMJERU.. Šumarski list -SUPLEMENT (2003). 41-49 biti izrazitije zastupljen hrast medunac s obzirom na to kako je uzgojno slabija vrsta. Treba naglasiti kako su ovi procesi izrazito spori. Treba ih omogućiti na trajnim plohama, u sastojinama posebne namjene te u nepristupačnim sastojinama na velikim strminama. Ako podržavamo razvoj sastojina crnoga bora do njegove fizičke zrelosti, uz njegu prorjeđivanjem, posredno ćemo obaviti promjenu sastojinskog oblika. U ovom kontekstu treba promatrati postupak na plohi 2. Ipak, ostaje pitanje je li moguće uspješno obaviti ovakav oblik posredne promjene sastojinskog oblika bez većih oštećenja bjelogoričnog podrasta prilikom obaranja i izvlačenja prezrelih stabala crnoga bora. Anić (1957) se u ovim sastojinama zalagao za reguliranje smjese i podizanje mješovitih sastojina prorjedom u korist bjelogoričnih vrsta. Treba ipak imati na umu kako je njegovo istraživanje obavljeno dok su sastojine crnoga bora bile 40-tak godina mlađe. Čista sječa u bilo kojem obliku ne dolazi u obzir jer onemogućuje pomlađivanje glavne vrste -hrasta medunca (ploha 3). Osim toga, gola sječa bi na strmim i erodibilnim padinama Senjske drage brzo pokrenula regresijske procese. Proizilazi kako prezrele šumske kulture crnoga bora na vršnim platoima Senjske drage treba pomlađivati prirodno, pod zastorom krošanja starih stabala, oplodnim sječama, na malim površinama, u obliku krugova. Postupcima na terenu treba prethoditi detaljan šumskouzgojni plan. Pomlađivanje uz istodobnu promjenu sastojinskog oblika treba obavljati uz dobru otvorenost šumskim cestama i dosljedno rješenim prostornim rasporedom sječina. Za razliku od oplodnc sječe na velikoj površini, pomlađivanje sastojine na malim površinama započinje na međusobno odvojenim pomladnim površinama. Pomlađivanje započinje progaljivanjem sklopa naplodnim sjekom na odabranim mjestima gdje je mladi naraštaj brojan, raznovrstan i vitalan (pomladna jez ZAKLJUČCI 1. Iz rezultata istraživanja razvidno je kako stare 100godišnje šumske kulture crnoga bora na istraženom lokalitetu danas imaju značajke prijelazne šume. To potvrđuju dvoslojni raspored stabala u sastojinama, okomiti sklop s razvijenom glavnom etažom zrelih stabala crnoga bora i podstojnom etažom bjelogoričnih vrsta elemenata klimazonalne šume, prirodni pomladak tih vrsta te nepostojanje prirodnoga pomlatka crnoga bora. 2. Sa šumskouzgojnoga gledišta meliorativni učinak šumskih kultura crnoga bora na istraživanom lokalitetu je potpun. Prirodni je pomladak brojan i razgra). Ovo je najosjetljivija faza postupka. Održanje mladoga naraštaja hrasta medunca ovisi o svjetlosnim prilikama stvorenima nakon naplodnoga sjeka (Oberlechner i Vacik 2003, Vacik i Obcriechner 2000). Preliminarna istraživanja o intenzitetu sjekova obavljana su na primjeru sastojina na otoku Krku (Matić i dr. 1996). Brojnost, udaljenost i prostorni raspored pomladnih jezgri ovisit će o šumskouzgojnom planu pomlađivanja. Prilagođuju se trajanju pomladnoga razdoblja, količini i kakvoći mladoga naraštaja, konfiguraciji terena, smjeru proširivanja pomladnih jezgri, smjeru dominirajućega vjetra i transportnoj granici. Nakon toga se pomladne jezgre prstenasto proširuju (naplodnim sjekom, rubnom sječom) i postupno spajaju. Istodobno sa širenjem pomladnih jezgri treba obavljati postupke njege pomlatka nakon dovršnog sjeka i popunjavanja na onim mjestima na kojima su pomladni sjekovi završeni. Nova sastojina nastala ovakvim načinom pomlađivanja sastoji se od jednodobnih grupa mladoga naraštaja u razvojnim stadijima od pomlatka do koljika. Crta vrhova krošanja ima blago valovit oblik. Razlika u dobi grupa mora biti u granicama pomladnoga razdoblja. Opće pomladno razdoblje ili razdoblje potrebno za pomlađivanje čitave sastojine može potrajati do 20 godina. Specijalno pomladno razdoblje ili razdoblje potrebno za pomlađivanje jedne pomladne jezgre ne bi trebalo trajati dulje od 5 godina. U slučaju potrebe za umjetnim pomlađivanjem ili popunjavanjem nedovoljno pomlađenih površina treba upotrebljavati propisanu količinu sjemena ili sadnica. Primjerice, za hrast medunac Priručnik za uređivanje šuma iz 1995. godine preporuča 500-700 kg/ha žira za sjetvu, 250-450 kg/ha žira za sadnju ili 10000-15000 kom/ha sadnica (Matić 1994). - --Conclusions novrstan. Tvori ga pet vrsta drveća, elemenata klimazonalne šume. 3. Usporedba strukture mladoga naraštaja na tri pomladne površine potvrđuje dosadašnje spoznaje o utjecaju sklopa na pomlađivanje pionirskih, prijelaznih i klimatogenih vrsta drveća. Mladoga naraštaja hrasta medunca najviše ima pod prorjeđenim sklopom i to u razvojnom stadiju mlađega pomlatka. Ostale se bjelogorične vrste pionirskoga i prijelaznoga karaktera pomlađuju ponajviše na goloj pomladnoj površini. |