DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 8     <-- 8 -->        PDF

V. Ivančcvić: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA P0ŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SLJPLEMENT (2003). 3-22
dovi na saniranju bujica bili su u nadležnosti Nadzomištva
- Inspektorata, dok su najveći dio tehničkih radova
izvodile specijalizirane bujičarske službe. Od tehničkih
radova na saniranju bujica izgrađeno je: 166 poprečnih
kamenih pregrada u betonu, 92 uzdužne kamene
građevine i 8.457 m3 zida, te iskopano 21.358 m3
raznog materijala. U cjelokupnom radu Nadzomištva
izmijenilo se šest upravitelja - čelnih šumarskih stručnjaka
i pet pomoćnika, a na pomoćnim poslovima na
terenu 79 lugara - čuvara.


Istraživanje povijesti Nadzomištva - Inspektorata,
kao i svih gledišta njegova rada, može poslužiti određivanju
glavnih smjernica sadašnjeg, ali i budućeg rada


METODA RADA
Istraživanja povijesti šumarstva dijela primorskoga
krša, a u tom sklopu i cjelokupnoga rada Nadzomištva


- Inspektorata, u vremenu više od pola stoljeća od
prestanka njegova rada, tekla su u otežanim okolnostima.
Uz već spomenuti potpuni nestanak dokumentacije
Nadzomištva - Inspektorata u Senju, pronađena povijesna
građa u ostalim specijaliziranim institucijama
nije bila odviše obilna. U više tisuća pregledanih dokumenata
velikih arhiva izdvojen je i upotrijebljen u daljnjoj
obradi tek manji broj. Osim toga, dio građe pronađen
je u Sveučilišnoj knjižnici i Hrvatskom šumarskom
društvu u Zagrebu. Najdragocjeniji podatak svih
radova o kulturama-branjevinama za cijelo vrijeme postojanja
Nadzomištva - Inspektorata slučajno je pronađen
u skladištu materijala šumarije Senj u Senju. Tu
evidenciju pod nazivom "Katastar pošumljavanja"
POVIJESNI PRIKAZ


Uoči razvojačenja Vojne krajine, nakon višestoljetnog
postojanja, vojne vlasti nastojale su, makar i djelomično,
osigurati podnošljiv život njezinog stanovništva.
U tu svrhu bila su izdvojena značajna sredstva u
posebnom fondu pod nazivom "Krajiška investicionalna
zaklada" (dalje: KIZ).1 Sredstva KlZ-a prikupljena
su od prihoda sječe prezrelih šuma Vojne krajine na temelju
zaključka Ugarskog sabora 1869. i naredbama
Beča 1871. godine. Od tih sredstava osnovano je više
zaklada, čiji je prihod poslužio poboljšanju života stanovništva
na području Vojne krajine, i to ponajprije za
izgradnju komunikacija, natapanje, odvodnju, pošumljavanje
krša i ostalo. Inače su sredstva jedinstvenog
KlZ-a bila namijenjena ravnomjernom razvoju cjelokupnog
područja Vojne krajine. Ulaganja u krupnu infrastrukturu
(željeznice, ceste ili vodogradnju) bila su
uglavnom usmjerena u nizinska područja Vojne krajine.
Na području primorskog dijela krša korištena su


A. Goglia, 1900
na kršu. Poznata je poslovica "Historia est magistra
vitae" (Povijest je učiteljica života), koja se u svakodnevnom
životu često zaboravlja. Mnogi moćni pojedinci
najčešće misle da povijest počinje s njima i nisu
spremni uzeti u obzir dotadašnja saznanja. Oni zapravo
čine najveću štetu svome narodu. Zbog toga s razlogom
G. Santayana kaže: "Narodi koji zaboravljaju
prošlost, osuđeni su daje ponovo prožive".


Zapravo, poznavanje povijesti služi za bolje promišljanje
budućnosti. Takvo stajalište najbolje je izrazio
Jean Baptiste Say u svojoj lucidnoj izreci koja glasi:
"Povijest nam nije korisna zato što bismo u njoj čitali
povijest, nego zato što čitamo našu budućnost".


Research method


znalački je prikupio i vodio Josip Balen, jedan od upravitelja
Nadzomištva - Inspektorata, što su poslije njegova
odlaska nastavili i njegovi nasljednici. Izvjesni
broj podataka prikupljen je u razgovorima s nekolicinom
umirovljenih lugara te bližih i daljnjih članova
obitelji šumarskih stručnjaka i lugara. U tom dijelu
posla vođene su bilješke, dok su za važnije dokumente
iz arhiva i ostalih ustanova izrađene kopije. Daljnja
obrada pojedinih vrsta rada ovisila je o raspoloživoj
građi i njegovoj važnosti u sklopu sveukupnog rada
Nadzomištva - Inspektorata. U pisanju teksta najvažniju
podlogu čine autentični dokumenti, kao i ostala
raspoloživa građa. Vrlo važan segment rada svakako je
računska obrada podataka s čestim prikazima u tabelarnoj
ili grafičkoj formi.


- Historical review
sredstva KlZ-a za pošumljavanje krša, saniranje bujica
te izgradnju javnih cisterni, crkava i škola. Tako se iz
"Stalne zaklade za pošumljavanje krša i uređenje bujica",
kao dijela KlZ-a, u cijelosti financiralo senjsko
nadzomištvo.


Uoči osnutka Nadzomištva, tadašnji zapovjednik
Vojne krajine Antun barun Mollinary pozvao je više
stručnjaka različitih profila, koji su nakon detaljnog
obilaska primorskog krša dali mišljenje o razrješenju i
poboljšanju života stanovništva i sveukupnih prilika.
Nakon podnošenja njihovih stručnih mišljenja, vojne
vlasti odlučile su prihvatiti stajališta šumarskih stručnjaka
o potrebi pošumljavanja krša. Naime, predložena
varijanta sadržavala je više pozitivnih socijalnih,
ekonomskih i ekoloških elemenata, koje su, bez sumnje,
mogle znatno poboljšati život na kršu. Takve zakašnjele
mjere u osnovi nisu bile plod šire strategije tadašnje
vlasti, nego više izraz razumijevanja i dobre
volje istaknutih pojedinaca tadašnje vojne vlasti i šumarstva.
Inače, do osnutka Nadzomištva, krš Vojne




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 9     <-- 9 -->        PDF

V. [vančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22
krajine bio je pod ingerencijom šumskih ureda Otočca,
Gospića i Ogulina. Relativno velika udaljenost i slaba
pristupačnost do primorskog krša bila je objektivna
prepreka za njegovu veću skrb.


Konačnom izboru pošumljavanja krša umnogome
je zaslužan Josip Wessely (1876) istaknuti stručnjak
za krš, koji je u svojoj sjajnoj knjizi obradio i područje
primorskoga krša te predložio mjere za njegovo poboljšanje.
Između ostalog, J. Wessely je smatrao da će
na pošumljavanju krša biti angažiran veći broj područnog
stanovništva, što će se u najskorijoj budućnosti
pozitivno reflektirati na sve aspekte života na ovom dijelu
krša. Isti je autor predložio osnivanje jedinstvenog
kraškog odjela za Vojnu krajinu i civilnu Hrvatsku.
Međutim, krajiška uprava požurila je s osnutkom bez
dogovora sa Zemaljskom vladom, te je 7. svibnja


1878. osnovala provizorno Nadzorništvo u Senju. Posljedice
takve odluke negativno su se odrazile na krš
civilne Hrvatske, gdje nikada nije došlo do osnivanja
posebne šumarske službe za pošumljavanje krša.2


I tako je naredbom Carskoga kraljevskog Glavnog
zapovjedništva Vojne krajine u Zagrebu, pod brojem
616, od 7. 5. 1878. godine osnovano provizorno "Carsko
kraljevsko nadzorničtvo za pošumljenje krasa krajiškog
područja" (dalje: Nadzorništvo) sa sjedištem u
Senju.5 Povjerenstvo KlZ-a istodobno je izdalo naredbu
u vlastitom djelokrugu o njegovu osnivanju. Službeni
naziv na njemačkom jeziku glasio je: "Karstaufforstung
Inspektorat für das Grenz Landesgebiet". Na našem jeziku
naziv je glasio: "Nadzorništvo za pošumljenje
morskog krasa u hrvatskoj krajini".4 Najveće zasluge za
njegovo osnivanje pripadaju barunu Antunu Mollinaryu,
carskom i kraljevskom generalu topništva, tadašnjem
zapovjedniku Vojne krajine i Milanu Dürstu,
šumaru - upravitelju Krajiške šumske uprave.5 Tako je
Milan Durst sredio odnose u KIZ-u, te izdvojio sredstva
za pošumljavanje krša i rad senjskog Nadzorništva.


Odmah po osnutku, pa do 1885. godine, Nadzorništvo
se nalazilo pod ingerencijom Šumarskog odjela zagrebačke
Vojne komande, kao krajiške upravne vlasti, a
zatim Šumarskog ravnateljstva u Zagrebu do njegova
ukinuća 1918. godine. U sklopu Šumarskog ravnateljstva
bile su obuhvaćene i državne šume Kraljevine Hrvatske
i Slavonije. Šumarsko ravnateljstvo bilo je izravno
podređeno Kraljevskom ugarskom ministarstvu poljodjelstva,
trgovine i obrta u Budimpešti.6 Od 1918. do


: M. DcBonaBunić, 1892
3 A. Goglia, 1917
4 D. Hlava, 1879
5 Šumarski list, 1904,698-699
5 Šumarski list, 1990,416-417
" M. Smrekar, 1900
7 Hrvatski državni arhiv, PKO 945, Spisi iz 1921. god. broj 9419/3


i 10321/17
s Hrvatski državni arhiv, PKO 955, Spis iz 1929. god. broj 3128/6


1923. god. Nadzorništvo potpada pod Zemaljsku vladu,
1924-30. izravno Ministarstvu šuma i rudnika (dalje:
MŠR) te od 1930. godine Banskoj upravi Savske banovine.
Šumarski odsjek Zemaljske vlade 1921. godine
povjerio je upravitelju Nadzorništva upravu državnih
šuma i nadzor nad šumsko-političkom upravom otoka
Krka, kao i vođenje šumsko-tehničkih agendi kotara
Crikvenica.7 Rješenjem MŠR-a od 1. 9. 1925. Nadzorništvo
mijenja naziv u "Inspektorat za pošumljavanje
krševa, goleti i uređenje bujica" (dalje: Inspektorat).
Tim rješenjem propisan je njegov djelokrug rada na
dotadašnjem području, koji je sada bio proširen na
otoke Krk i Rab, srezove Crikvenica, Novi i Kastav te
gradove Bakar i Sušak. Uz to, Inspektorat je bio zadužen
za upravu i nadzor državnih rasadnika i izvedbu
tehničkih poslova uređenja bujica. Međutim, područje
Inspektorata 1929-30. godine ponovno je vraćeno u
prvotne granice, a izdvojena područja prešla su u nadležnost
područni srezova.8


Iako je Inspektorat izravno bio podređen Savskoj
banovini, vrhovni nadzor, kao i provedba politike pošumljavanja,
uređivanja bujica i lovstva ostala je i nadalje
u nadležnosti MŠR-a u Beogradu. Takvo stanje
ostalo je sve do osnutka banovine Hrvatske 1939. godine,
kada dolazi i do promjene imena u "Nadzorništvo
za pošumljavanje krševa i golijeti" 7. ožujka
1940. U svibnju 1941. Nadzorništvo potpada pod Ministarstvo
šumarstva i rudarstva NDH u Zagrebu. Skorom
reorganizacijom šumarstva Nadzorništvo prestaje
s radom 31.7. 1942. godine, uključivanjem u novoosnovano
Ravnateljstvo šuma Senj, s pripadajućim šumarijama
"Crikvenica" u Crikvenici, "Nehaj" u Senju,
"Primorje" u Karlobagu i "Obrovac" u Obrovcu.


I tako osnovana kao "provizorna" senjska posebna
šumarska krška ustanova poslovala je neprekidno od


7.5. 1878. do 31. 7. 1942., što čini 64 godine, 2 mjeseca
i 24 dana. U tom razdoblju bilježimo njezine značajne
uspjehe na ponovnom ozelenjavanju našeg dijela
krša, ali i neuspjehe, koji su nastali zbog neodgovarajućih
političkih, socijalno-ekonomskih i ekoloških momenata.
Ipak, uzimajući u obzir sve navedene čimbenike,
njezin sveukupni rad na pošumljavanju ovog dijela
krša bio je vrlo uspješan. Važno je naglasiti daje to
bila naša prva posebna šumarska krška organizacija, te
ujedno nakon Trsta druga na jadranskoj obali. Prema
tomu grad Senj s punim pravom smatramo našim najstarijim
središtem suvremenog šumarstva na kršu. Dodamo
li tome i šumariju Krasno kao našu najstariju šumariju
koja je utemeljena 1765. godine, gradu Senju
prema sadašnjoj političko-teritorijalnoj podjeli pripada
dvostruki primat u našem modernom šumarstvu.


ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 10     <-- 10 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22
PODRUČJE RASPROSTRANJENJA - Distribution area


Senjska krška šumarska ustanova prostirala se na dijelu
primorskih padina planinskih masiva Velike Kapele
i Velebita. Taj uski koridor širine 3-8 km od mora prema
unutrašnjosti, na ukupnoj površini od 45.647 ha, bio
je dugačak oko 160 km.9 Na sjevera dopire do Povila
(granice Vojne krajine i Provincijala - civilne Hrvatske)
kraj Novog Vinodolskog, a na jugu do mjesta Sv. Magdalena
(granice Vojne krajine i Dalmacije). Od sveukupne
površine pretežni dio (40.283 ha ili 88 %) pripada
kršu ili pustoši, a manji dio (5.364 ha ili 12 %) privatnom
vlasništvu. U odnosu na vojne vlasti najveći dio
pripadao je Otočkoj (46 %), dok se po 27 % odnosilo na
Ličku i Ogulinsku regimentu. Za vrijeme službovanja
Josipa Balena ponovo je obavljena izmjera 1924. godine
koja je iznosila 46.598 ha.10 Od toga najviše je ne-


Na području Nadzorništva 1878. god. živjelo je
ukupno 19.698 stanovnika, a od toga u općini Crikvenica
2.893 stanovnika (15 %), Senj 12.571 (64 %) i
Gospić 4.234 (21 %).12 Od tada pa nadalje, sveukupni
broj stanovnika na navedenom području bilježi lagani
rast do 1910. godine, kada broji 21.980 stanovnika.
Nakon toga bilježi se izražajniji pad, pa 1948. godine
iznosi 15.779 stanovnika. Danas je broj stanovnika na


UZGOJNI RADOVI


a) Rasadničarstvo


Početna razmišljanja o obnovi vegetacije na kršu
preferirala su prirodno pomlađivanje ostataka autoktone
vegetacije određenim uzgojnim mjerama, u kombinaciji
s izgradnjom suhozida i sporadičnim pošumljavanjem.
Takve mjere u početku rada primjenjuje i
Nadzorništvo, kao i prije toga susjedni šumarski uredi.
Međutim, ovakve mjere kasnije se sve više napuštaju u
korist pošumljavanja. Jedan od glavnih razloga za takvu
novu orijentaciju je goli krš bez vegetacije, koji se
jedino može ozeleniti pošumljavanjem. Prva pošumljavanja
manjih razmjera ostvarili su susjedni šumski
uredi i to u branjevini "Senjska draga I" 1869. godine
na 18,3 ha, a potom u branjevini "Vrški" 1870. godine
na 0,5 ha. Sadnice za pošumljavanje nabavljene su sa
strane. Međutim, zbog dugotrajnog transporta i neadekvatnih
vrsta sadnica izostali su očekivani rezultati.
Nakon toga dolazi do potpunog prekida pošumljava


9 E. Malbohan, 1892
10 J. Balcn, 1924
11 V. Plesa, 1939
l; M. Korenčić, 1971
13 Pošumljavanje se isključivo izvodilo klasičnim načinom, i to


najprije iskopom jamica 40x40x40 cm, zatim odvajanjem zemlje


i kamena te sadnjom sadnica golog korijenja.


plodnog tla 22.478 ha (48 %), zatim pašnjaka 17.763 ha
(38 %), livada 4.185 ha (9 %), oranica 2.140 ha (5 %)
te vrtova i vinograda od samo 32 ha. I napokon Vinko
Plesa, nakon izrade osnova pošumljavanja za cijelo
područje Inspektorata izračunao je sveukupnu površinu
od 51.777 ha." Od toga srezu Novi pripadalo je


10.722 ha (21 %), Senju 28.628 ha (55 %) i Gospiću
12.427 ha (24 %). Osnovna značajka površine Nadzorništva
- Inspektorata ogleda se u velikom nedostatku
obradivih i pašnjačkih površina, u odnosu na velik broj
stanovnika i stoke. U takvom raskoraku povećava se
pritisak na preostale šume i novopodignute kulturebranjevine.
Osim toga, vrlo je istaknuta i uzurpacija
zemljišta bolje kvalitete, koja se uglavnom događa bez
prave reakcije tadašnjih vlasti.
D - Population


ovom dijelu krša sveden na najmanji broj, koji će nestankom
sadašnje populacije, uglavnom starijih generacija,
u mnogim predjelima dovesti do potpune opustjelosti.
Takvu populacijsku tragediju ovog dijela krša
bilo bi potrebno spriječiti poticajnim državnim mjerama,
jer prostori neke zemlje bez ljudi ne predstavljaju
nikakvu vrijednost.


Silvicultural activities


nja, koji se ponovo aktualizira osnivanjem Nadzorništva
i vlastitih rasadnika. Od tada pa nadalje, pošumljavanje
sadnjom sve više dominira u odnosu na prirodno
pomlađivanje postojeće vegetacije." Za potrebe
pošumljavanja u rasadniku Sveti Mihovil 1879. godine
već su uzgojene prve sadnice, a uskoro i u nekoliko
manjih rasadnika (Kesten 1886., Sveti Vid 1894. i Brkuša
1926). U njima su se proizvodile dovoljne količi-


Rasadnik Sveti Mihovil, naš najstariji rasadnik, bio je za svoga
rada uvijek uzorno uređen.
(Foto: I. Krajač, oko 1930. god.)




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 11     <-- 11 -->        PDF

V. lvančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22
ne sadnica za vlastite potrebe, ali i za ostale zainteresirane
diljem zemlje.


Rasadnik Sv. Mihovil vjerojatno je najstariji u našoj
zemlji.14 Ukupna površina svih rasadnika iznosila
je 2,54 ha, a od toga proizvodna 1,49 ha. Za neprekidnog
rada Nadzorništva - Inspektorata ukupno je posijano
u njegovim rasadnicima 14.344 kg sjemena ili


Plan - skica branjevine "Veljun", M 1 ´:40", izradio je E. Malbohan
1888. god. na finom platnu.


prosječno godišnje 231 kg (70 % četinjača i 30 % listača)
te ukupno proizvedeno 82.724.368 kom. sadnica ili
prosječno godišnje 1.334.264 kom. sadnica (93 % četinjača
i 7 % listača). Vidljiva je izvjesna disproporcija
između omjera sjemena i sadnica glavnih vrsta drveća
koja je nastala zbog teškoća uzgoja sadnica listača u
odnosu na četinjače. Otežani uzgoj sadnica listača
predstavlja još jednu prepreku više kod pošumljavanja
krša. Ovdje se zapravo nalazi i dio odgovora na današnje
neargumentirane primjedbe o potrebi veće zastupljenosti
sadnica listača na pošumljavanju krša. U odnosu
na starost sadnica u rasadnicima, najviše je proizvedeno
jednogodišnjih sadnica 39 % (četinjača 37 % i
listača 63 %), zatim dvogodišnjih 36 %, trogodišnjih
24 % i višegodišnjih 1 %. Proizvodnja sadnica traži
puno znanja i strpljenja, počevši od izbora prikladnog
sjemena, pripreme tla, sjetve, uzgoja sadnica, suzbijanja
štetnika i zaštite od nepovoljnih vanjskih utjecaja.
U proizvodnji sadnica važnu ulogu ima podrijetlo sjemena
poznate provenijencije. Taj neobično važan detalj
zarana je bio uočen u Nadzorništvu. Zbog toga je
već 1895. godine počelo sakupljanje sjemena crnog
bora u kvalitetnim kulturama Nadzorništva, koje se
potom pripremalo u vlastitoj trušnici za rasadničarsku
proizvodnju. Prema pisanju "Šumarskog lista", trušni


14 S. Matić, 1976
15 S. Matić, 1976
"´ Pod pojmom branjevina-kultura podrazumijeva se krška pustoš,


u pravilu ograđena suhozidom. Osim branjevine u upotrebi su


još i nazivi zabran ili zabrana. Usljed zabrane ispaše i ulaska


ljudi postupno dolazi do prirodne obnove autoktone sastojine u


branjevini. Istodobno obavljaju se i radovi na pošumljavanju,


ovisno o obujmu krša i raspoloživim sredstvima.


ca Nadzorništva svakako je najstarija u našoj zemlji,
ali i na širim prostorima.´5 U rasadnicima su ostvareni
mnogobrojni pokusi sa stranim vrstama radi pravilnog
izbora u daljnjoj proizvodnji i pošumljavanju. Znatan
broj sadnica besplatno se dijelio diljem zemlje na temelju
odobrenja tadašnjih vlasti. Tako je od sveukupnog
broja raspoloživih sadnica čak 60 % bilo distribuirano
diljem zemlje, a 40 % na područje primorskog
krša uključujući i Nadzorništvo - Inspektorat. Među
isporučenim sadnicama u zemlji dominirale su četinjače
(98 %), te listače sa samo 2 %. Među besplatno podijeljenim
sadnicama najzastupljenije su sadnice crnog
bora sa 76 %, pa smreke 21 %, dok se ostatak od 3 %
odnosio na ostale četinjače i listače. Rezultati pošumljavanja
sadnicama iz senjskih rasadnika diljem naše
zemlje nisu bili zadovoljavajući, i to u prvom redu
zbog dugog transporta sadnica i otežane aklimatizacije.
Zbog toga se već krajem 19. stoljeća pristupilo
osnivanju manjih rasadnika u ostalim dijelovima zemlje,
pa je isporuka sadnica iz senjskih rasadnika gotovo
potpuno izostala. Uza sve teškoće, ipak je izvjesni broj
kultura u unutrašnjosti naše zemlje uspješno podignut
sadnicama iz senjskih rasadnika.


U traženju uspješnijih načina proizvodnje sadnica
neposredno prije II. svjetskog rata ističemo pokus sjetve
u suncokretovim cijevima. Takav način proizvodnje
sadnica s pravom se smatrao pretečom današnje proizvodnje
sadnica u kontejnerima. Osim glavnih vrsta za
pošumljavanje krša proizvodile su se u manjem obujmu
i razne dekorativne vrste, uključujući razne vrste
voćki. Sadnice različitih vrsta voćki besplatno se dijele
područnom stanovništvu, a stručnjaci Nadzorništva -
Inspektorata na terenu organiziraju besplatnu poduku


o cijepljenju i općenito o voćarstvu. Pionirska uloga
šumara na terenu u prosvjećivanju stanovništva umnogome
je ublažila krute stavove o izdvajanju novih površina
za pošumljavanje krša.
Rasadničarska proizvodnja u senjskim rasadnicima
nažalost je potpuno prestala 70-ih godina prošlog stoljeća,
pa od tada na području sadašnje Uprave šuma
Senj jedino egzistira rasadnik "Podbadanj" u Crikveni


ci. U tom suvremenom rasadniku proizvode se sadnice
samo za potrebe krša Uprave šuma Senj, iako je njegov
kapacitet daleko veći.
b) Pošumljavanje krša - osnivanje i gospodarenje
kultura-branjevina


Nakon osnutka Nadzorništvo preuzima od susjednih
šumskih ureda malobrojne kulture-branjevine.16
Inače, prve branjevine na primorskom dijelu krša osnovao
je Kraljevski šumski ured Ogulin 1865. god. na
području k.o. Krmpote, i to: Vrški, Mački, Drinak,
Petnja, Mićina glavica i Medveđak, zaslugom šumara
Frane Kadića, a ubrzo nakon toga i Kraljevski šumski
ured Otočac 1867. godine dvije branjevine (Senj




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 20     <-- 20 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISTVA ZA P0SUM1.JF.NJC KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22
POMOĆNO TEHNIČKO OSOBLJE - Auxilliary technical staff


Razmjerno veliko prostranstvo Nadzorništva - Inspektorata,
raspršenost kultura-branjevina te gusta naseljenost,
zahtijevali su organizaciju dobre lugarske
(čuvarske) službe. Zbog toga je područje Nadzorništva


- Inspektorata bilo podijeljeno u više lugarskih rejona
- područja. Svaki lugar u prosjeku nadzirao je najmanje
500 ha kultura-branjevina. Lugari su bili smješteni
najvećim dijelom u lugarnicama koje su bile izgrađene
unutar lugarskih rejona, a manjim dijelom u iznajmljenim
ili vlastitim kućama. Svaki lugar, osim čuvanja
kao glavnog posla, vodi brigu i o svim ostalim poslovima.
Tako je o njima ovisio prijem radnika na sezonske
poslove u rasadnicima, pošumljavanju, izgradnji suhozida
i svim ostalim poslovima. Broj lugara kretao se u
rasponu od 10-15, a pomoćnika od 22-27 osoba. Osim
toga, lugari su sastavljali isplatne liste, popravljali suhozide,
održavali humke, opažali i uništavali štetnike, skupljali
domaće vrste šumskog sjemena (osobito kadulje)
i sijali na terenu.27 Također rade na vođenju šumske
kronike i neposredno na pokusnim plohama radi praćenja
uspjeha pošumljavanja. Pri šumskim požarima
izravno rukovode gašenjem do dolaska upravitelja.28
Neposrednom sjetvom kadulje i općenito obnovom
vegetacije, stvaraju se bolji uvjeti za pčelarstvo.
Lugarski poziv zahtijevao je zdrave osobe zavidnog
stručnog znanja i sklonosti. Među njima ističe se Kraljevski
nadlugar I. Tomljenović, koji je za predani 42
godišnji rad, pretežno na dužnosti nadziratelja biljevišta
Dugotrajni, spori, skupi i skromni uspjesi pošumljavanja Nehaja
značili su stalne izazove šumarskim stručnjacima. U potrazi za boljim
rješenjima primijenjena je s dosta uspjeha presadnja višegodišnjih
stabala crnog bora s busenom iz prirodnog ambijenta, pomoću
specijalnih rasklopivih drvenih sanduka. Slika je nastala
1954. godine, od nepoznatog je autora. Skrećemo pozornost na
osobu sa šeširom krajnje desno. Riječ je o lugaru Frani Rogiću
jedinom živućem lugaru Nadzorništva - Inspektorata, koji će
vjerujemo uskoro dočekati svoj stoti rođendan.


Sveti Mihovil, ukazom cara Franje Josipa 1912. godine
dobio visoko odlikovanje.29 Za cjelokupno razdoblje
Nadzorništva - Inspektorata bilo je zaposleno 79 lugara


- čuvara. Prema detaljnoj evidenciji, dužina radnog
staža jednog lugara prosječno je iznosila 15 godina.
FINANCIRANJE RADOVA Financing activities


Cjelokupni rad Nadzorništva - Inspektorata financirale
su aktualne državne vlasti putem posebnih zaklada,
državnog proračuna ili drugih izvora. Od početka
rada, kako je već rečeno, Nadzorništvo se financiralo
iz dijela sredstava KlZ-a. Od sveukupnog iznosa
KlZ-a za pošumljavanje našeg krša, do njegovog ukinuća
1912. godine, utrošeno je svega 2,3 % ukupnih
sredstava od 1.787.950 kruna, što nipošto nije zanemarivo.
Dakako, doznačena sredstva nisu bila dostatna za
nesmetan rad, ali je njihov sveukupni pozitivni učinak
na kršu bio vrlo uočljiv. U ratnom i poratnom razdoblju
I. svjetskog rata, nastaju velike teškoće u financiranju
pošumljavanja krša, koje se od 1924. godine
osjetno poboljšavaju. Takvom trendu umnogome pridonosi
Zakon o šumama 1929. godine, koji je na suvremen
i zadovoljavajući način uspješno razriješio financiranje
pošumljavanja krša. U tom sklopu ističe se
pozitivna uloga Fonda za pošumljavanje te budžeta
Ministarstva šuma i rudnika i Savske banovine. Među


27 Spis Inspektorata pod brojem 1120/1937
28 Spis Inspektorata pod brojem 8913/1938
2´ Lugarski viestnik, godina XVIII, 73-76, Prilog broj 8 i 9


Šumarskog lista, 1912


tim, približavanjem II. svjetskog rata nastaju nestabilne
političke i ekonomske prilike, koje se negativno reflektiraju
na financiranje krša. Na temelju raspoloživih
podataka za cijelo razdoblje rada Nadzorništva - Inspektorata
uloženo je za 25 raznih vrsta radova:


372.088 forinti, 1.043.774 kruna, 15.534.211 dinara i
404.996 kuna. Na temelju pariteta promjene vrijednosti
pojedinih valuta, izračunata su zatim sveukupna
sredstva. Prema takvom načinu obračuna participiraju
pojedine valute u sljedećem omjeru: forinti 20 %, krune
28 %, dinari 51 % i kune 1 %. U sveukupnim sredstavima
glavne grupe radova sudjeluju, kako slijedi: a) uzgojni
radovi 33,9 % (pošumljavanje 14,5 %, popunjavanje
6,9 %, rasadničarstvo 9,6 %, suzbijanje štetnika 1,2 % i
ostalo 1,7 %); b) tehnički radovi 13,5 % (izgradnja
suhozida 7,3 % stambeni objekti 3,2 % i ostalo 3,0 %) i
c) plaće 52,6 % (osnovne plaće 26,4 % i ostala primanja
- dodaci 26,2 %) (Grafikon 6a). Dodaju li se tome sredstva
na uređenju bujica od 185.355 kruna i 1.301.634
dinara, dolazi do manje promjene u odnosima među
glavnim vrstama radova kako slijedi: a) uzgojni radovi
31,0 %; b) tehnički radovi 12,2 %; c) saniranje bujica
8,6 % i d) plaće 48,2 % (Grafikon 6b).


ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 21     <-- 21 -->        PDF

V. [vančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISI VA ZA POSUMLJENJE KRASA Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22
Uzgojni radovi
Tehnički radovi
D Plaće
Grafikon 6a. Sveukupno uložena sredstva po glavnim vrstama radova


D Uzgojni radovi


Tehnički radovi
Uređenje bujica
D Plaće
Grafikon 6b. Sveukupno uložena sredstva po glavnim vrstama radova uključujući i uređenje bujica


OSTALI RADOVI


Osim već opisanih glavnih uzgojnih i tehničkih radova,
Nadzorništvo - Inspektorat obavlja i više ostalih
radova. Međutim, takve aktivnosti u šumarskom pogledu
potvrđuju njihovu široko shvaćenu ulogu šumarstva
na kršu, koja je najvećim dijelom bila usmjerena
na poboljšavanje uspjeha pošumljavanja krša. Skupi,
spori i nezadovoljavajući rezultati na pošumljavanju
krša stalno su poticali stručnjake Nadzorništva - Inspektorata
na pronalaženje novih mjera. U tom pogledu
ističu se pokusi E. Malbohana i u rasadnicima i na terenu.
U tim pokusima ispravno su detektirani mnogi vanjski
čimbenici koji, su utjecali na uspjeh pošumljavanja
krša. U kasnijim istraživanjima Josip Balen označava
buru kao limitirajući čimbenik u pošumljavanju krša,
te predlaže niz mjera za smanjenje njezinog negativnog
utjecaja. Istodobno u rasadnicima intenzivno se
radi na usavršavanju tehnike proizvodnje sadnica. Uz
to, na terenu obavljaju se pokusi tretiranja sadnica s
više vrsta umjetnog gnojiva. U ove mjere svakako pripada
sakupljanje i obrada sjemena crnog bora, domaće
poznate provenijencije radi proizvodnje sadnica u vlastitim
rasadnicima. Također se obavljaju pokusi različitim
vrstama, uključujući i strane, radi praćenja njihova
uspjeha u rasadnicima i na terenu, te mogućnosti suzbijanja
štetnika. Radovima na pošumljavanju krša omogućena
je zarada lokalnom stanovništvu, stoje zapravo
bio i uvjet njihovog daljnjeg opstanka na tim prostorima.
Uz to, stanovništvo je ostvarivalo izvjesne zarade


Other activities


sakupljanjem sporednih šumskih proizvoda, i to u prvom
redu rujevog lišća i ostalih ljekovitih vrsta, koje se
pretežno izvoze morskim putem u druge zemlje. U kulturama-
branjevinama događaju se i procesi ubrzane
progresije autoktone vegetacije, koji stvaraju dobru
podlogu za razvoj pčelarstva. Osim toga i povećani
vlastiti uzgoj različitih vrsta voćki u Nadzorništvu -
Inspektoratu, s besplatnom podjelom stanovništvu i
edukacijom pridonose poboljšanju života stanovništva
i razvoju pčelarstva. Lugari Nadzorništva - Inspektorata
prvi su se počeli baviti pčelarstvom, što kasnije
prihvaća i ostalo stanovništvo. Važno je istaći da je
svakom radu na kršu prethodila izrada detaljnih projekata
koji su uzimali u obzir sve relevantne podatke.
U početku razvoja turizma na našoj obali Nadzorništvo


- Inspektorat daje značajan obol osnivanjem više kultura-
branjevina u blizini turističkih mjesta, koje pridonose
obogaćivanju turističke ponude. Kod uređenja
javnih površina i većih prostora uokolo važnijih objekata
turističkih mjesta, škola i malobrojnih zaštićenih
prirodnih objekata često je angažirana i senjska krška
organizacija. Takve kontinuirane mjere, počevši od
škole do odraslih, dale su uskoro vrlo dobre rezultate.
Od ostalih aktivnosti važno je istaći sudjelovanje Nadzorništva
- Inspektorata na više domaćih i stranih izložbi,
te stručno vođenje mnogih generacija đaka-studenata,
domaćih i stranih šumarskih društava i pojedinaca
za njihova boravka na primorskom kršu.


ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 22     <-- 22 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOCi NADZORNISTVA ZA POSUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22
ZAKLJUČCI Conclusions


Na temelju detaljnog istraživanja i obrade dostupnih


podataka cjelokupnog rada Nadzomištva - Inspektorata


od 1878-1942. mogu se izvesti sljedeći zaključci:


-
Radi poboljšanja života stanovništva i njegova okoliša
na dijelu primorskoga krša 70-tih godina 19.
stoljeća, vlasti Vojne krajine osnovale su "Kraljevsko
nadzorništvo za pošumljenje krasa krajiškog
područja" u Senju, kao posebnu šumarsku organizaciju
na našem kršu. To je nakon Trsta bila druga
organizacija na području jadranske obale, pa stoga
grad Senj s pravom smatramo kolijevkom našeg
modernog krškog šumarstva. Važno je spomenuti
daje između više varijanti za poboljšanje prilika na
primorskom kršu izabrana baš šumarska varijanta,
što našoj struci daje posebnu važnost.
-
Početna koncepcija pošumljavanja krša isključivo
prirodnim putem postupno ustupa mjesto pošumljavanju
sadnjom, te manjim dijelom prirodnom pomlađivanju.
Tako je na ukupnoj površini Nadzomištva
od 51.777 ha, prosječne dužine oko 160 km i
uskog koridora od 3-8 km od mora prema unutrašnjosti,
osnovano 95 kultura-branjevina ukupne površine
10.097 ha od Povila (kraj Novog Vinodolskog)
do Sv. Magdalene (kraj Starigrada).
Uspješnom pošumljavanju krša prethodila je proizvodnja
sadnica u vlastitim rasadnicima. Rasadnik
u Svetom Mihovilu (Senjska draga) s tmšnicom
najstariji je u našoj zemlji, ali i šire. Ukupna i
proizvodna površina četiriju rasadnika iznosila je
2,54 ha, odnosno 1,49 ha. Ukupno je posijano u rasadnicima
14.344 kg, odnosno godišnje 231 kg sjemena
(70 % četinjača i 30 % listača). Istodobno
proizvedeno je ukupno 82.724.968 kom. sadnica ili
prosječno godišnje 1.334.264 kom (93 % četinjača i
7 % listača).


-
Ukupno pošumljavanje obavljeno je na 1.738 ha s
10.466.389 kom. sadnica (četinjača 85,3 % i listača
14,7 %), popunjavanje na 1.441 ha s 4.458.382
kom. sadnica (četinjača 78 % i listača 22 %), odnosno
sveukupno 3.179 ha s 14.924.771 kom. sadnica
(četinjača 83,1 % i listača 16,9 %). Pri tome su upotrijebljene
sljedeće vrste sadnica: cmi bor 81 %,
različite vrste 14 % (četinjače 17 i listače 61 vrsta) i
crni jasen 5 %. Sjetva sjemena, kao dodatak sadnji i
to pretežno listača, bila je ograničenog karaktera.
-
Godišnje je prosječno pošumljeno 27 ha sa 163.000
kom. sadnica i 2,7 kg sjemena, te popunjeno 23 ha
sa 70.000 kom. sadnica i 53,7 kg sjemena, odnosno
sveukupno 50 ha s 233.000 kom. sadnica i 56,4 kg
sjemena. Prosječni broj sadnica po ha iznosio je pri
pošumljavanju 6.021 kom. sadnica, popunjavanju
3.094 kom sadnica, odnosno sveukupno 9.115 kom.
sadnica.
-
Od ostalih uzgojnih radova izvršeni su resurekcija
(851 ha), prirodno pomlađivanje (7.435 ha), prorede
(144 ha) i čišćenje (53 ha). Od tehničkih radova
ističe se izgradnja suhozida u dužini od 260,4 km, te
manjim dijelom lugarnica, protupožarnih prosjeka i
ostalih tehničkih radova u zaštićenim prirodnim
objektima. Posebne službe uređenja bujica ostvarile
su značajne tehničke radove počevši od zemljanih
radova te izgradnjom 166 poprečnih i 92 uzdužne
pregrade. Pri tomu je Nadzorništvo - Inspektorat
obavilo pošumljavanje bujičnih tokova i izgradnji
manjih tehničkih objekata.
-
Sredstva za rad Nadzomištva - Inspektorata osiguravale
su državne vlasti putem posebnih zaklada,
fondova ili proračuna. Za ukupno 25 različitih vrsta
radova i plaće osoblja uloženo je 372.088 forinti,
1.043.774 kruna, 15.534.211 dinara i 404.996 kuna.
Dodaju li se tome sredstva na uređenju bujica od
185.355 kruna i 1.301.634 dinara, tada je raspored
po glavnim grupama radova iznosio: uzgojna grupa
31 %, tehnička grupa 12,2 %, bujice 8,6 % i plaće
48,2 %.
- Svojim radom šumarski stručnjaci Nadzomištva -
Inspektorata doprinijeli su razvoju šumarstva na
kršu primjenom uspješnih metoda pošumljavanja
krša, pripremom sjemena i sadnica, izborom lokacija
kultura-branjevina, uređivanjem šuma i pejzažnim
oblikovanjem. Uz to izdvajaju se uzgojno-tehnički
radovi na saniranju aktivnih bujica.


-
Detaljno upoznavanje sadašnje generacije šumara i
ostalih struka o rezultatima rada Nadzomištva -
Inspektorata bit će od značajne pomoći u njihovu
daljnjem radu. Na taj način eliminiraju se loša iskustva,
dok se pozitivna prihvaćaju i dalje poboljšavaju.
Takvim racionalnim korištenjem dosadašnjih
iskustava i praktičnom primjenom novih saznanja
budući radovi na kršu umnogome će se ubrzati i
unaprijediti u svim njegovim segmentima.
-
Mnoge prirodne i tehničke objekte nastale za vrijeme
Nadzomištva - Inspektorata na sadašnjoj distanci
od 125 godina po svojim neobično uspjelim
uzgojno-tehničkim rješenjima svakako treba uvrstiti
u spomenike tehničke kulture. U tom poslu potreban
je puni angažman šumarske struke.
-
Kompleksna obrada svih radova Nadzomištva -
Inspektorata u 64 godine neprekidnog rada
(1878-2003) rezultirala je novim saznanjima krškog
šumarstva, koja znače novi prilog povijesti šumarstva,
uzgajanju šuma - ponajprije rasadničarstvu
i pošumljavanju, tehničkim radovima, uređivanju
šuma i pejzažnoj komponenti na priobalnom dijelu
primorskog krša.




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 24     <-- 24 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJHN.IE KRASA ...
ski) in the north to Sveta Magdalena (near Starigrad) in the south. In the area
covered by the Inspectorate taking up over 51,777 ha, the most important
activities included karst afforestation by establishing 95 areas of cultures forest
enclosures over 10,097 ha. In the cultures -forest enclosures 1,738 ha
were afforested, 1,441 ha were refilled, and 7, 435 ha were naturally regenerated.
Afforestation and refilling was accomplished with about 15 million
nursery-raised seedlings and with sowing 3,600 kg seeds. A total of
82,724,368 seedlings, or 1,334,264 seedlings annually, were produced in the
nurseries of the Inspectorate. Most of the produced seedlings (60 %) were
delivered across the country, and the remaining amount was intended for the
area of the littoral karst (40 %). The construction of a dry-stone wall extending
in the length of 260 accounted for the major share of technical operations.
The following means were invested into all the operations (25), staff salaries
and torrent management: 372,088 forints (18 %), 1,229,129 krones (30 %),
16,835,845 dinars (51 %) and 404,996 kunas (1 %). The overall means were
distributed into three groups of activities: a) salaries 48 %, b) silvicultural
group 31 %, c) technical group 12 %, and d) torrent management 9 %.


The permanent activities of the Inspectorate lasting for 64 years
(1878-1942) considerably improved the conditions on karst, which had a
very positive effect on the life of the local population. The activities of the
Inspectorate have been relatively poorly investigated and are thus little
known to the forestry profession and the wider public. This paper aims to rectify
this situation. The paper presents research of several years which contributed
to a more comprehensive evaluation of the role and the results of the
activities of the Inspectorate in the past, the present and the future. After the
cessation of the Inspectorates activities, numerous generations of forestry
experts drew upon the resulting positive experiences and further added to
them. This accounted for considerable savings in means and time and
enabled new generations to focus on more qualitative solutions.


The relatively high population density, the distinct lack of resources in
meagre existence, the large number of small cattle, an enormous demand for
timber, fuelwood in particular, and for other forest goods, the lack of legal
regulations in forestry and inadequate protection of forests from damage and
pests slowed down the establishment and development of cultures -forest
enclosures. This was further aggravated by the absence of the much-needed
silvicultural treatments in the cultures -forest enclosures, which stemmed
from a justifiable fear of repeated vegetation disappearance. Despite all this,
the newly-established cultures -forest enclosures fully achieved multiple general
forest functions. However, for the reasons mentioned above their gradual
transformation into autochthonous stands was slowed down.


The material collected and systematised through research of several years
represents a small bibliography of Croatian karst forestry with special
emphasis on littoral karst. The complex processing of all the activities of the
Inspectorate during its 64 years of continuous work (1878-1942) has resulted
in new insights into karst forestry and contributed to the history of forestry
and silviculture - in the first place seed production, nursery production and
afforestation, patterns of forest development on karst, silvicultural-technical
activities, improvement of former torrents, forest protection, forest management
and horticulturallandscaping regulation of tourist sites and protected
sites of nature on the coastal part of Croatian littoral karst area.


Key words: Royal Inspectorate for the Afforestation of Karst in the
Krajina Region in Senj (Inspectorate), Inspectorate for the Afforestation of
Karst, Bare Areas and Torrent Control in Senj (Inspectorate), culture -forest
enclosure, afforestation, refilling, Krajina Investment Fund.


Šumarski list SUPLLMENT (2003). 3-22




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 23     <-- 23 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POSUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22
LITERATURA - References


Baien , J., 1924: Tužne prilike u jednom našem kraju,
Šumarski list, 514-520


De Bona-Bunić, M, 1891: Izvješće o stanju
šumske uprave za II. polugodište 1891. g. u području
modruško-riečke županije, Šumarski list,
309-352


Drak , 1964: Naši pokojnici t dr. ing. Josip Balen, Hrvatska,
Buenos Aires


Frančišković , S., 1965: Razvoj šumskog gospodarstva
u zapadnohrvatskom visočju od XIII-IXX
vijeka, Anali za šumarstvo, 43-269, disertacija


Gog i i a, A., 1900: Okružnica c. kr. glavnog zapovjedništva
u Zagrebu kao krajiške zemaljske upravne
oblasti od 30. XII. 1877. kr. upr. predsj. br.
1297; o postotnoj razdiobi svaki put raspoloživih
sredstava krajiške investicionalne zaklade,
Šumski zakoni VIII, 416


Gog i i a, A., 1917: Zakon šumski od 3. XII. 1852,.
Uredovna zbirka šumarskih propisa, 31


Hlava , D., 1879: Službeno izvješće o XII. velikoj
skupštini austrijskog državnog šumarskog društva
u savezu sa hrvatsko-slovcnskim i kranjskoprimorskim
šumarskim društvom održanoj od 7


- 10. IX. 1879. g. u austrijskom primorju i Hrvatskoj
sa postoj ami Divaka, Rieka i Senj, Šumarski
list, 153-225
Ivančević , V, 1979: Stota obljetnica osnutka Nadzorništva
za pošumljenje primorskog krasa, Šumarski
list, 31—46


Ivančević, V, 1987: Senjska draga, Šumarska enciklopedija,
sv. III, JLZ Zagreb, 196-197
Jedlowski , D., 1975: Venecija i šumarstvo dalmacije
od XV-XVIII vijeka, Split, disertacija
Kauders , A., 1921: Prilozi za povjest pošumljenja
krasa u Hrvatskoj, Ogulin - manuskript i Jugo


slovenska šuma, 1921-1922 god. II i III, br.
25-52, 1-4, Zagreb


Kolaković , R., 1969: In memoriam inž. Vinko Plesa,
Narodni šumar, br. 5-7, Sarajevo, 379-380


Korenčić , M., 1971: Naselja i stanovništvo SRH
1857-1971, Knjiga 54, JAZU, Zagreb


Ko so vi ć, B., 1914: Prvi šumarski stručni opis i nacrt
šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od dalmatinske
međe do Mrkoplja i Ogulina iz 1764. godine,
Šumarski list, 4^488


Malbohan , E., 1892: Hrvatsko-primorski kras i pošumljenje
istoga u području bivše Vojne krajine,
Šumarski list, 211-220


Matić , S., 1976: Tehnika uzgajanja. Melioracija krša
i ostalih devastiranih šumskih terena, Povijest
šumarstva Hrvatske 1846-1976, Zagreb, 59-79,
121-129


Plesa, V, 1939: Osnove pošumljavanja za područje
Inspektorata Senj
Piskorić , O., 1990: Milan Durst, Šumarski list,
416-417


Smrekar , M., 1900: Organi uprave ministarstva za
poljodjelstvo, uređenje Kr. šumarskog ravnateljstva
u Zagrebu, Kr. nadšumarskog ureda u
Vinkovcih i Kr. šumarskog ureda u Otočcu,
Priručnik za političku upravnu službu u kraljevinah
Hrvatskoj i Slavoniji, knjiga II, Zagreb,
775-786


Ziani , P.,1957: Razvoj naučno-istraživačkog šumarskog
rada na kraškom području Hrvatske, Krš
Hrvatske, II, Split, 261-275


Wessely , J., 1876: Kras hrvatske krajine i kako da se
spasi za tiem kraško pitanje uploške i Šumarski
list 1877, 1878 i 1879


SUMMARY: Systematic activities concerning the afforrestiation of karst
areas were started 125 years ago in a part of the littoral karst region in
Croatia. This coincides with the foundation of the "Royal Inspectorate for the
Afforestation of Karst in the Krajina Region -the Inspectorate for the
Afforestation of Karst, Bare Areas and Torrent Control" in Senj, the first special
forestry karst organisation in Croatia. This event laid the foundations for
modern forestry on karst, which played an important role in the development
of Croatian forestry and the country as a whole. The town of Senj takes up a
prominent place in these events and can rightfully be regarded the centre of
modern Croatian forestry on karst. It should be pointed out that the separate
karst forestry organisation in Senj was the second such organisation on the
Adriatic coast after the one in Trieste. The Inspectorate encompassed a long
and narrow belt with an average width of 8 km going from the coast towards
the mainland and a length of about 160 km from Povile (near Novi Vinodol




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 19     <-- 19 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list SLPLEMENT (2003). 3-22
vanja područja rijeke Parane na 50.000 ha, koji mu je
donio puno pohvala i potvrdu međunarodnog ugleda.
Osnivač je prvog Šumarskog fakulteta u Tucumanu
(Argentina) 1960. godine, gdje je bio postavljen za voditelja
Katedre za pošumljavanje i Instituta za pošumljavanje.
25 Predajući se potpuno radu na tim odgovornim
mjestima, J. Balen umire u Tucumanu 1964. godine.
U vrijeme svog znanstvenog i stručnog rada napisao
je preko 50 radova, koji su objavljeni u mnogim
domaćim i stranim novinama i časopisima. Autor je
kapitalne knjige o kršu "Naš goli krš" 1931. godine,
koja još do danas u mnogim segmentima nije izgubila
na aktualnosti. Poštujući djelo i život ove izuzetne osobe,
Šumarski fakultet 1995. godine proveo je postupak
njegove rehabilitacije. U tome sudjeluje i šumarska
struka obilježavanjem 110. obljetnice njegova rođenja
u sklopu 235. obljetnice Šumarije Krasno, koja je krajem
2000. godine održana u Krasnu. Tom prilikom
prof. dr. S. Matić održao je zapaženo izlaganje o životu
i djelu ovog vrsnog šumarskog stručnjaka.


Nakon odlaska J. Balena 1925. godine iz Senja
dolazi za upravitelja Alfons Kauders (Zagreb, 1878Zagreb,
1966). Za svog višegodišnjeg boravka u Senju
do 1934. godine osniva više branjevina-kultura, te izrađuje
mnoge projekte uređenja bujica i okoliša atraktivnih
turističkih mjesta uz more. Pri tome je vrijedno istaći
njegovo dalekovidno shvaćanje o prioritetu šumarstva
na našoj obali, kao prethodnici budućeg turističkog
razvoja. U svojim radovima osobito naglašava važnost
općekorisnih funkcija šuma. Svoje mnogobrojne radove
objavljuje u više domaćih, osobito u "Šumarskom
listu", te stranih časopisa i publikacija. Vanjski je suradnik
JAZU od 1949. godine, urednik šumarstva u časopisu
"Bulletin scientifique" i autor mnogih priloga prvog
izdanja Šumarske enciklopedije. Napisao je udžbenik
za srednju šumarsku školu i Šumarsku bibliografiju u
dva sveska s 18.000 podataka. U povodu 100. obljetnice
šumarske nastave u Hrvatskoj 1960. proglašen je
počasnim doktorom šumarstva. Tim činom zaokružen
je njegov plodni životni put čovjeka i izuzetnog šumarskog
stručnjaka. Godine 1934. odlazi na višu dužnost u
Kraljevsku bansku upravu Zagreb.


Na njegovo mjesto dolazi Vinko Plesa (Sinac kraj
Otočca, 1893 - Rijeka, 1968). Dužnost upravitelja
Nadzomištva obavlja do njegovog ukidanja 1942. godine,
kada postaje upraviteljem Ravnateljstva šuma
Senj. Osim poslova na pošumljavanju krša, V. Plesa je
zajedno sa svojim suradnicima i studentima-praktikantima
1939. godine izradio više osnova pošumljavanja.
Svojim pejzažnim rješenjem Zavratnice i Nehaja, u osnovama
pošumljavanja autor se predstavio i kao vrlo
uspješni pejzažni arhitekt. Nakon II. svjetskog rata


25 Drak, 1964
:" R. Kolaković, 1969


FOEDERATIVA POI´L´I.ARIS RES PUBLICA lic,ns[\YI


POPULARIS RES PUBLICA CROATIA


UNIVERSITAS STUDIORUM ZAGRABIENSIS


DIPLOMA


JMBITO. COSSILIO FACULTATIS PORESfAl.lS EIUSDfcM UNIVERSITÄT«


SlADEVIf, EX CAPITIBUS XXI FT XXII


LEGIS DE DOCTORIS SCIENTIARIJM GRADI PROMULGATAE ET EX CAPIffc LI LEGIS GENERALIS DF FACULTATIII S


ET UNI VERSITA TI BUS, COMMUNI CONSENSU DECREVIT. CT IM


PROF. me. ALPHONSUM KAUDERS


PRAESTANTI DOCTR1NA EXCULTUM ATQUE DE SILVIS MONTANIS IN PATRIA NOSTRA FLANTANDIS ET


EXCOLENDIS OPTIME MERITUM,


GRADUS DOCTORIS S ILVICULTU RAE SGIENTIARUM
UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS CONFERRETUR.


QUA RE HÜNC EXIMIUM VI RUM, QUI OECOLOGICAS COND1CIONES ET PROPRIETATE5 ARBORL´M IN SILVIS


NOSTR1S EXISTENTIUM MULTOS ANNOS SEDULO ET FRUCTUOSO LABORE tNVESTIGAVIT ATQUE ITA AD


SILVAS IN NUDIS ET MONTUOSIS Rf.GIONIBUS, UBI AD TUTELAM INCOLENT1UM SILVA MAXIMI MOMENTI


EST, EXTENDENDAS PLURIMUM ATTULtT, UNIVERSITAS STUDIORUM ZAGRABIENSIS Sl´MMO HONORE


PROSEQUITUR.


QUAPROPTER HOC DIPLOMA EDIT, QUO SOLLEMN1TER DECLARATOR DOMINUM


PROF. ING A L PHONSUM KAUDERS


DOCTOREM HONORIS CAUSA


UNIVfcRSITATIS STUDIORUM ZAGRABILNSIS FACTUM ,SSE


DATUM ZAGRABIAE, A. ft XI KAL DKCKMHKKS ASSI MCMI.X.


Diploma A. Kaudcrsa, počasnog doktora šumarskih znanosti
1960. godine.
Arhiv zagrebačkog sveučilišnog rektorata


radi u šumarskom institutu JAZU. U nekrologu R.
Kolakovi ć ističe njegove glavne odlike, smatrajući
ga kompletnim šumarom svestrane naobrazbe i osobne
kulture.26


Osim upravitelja u Nadzorništvu - Inspektoratu bili
su zaposleni i ostali šumarski stručnjaci. Za službovanja


E. Malbohana kao njegov pomoćnik spominje se geometar
Nikola J a s i k a, a za A. Rosmanitha šumar Bela
Mač er, ali osim ovih šturih crtica nema nikakvih
drugih podataka. Od 1908-11. god. u Nadzorništvu radi
šumar Svetozar Š o 1 c i to pretežito na popisu i izradi
karata kraških pustoši. Od 1925-27. godine bio je zaposlen
Đorđe J e 1 a č a, šumarski inženjer (Gospić, 1896 Beograd,
1961). Nakon njegovog odlaska iz Senja
primljen je 1929. godine u stalni radni odnos Uadislav
Kohut, šumarski inženjer (Stara Moravica, Bačka
1898 - Senj, 1953) koji će raditi u Senju, pretežito na
poslovima pošumljavanja krša, sve do kraja života.
Osim upravitelja Nadzomištva - Inspektorata i ostalih
šumarskih inženjera u uredu je bio zaposlen i jedan
pisar - akcesista. Za vrijeme Inspektorata privremeno
se zapošljavaju mladi šumarski stručnjaci-praktikanti i
studenti u ljetnim mjesecima na poslovima izmjere, koji
su prethodili izradi osnova pošumljavanja.
17




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 18     <-- 18 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZ0RN1ŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMLNT (2003). 3-22
Prirodna obnova autoktonc vegetacije u kombinaciji s crnim borom,
na većem dijelu Nehaja omogućuje danas ugodan boravak
mnogobrojnim posjetiteljima.


(Foto: I. Stella)


ničke komore u Senju i strastveni lovac. Senjani će ga


između ostalog pamtiti po prvom sustavnom pošum


ljavanju Nehaja 1892. godine.


Po odlasku E. Malbohana iz Senja u Otočac 1894.
godine dolazi na mjesto upavitelj a Albert Rosmanith
(Šleska 1857 - Zagreb 1927). U Senju ostaje do 1898.
godine kada je premješten u Šumarsko ravnateljstvo
Zagreb. Između ostalog A. Rosmanith osnovao je jedini
gradski park "Marija Art" 1895. g. i mali rasadnik "Sv.
Vid" u Senju 1896. godine. Pod njegovim stručnim vodstvom
nastavljeni su intenzivni radovi na pošumljavanju
Nehaja. Na milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896.
godine bio je osobito zapažen njegov zorni prikaz našega
krša, za stoje bio i posebno odlikovan. Njegovi radovi
na uređenju bujica posebno su bili nagrađeni. A.
Rosmanith slovio je za vrsnog šumarskog stručnjaka s
međunarodnom reputacijom.


Njegov nasljednik Otto Nytray (? 1870 - Veszprem,
Mađarska 1923) dolazi na čelo Nadzorništva
kao mladi i neiskusni stručnjak, unatoč protivljenju
Zemaljske vlade. Nepovoljne financijske prilike i odbojni
stav stanovništva o daljnjem pošumljavanju, gotovo
su prekinuli sve radove. Zbog toga i ne čudi podatak
daje za njegova višegodišnjeg rukovođenja izdvojeno
najmanje površina za pošumljavanje krša.24 Međutim,
O. Nytray je uzorno sredio evidenciju o svim
radovima na kršu. Ističe se kao jedan od autora udžbenika
Šumarskog fakulteta u Šćavnici 1913. godine.


I napokon, po završetku I. svjetskog rata, na čelo
Nadzorništva 1919. godine po prvi put dolazi domaći
stručnjak. Riječ je o Josipu Balenu (Krmpote, 1890


- Tucuman, Argentina 1964) našem najistaknutijem
šumarskom stručnjaku za područje krša, te uspješnom
znanstveniku, profesoru i kompletnom intelektualcu.
Šumarska struka pamti ga kao prvog doktora šumar24
A. Kauders, 1921


skih znanosti na zagrebačkom Sveučilištu. Naime,
mladi ambiciozni stručnjak J. Balen za službovanja u
Senju priprema disertaciju pod naslovom: "Bura i njezino
značenje za pošumljavanje krša". Uspješno brani
disertaciju u 33. godini života na Gospodarsko-šumarskom
fakultetu u Zagrebu 1923. godine. Za vrijeme
službovanja u Senju poduzima akcije među stanovništvom,
zalažući se za izdvajanje novih površina za pošumljavanje
krša, koje su uskoro dale izvanredne rezultate.
Na taj način J. Balen je osnovao više novih
kultura-branjevina. Uz poslove rukovođenja Nadzorništvom
povjereno mu je i vođenje šumarsko-tehničkih
poslova za otok Krk i Crikvenicu. Njegov rad u
Senju nije ostao nezapažen, pa 1925. god. odlazi u Ministarstvo
šuma i rudnika. Uskoro postaje i profesor na
Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Po osnutku
NDH dolazi u Zagreb, gdje na Šumarskom fakultetu,
bez naknade, predaje više predmeta. Nakon reorganizacije
vlasti postaje ministar u Ministarstvu šumarstva
i rudarstva od 1943-45. godine. Nakon izbjegličkih logora
u Italiji, odlazi u Argentinu 1947. godine, gdje je
ubrzo imenovan tehničkim savjetnikom u Ravnateljstvu
šuma. Uspješno je izveo velik projekt pošumlja-


UNIVERSITAS UTTERARUM REGNI SERHORUM
C R 0 AT A RUM S I. () V I N 0 R U M Q U E i A (i R E BENS IS


NOS
RECTOR,


EACULTATIS AGRONOMICO-FORESTALIS DECANUS


ET
PROMOTOR RITE CONSTITUTUS


IN DOCTISSIMUM ET CLARISSIMUM VIRUM AC DOMINUM


JOSEPHUM BALEN


EX KRMPOTE IN CROATIA ORIUNDUM


DISSERTATIONE INAUGURAL! LAUDABILI CONSCRIPTA


.BURA I NJEZINO ZNAČENJE ZA POŠUMLJENJE KRASA"


EXAMINEQUE RIGOROSO CUM LAUDE SUPERATO


DOCTORIS RERUM FOREST1UM GRADUM


EX UNANIMI FACULTATIS AGRONOMICO-FORESTALIS DECRETO


CONTULIMUS


E1QUE HOC DIPLOMATE SIGILLO UNIVERSITÄT« LITTERARUM MUNITO RERl
FOREST1UM DOCTORIS IURA AC PRIVILEGIA CONCESS1MUS.


DATUM IN ZAGREB DIE 30. MENSIS JUNI ANNI 1923.


Ž^T»´


Diploma Josipa Balena, prvog doktora šumarskih znanosti na
Gospodarsko-šumarskom fakultetu 1923. godine.
Arhiv zagrebačkog sveučilišnog rektorata




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 17     <-- 17 -->        PDF

V Ivančević: 125. OBLJKTNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA . Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22


diteranu. Zbog toga treba čim prije pokrenuti zakonski
postupak o uvrštenju cijele Senjske drage u zaštićene
prirodne objekte, a neke vrijedne uzgojno-tehničke
objekte na području Nadzorništva - Inspektorata proglasiti
spomenicima tehničke kulture. Od kraja 19. stoljeća
do početka II. svjetskog rata, na području Nadzorništva
- Inspektorata na saniranju bujica sveukupno
je izgrađeno 166 poprečnih pregrada od kamena u betonu,
92 uzdužne kamene građevine i 8.457 m3 zida, te
iskopano 21.358 m3 raznog materijala. Taj razmjerno
veliki broj objekata na najbolji mogući način izražava
silovitost bujica na primorskim padinama Velebita i
Velike Kapele. Njihova izgradnja umnogome je pridonijela
smirivanju mnogobrojnih bujičnih slivova. Danas
je situacija sasvim drukčija, jer je, posebno nakon


II. svjetskog rata, došlo do velike depopulacije područnog
stanovništva i relativno brze obnove autoktone vegetacije,
pa objektivno više nema opasnosti od ponovnog
aktiviranja mnogobrojnih bujica.
STAMBENI OBJEKTI


Sjedište Nadzorništva- Inspektorata za cijelo vrijeme
njegova rada bilo je Senju. Pretpostavlja se daje
Nadzorništvo započelo s radom u vili "Nina" na Staroj
cesti. Naime, vilu "Nina" kupio je K1Z 1883. godine
od poznate senjske obitelji Vranycany.20 Uz zgradu s
prizemljem i dva kata kupljena je i staja s okućnicom.
Osim uredskih prostorija u zgradi se nalazio i stan za
upravitelja Nadzorništva - Inspektorata. Ovakvo stanje
nije se mijenjalo sve do ukidanja Nadzorništva. Uz
zgradu bio je osnovan i mali, uzorno uređeni park.
Danas se u zgradi nalaze privatni stanovi, pa je tako jedina
i najstarija šumarska zgrada u Senju izgubila prvotnu
namjenu. Najveću krivnju za takvo stanje snose
mnoge generacije rukovodećih šumara senjskog područja
nakon II. svjetskog rata, koji su se olako odrekli
tog lijepog i reprezentativnog zdanja. U povodu 100.
obljetnice osnutka Nadzorništva 1978., na pročelju


Između velikog broja različitih tehničkih naprava u bujičnom toku
Senjske drage, svojom monumentalnošću osobito se ističe sedam
masivnih poprečnih pregrada. Na slici je jedna takva pregrada u nekadašnjem
prikupištu bujice.


(Foto: G. Novotny)


- Housing facilities
zgrade postavljena je spomen ploča u znak zahvale
Nadzomištvu - Inspektoratu za postignute rezultate na
pošumljavanju krša i uređenju bujica, te općenito poboljšanju
stanja na kršu.


Kuće ili lugarnice na terenu kupljene su također
sredstvima KlZ-a te su se vodile kao njegovo vlasništvo.
Prema stanju 1911. godine sveukupna površina
12 lugarskih stanova - lugarnica iznosila je 1.142 m2,
pomoćnih zgrada i okućnica 6.274 m2 u vrijednosti od


94.453 krune. Dodatkom vrijednosti upravne zgrade u
Senju od 12.000 kruna, staje od 1.190 kruna, sveukupna
vrijednost iznosila je 107.643 krune.21 Inače, brigu o
održavanju svih stambenih objekata vodilo je Nadzorništvo
- Inspektorat u svom djelokrugu rada. U sadašnjem
trenutku većina lugarnica je nažalost potpuno
propala, pa njihovi ostaci stoje kao svjedoci prohujalog
vremena.
STRUČNO TEHNIČKO OSOBLJE - Specialist technical staff


Iako osnovana neposredno prije razvojačenja, senjska
krška organizacija sadržavala je mnoge elemente
vojne organizacije. Tako je njezin prvi upravitelj E.
fvlalbohan bio postavljen naredbom glavnog zapovjednika
Vojne krajine. Ostale njegove nasljednike postavljale
su najviše šumarske vlasti, kojima su bili i neposredno
odgovorni. Do kraja I. svjetskog rata upravitelji


211 Sačuvani originalni kupoprodajni ugovor na njemačkom jeziku


nalazi se u Gradskom muzeju u Senju.
21 Temeljna knjiga o nepokretnom imetku KlZ-a u Nadzomištvu,
Senj 1911, autora Otta Nytraya, nalazi se u Gradskom muzeju u
Senju.


22 J.Wessely, 1876
25 P. Ziani, 1957


su bili stranci, a nakon toga dolaze domaći stručnjaci.
Prvi upravitelj Eduard M a 1 b o h a n (Goldstein 1844 -
Karlovac 1931) bio je vrlo iskusan i priznat šumarski
stručnjak toga vremena. Kod njegova izbora odlučnu
ulogu imao je M. Durst, tadašnji glavar Krajiške šumske
uprave. Stručna rješenja osnova pošumljavanja
koje je izradio E. Malbohan prema uputama J. Wes-
s e 1 y a (1876) također su bili dobra preporuka za njegovo
imenovanje.22 Za njegova višegodišnjeg rada u
Senju ostvareni su opsežni radovi na pošumljavanju
krša. Kao stručnjak za krš dobiva visoke ocjene, pa ga
tako P. Ziani smatra izvanrednim opažačem i intuitivnim
ekologom krškog šumarstva.23 E. Malbohan bio
je dugogodišnji član upravnog odbora trgovačko-obrt




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 16     <-- 16 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJR KRASA ... Šumarski list - SUPLHMENT (2003), 3-22
torata (50 ha) dobiju se realniji podaci, i to: 1. A. Kauders
134 ha (268 %); 2. J. Balen 72 ha (144 %); 3. A.
Rosmanith 37 ha (74 %); 4. O. Nyitray 35 ha (70 %); 5.


E. Malbohan 29 ha (58 %) i 6. V. Plesa 25 ha (50 %).
Detaljno obrađeni podaci pošumljavanja kulturabranjevina
omogućili su usporedbu između primorskih
padina Velike Kapele i Velebita. Tako se od sveukupne
površine kultura-branjevina od 10.097 ha pretežni dio


7.952 ha (79 %) nalazi na Velebitu, a preostali od 2.145
ha (21 %) na Velikoj Kapeli. Od ukupnog pošumljavanja
i popunjavanja odnosi se na Veliku Kapelu 60 %, a na
Velebit 40 %. Dodamo li tome i prirodno pomlađivanje,
tada Velebitu pripada 88 %, a Velikoj Kapeli 12 % sveukupne
površine. Međutim, ovakav odnos ni približno ne
odgovara uloženim sredstvima pošumljavanja i popunjavanja
(Velika Kapela 63 % i Velebit 37 %).
TEHNICKI RADOVI


Uspješnom osnivanju kultura-branjevina prethodila
je izgradnja suhozida, koja je dobrim dijelom sačuvala
postojeću vegetaciju od nepovoljnih vanjskih čimbenika,
ispaše i štetnog utjecaja čovjeka. Najviše suhozida
izgrađeno je od 1879-95. godine, a od tada se postavljaju
samo kameni humci. Od 1927-42. god. izgradnja suhozida
ponovo se aktualizira, ali nikada ne dostiže razmjere
iz početnog razdoblja. Za cijelo razdoblje Nadzorništva
- Inspektorata ukupno je izgrađeno impozantnih
260,4 km suhozida.18 U zaštiti kultura-branjevina
od požara sporadično se izgrađuju prosjeke koje
međutim nisu osposobljene za promet vozila. Osim toga
grade se i vatrobrani zidovi u vrlo malom obujmu.


Osim navedenih tehničkih radova izgrađene su
mnoge staze, putevi, zidovi, stube, klupe i ostali manji
objekti, zajedno s hortikulturnim uređenjem, i to u prvom
redu u gradskom parku "Nehaj" i Zavratnici kraj
Jablanca. Vrlo nestabilne bujične i erozijske aktivnosti
prouzročile su znatne štete osobito u gornjim dijelovima
(nanosištima). U njihovu saniranju najprije su se
primjenjivale tehničke mjere u nanosištu, koje nisu polučile
zadovoljavajuće rezultate. Do konačnog smirivanja
bujica dolazi kasnije i to izvedbom kombiniranih
uzgojno-tehničkih radova, ponajprije u prikupištu, ali i
u cjelokupnom bujičnom perimetru. Radovi se osobito
intenziviraju osnivanjem Nadzorništva. To se poklapa
i sa zakonskom regulativom, jer je Zakon o uređenju
bujica 1895. godine stvorio dobru osnovu za uređenje
bujica. Od tada pa nadalje, Nadzorništvo izvodi uzgoj


18 Suhozid je izgrađeni zid od neobrađenog kamena, bez vezivnog


materijala, najčešće uokolo kultura-branjevina radi bolje zaštite


vegetacije od stoke i ljudi. Prosječna širina zida iznosila je 0,9 m


u podnožju, 0,6 m na vrhu, visine 1,6 m i površine poprečnog


presjeka 1,2 ml Za tekući metar (m´) treba 0,96 m3 kamena, uzi


majući u obzir redukciju od 20 % šupljina između kamena.


19 V. Ivančević, 1987. Naziv "Torrente" na francuskom označava


bujičnu pojavu i nalazište


Velike količine nestabilnog bujičnog nanosa s oskudnom vegetacijom
glavna su odlika nanosišta senjske bujice "Torrente" s početka


20. stoljeća. Ovaj interesantni "pejzaž" iskoristila je grupa senjske
gospode za slikanje prilikom jednog kraćeg izleta. Original slike
čuva se u Gradskom muzeju u Senju.
- Tehnical activities
Izgradnjom suhozida u branjevini "Borova draga" kraj Svetog
Jurja zaustavljena je nestabilna sipina (popuzina), čemu je pridonio
i proces prirodnog pomlađivanja.


Fotodokumentacija Nadzorništva - Inspektorata


ne radove i to uglavnom na pošumljavanju, kao i manje
tehničke radove u saniranju bujica. Ostale tehničke
objekte izgradili su posebne državne službe za uređenje
bujica pod rukovodstvom specijaliziranih šumarskih
stručnjaka. Kao izraziti primjer uspješnog rada
Nadzorništva može poslužiti saniranje divlje bujice
senjskog "Torrentea" (Senjske drage) površine perimetra
od 3.100 ha.19 Na tom području uspješno su izvedeni
veliki uzgojno-tehnički radovi krajem 19. i početkom
20. stoljeća, koji su potpuno obuzdali divlju bujicu.
Od većih tehničkih objekata osobito se ističe sedam
masivnih kamenih pregrada. Usporedno s tim radovima
osnovane su 22 kulture-branjevine na 320 ha,
te izgrađeno 20 km suhozida. Danas je područje nekadašnje
bujice Senjske drage potpuno smireno. Mnogobrojni,
osobito strani stručnjaci, dive se ovako uspješnim
radovima. Pri tome se osobito ističe veličina zahvata
koji su po svojim razmjerima jedinstveni na Me




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 15     <-- 15 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZ0RN1STVA ZA POŠUMLJEN JE KRASA Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22
Prirodno pomlađeno
Pošumljeno
Popunjeno
Rezultat pošumljavanja


Nadmorska visina (m)


Grafikon 4. Pošumljene, popunjene i prirodno pomlađene površine s rezultatima pošumljavanja po nadmorskim
visinama


Desetljeće - godina


Grafikon 5. Pošumljene površine po desetljećima


(vlasti). Najviše je pošumljeno i popunjeno za Kraljevine
Jugoslavije (56 %), zatim Austro-Ugarske (42 %)
i NDH (2 %). Od sveukupno 3.179 ha pošumljavanja ipopunjavanja ostvareno je za službovanja pojedinihupravitelja kako slijedi: A. Kaudersa 38 %, O. Nyitraya


22 %, E. Malbohana 15 %, J. Balena 14 %, V. Pleše 6 %
i A. Rosmanitha 5 %. Usporedbom površina ostvarenog
prosječnog godišnjeg pošumljavanja i popunjavanja pojedinih
upravitelja s prosječnom površinom pošumljavanja
i popunjavanja na razini Nadzorništva - Inspek




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 14     <-- 14 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22
dolazilo do većeg zastoja u razvoju kultura-branjevina.
Od ostalih štetnika spominju se: borov savijač, obična i
rusa borova pilatka, hrušteva grčica i skakavci, koji
nisu pričinjali veće štete na kulturama. Što se tiče šumskih
požara evidentirano je 15 požara u razdoblju od
1894-1942. godine, na ukupnoj površini od 98 ha, a od
čega se 55 ha (56 %) odnosilo na šume.


c) Rezultati pošumljavanja krša


Pošumljavanje krša vrlo je mukotrpno, skupo i sporo,
pa podaci o tobože velikim uspjesima diljem našeg
krša ni približno ne odgovaraju stvarnom stanju. Potvrdu
za to nalazimo i u prosječnim rezultatima pošumljavanja
krša na području Nadzomištva - Inspektorata od
17,11 %. Ovakav podatak izračunat je stavljanjem u
postotni odnos razlike ukupnih površina pošumljavanja
i popunjavanja prema površini pošumljavanja
(1.738-1.441 =297/1.738x100= 17,11 %). Primjenom
istog kriterija izračunati su rezultati pošumljavanja u
pojedinim upravnim općinama kako slijedi: Ledenice-
Krmpote 44 %, Sveti Juraj 36 %, Karlobag 32 %, Krivi


1.
2.
3.
4.
1921-30. god.
1931-40. god.
1881-90. god.
1911-20. god.


ha
700 —i


600


500


400
300
200


1.317 ha
(41 %)
448 ha (14%)
408 ha (13%)
328 ha (10%)
^r


Ledenice


Knvl


-Krmpote Put Senj


put 3 %, Jablanac -48 % i grad Senj -227 % (Grafikon
3). Najviše je osnovano kultura-branjevina na 1.930 ha
(19,1 %) u intervalu od 601 -700 mnv odnosno sveukupno
7.195 ha (71,3 %) u širem dijapazonu od 401-1000
mnv, te najmanje 278 ha (3 %) od 0-100 mnv. Inače u
širokom rasponu od 400-800 mnv pošumljeno je 802 ha
(46 %), popunjeno 583 ha (40 %) te prirodno pomlađeno
4.506 ha (61 %). Detaljnom analizom kultura-branjevina
obrađeni su rezultati pošumljavanja s obzirom na
nadmorske visine kultura-branjevina. Prosječni rezultati
pošumljavanja po nadmorskim visinama kreću se
u rasponu od 401-500 mnv (67,20 %), zatim od
701-800 mnv (59,30 %), do 0-100 mnv (-158,30 %).
Podaci o prirodnom pomlađivanju ne odstupaju mnogo
od rezultata pošumljavanja. Od ukupnog prirodnog pomlađivanja
najviše je ostvareno u rasponu od 601-700
mnv (19 %), zatim od 401-500 mnv (16,5 %) te najmanje
(1,9 %) od 0-100 mnv (Grafikon 4.). Od sveukupno
3.179 ha pošumljenih i popunjenih površina
ostvareno je u pojedinim desetljećima (dekadama)


kako slijedi:


5. 1901-10. god.
6. 1891-00. god.
7. 1941-42. god.
8. 1879-80. god.
313 ha (10%)
295 ha (9 %)
49 ha (2 %)
21 ha (1 %)


Rezultat pošumljavanja
Pošumljeno


Pošumljeno
Rezultat


Sv. Juraj Jab l
pošumljavanja


anac


Karlobag


Upravna općina
Grafikon 3. Rezultati pošumljavanja po političko-teritorijalnoj podjeli


Ukupno 1.738 ha pošumljavanja ostvareno je u inizvršeno
je u dijapazonu od 754 ha (52 %) od 1921-30.
tervalu od 563 ha (32 %) od 1921-30. god., do 20 ha godine do 1 ha, 1879-80. god (Grafikon 5). Za vrijeme
(1 %) 1879-80. god. Ukupno popunjavanje od 1.441 ha Nadzomištva - Inspektorata izmijenilo se više država




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 13     <-- 13 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUP1.KMENT (2003). 3-22
Prosječni broj sadnica po hektaru iznosio je kod pošumljavanja
6.021 kom. i godišnje se kretao u širokom
rasponu od 11.833 kom. (1880) do 1.267 kom. (1942),
a kod popunjavanja 3.094 kom u još većem rasponu od


11.900 kom. (1897) do 1.093 kom. (1933). Ukupno je
prosječno kod pošumljavanja i popunjavanja upotrijebljeno
9.115 kom./ha sadnica u širokom godišnjem
rasponu od 23.270 kom. (1896) do 4.043 kom. u
1937.godini (Grafikon 2.). Pošumljavanje je započelo
već 1879. godine nakon proizvedenih prvih sadnica u
vlastitom rasadniku, a popunjavanje 1894. godine. Kao
dopuna sadnji prva sjetva kod popunjavanja započela
je 1904. godine, a kod pošumljavanja 1928. godine.


Desetljeće - godina
Grafikon 2. Broj sadnica kod pošumljavanja po hektaru prema desetljećima


Najveći broj kultura-branjevina imao je trajnu zaštitnu
ulogu, osobito za bujična područja, poljoprivredna
zemljišta, prometnice, naselja i općenito cjelokupni
okoliš. Preostale kulture-branjcvine osnovane su
kao prolazne (pretkulture) koje su trebale stvoriti uvjete
bržem povratku autoktone vegetacije. Međutim, nedostatne
uzgojne mjere umnogome su usporile ili potpuno
onemogućile takve procese. Od uzgojnih radova
ostvarena je resurekcija (851 ha), prirodno pomlađivanje
(7.435 ha), čišćenje (53 ha) i prorede (144 ha). Izostanak
uzgojnih mjera većeg intenziteta u kulturamabranjevinama
bio je motiviran opravdanim strahom od
ponovne erozije i devastacije vegetacije, izrazito slabim
interesom kupaca za crni bor, nedostatkom sredstava
i visokom cijenom radova. Osnivanju svake kulture-
branjevine prethodile su detaljne studije koje su
uzimale u obzir sve elemente važne za njihovo uspješno
podizanje. Današnja vrijednost ovih kultura-branjevina
u sferi mnogobrojnih socijalnih i ekoloških elemenata
općekorisnih funkcija šuma vrlo je visoka i višestruko
opravdava uložena sredstva.


Kulture-branjevine s dominirajućim crnim borom
bile su u svim razvojnim fazama izložene čestim napa


dima raznih vrsta štetnika. Tako u spisima Nadzorništva
nalazimo podatak o mehaničkom suzbijanju borovog
četnjaka daleke 1895. godine. Međutim, ovaj štetnik
nije nikada prouzročio veće štete, niti je zbog toga


Uspješno podignuta kultura-branjevina "Perinica" u neposrednoj
blizini Alana. Najintenzivnije pošumljavanje obavljeno je od njenog
osnutka 1923. godine, pa do 1930.


(Foto: Ive Nckić)




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 12     <-- 12 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISTVA ZA POSUMLJENJE KRASA . Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22
ska draga I i Grabova strana). Te branjevine bile su
ograđene suhozidom, dok je na vegetaciji izvršena resurekcija.
Tako je za 64 godine (1878-1942) sveukupno
osnovano 95 kultura-branjevina na 10.097 ha. Od
toga je 5.722 ha (57 %) bila državna svojina ili erar,


4.200 ha (41 %) općinsko zemljište, 164 ha (2 %) gradski
posjed, 6 ha privatni posjed, a 5 ha je pripadalo
zemljišnim zajednicama. Na kraju su površine kulturabranjevina
razvrstane po vlasništvu i upravnim općinama
(Grafikon 1.). U svim kulturama-branjevinama ukupno
je pošumljeno 1.738 ha s 10.466.389 kom. sadnica
(četinjača 85,3 % i listača 14,7 %), te popunjeno
1.441 ha s 4.458.382 kom. sadnica (četinjača 78 % i listača
22 %)." Pošumljavanje i popunjavanje pretežito
je ostvareno sadnjom crnog bora (81 %), dok u ostaPreostala
impresivna višestoljetna stabla autoktonog crnog bora,
lom dijelu participira 76 vrsta sadnica (14 %) i crni jakarakteristične
kore i krošanja u Rončević docu (Senjska draga)
sen (5 %). Osim sadnje, sporadično je obavljena i sjetsvjedoče
o postojanju nekadašnjih očuvanih šuma submediteran


va sjemena. Sjetva od ukupno 3.612 kg sjemena odno-skog crnog bora na širem arealu našeg krša.
(Foto: Ive Nekić)


ha


2500


2000


1500


1000


500


Ledenice-Krmpote Krivi put Senj Sv. Juraj Jablanac Karlobag


Upravna općina


Grafikon 1. Površine kultura-branjevina po vlasništvu i političko-teritorijalnoj podjeli


si se pretežito na listače (98,4 %) te neznatnim dijelom
3.440 kg (četinjača 1,3 % i listača 98,7 %) upotrijeblje


na četinjače (1,6 %). Najveća količina sjemena od
na je kod popunjavanja, te samo 172 kg (četinjača 8,3 %
i listača 91,7 %) kod pošumljavanja. Prosječno, godišnje
je pošumljeno 27 ha sa 163.000 kom. sadnica i


U najobimnijoj evidenciji pošumljavanja krša "Katastru pošumljavanja",
kod pošumljavanja se upotrebljavaju dva izraza, i to: 2,7 kg sjemena, te popunjeno 23 ha sa 70.000 kom.
pošumljavanje - osvajanjem "novosadnja" i pošumljavanje -sadnica i 53,7 kg sjemena. Sveukupno je dakle gopopunjavanje.
Prema sadašnjim terminima to odgovara nazivi


dišnje prosječno pošumljeno i popunjeno 50 ha s


ma pošumljavanje i popunjavanje, koji će se stalno koristiti u


ovom radu.
233.000 kom. sadnica i 56,4 kg sjemena.




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 7     <-- 7 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISTVA ZA POSUMLJENJE KRASA . Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22
ka u sklopu Nadzorništva - Inspektorata.
Taj vrlo važan segment našeg
šumarstva na kršu do sada nije
adekvatno istražen, pa se navedenim
radom nastoji nadoknaditi propušteno.


Mnogobrojni dokumenti o Nadzorništvu
- Inspektoratu uništeni
su u Senju neposredno nakon II.
svjetskog rata. Kako je vrijeme nepovratno
odmicalo, tako su se šanse
o istraživanju povijesti navedene
organizacije sve više umanjivale.
Međutim, ovim radom otrgnuto
je od zaborava jedno neobično važno
razdoblje našeg krškog šumarstva.
U višegodišnjim sustavnim
istraživanjima i obradom mnogih
dokumenata potpunije su valorizirani
uloga i rezultati rada Nadzorništva
- Inspektorata. Osim povijesnih
podataka posebno je istražen
i obrađen cjelokupan rad Nadzorništva
- Inspektorata u svim segmentima.
Prilikom istraživanja
pregledano je na tisuće dokumenata
u nekoliko državnih arhiva susjednih
zemalja i Zagrebu, te mnoge
knjige, elaborati, slike, karte i ostali
dokumenti u više drugih institucija.
Pregledana građa je selektirana,
a zatim i detaljno obrađena.


Inače, o povijesti šumarstva nema
puno radova, niti autora koji o
njoj pišu, a pogotovo ih nema me


đu šumarima. Tu skupinu šumara Prvi sačuvani dokument Nadzorništva na njemačkom jeziku iz 1882 god. prikazuje u tablimožemo
podijeliti u dvije grupe, ci pošumljavanje od 1879-81., autora E. Malbohana.
ovisno o području njihova istraži


vanja. Prvoj grupi pripadaju šumarski stručnjaci koji su kod pošumljavanja (85 %) i popunjavanja (78 %), dok
istraživali povijest šumarstva širih razdoblja ili više njese
preostali dio odnosi na različite vrste listača. Sadnizinih
presjeka. U drugu, rjeđu grupu, spadaju šumarski ce za pošumljavanje proizvedene su u vlastitim rasadstručnjaci
koji su istraživali uža razdoblja ili pojedine nicima sjetvom 14.344 kg sjemena ili godišnje 231 kg
šumarske institucije. U potonju grupu spadaju radovi: sjemena u sveukupnom iznosu od 82.724.368 kom.


B. Kosovića (1914), A. Kaudersa (1921), S. sadnica, ili godišnje 1.334.264 kom. sadnica (četinjača
Franciškovića (1965), D. Jedlowskog (1975) i
93 % i listača 7 %). Od ostalih važnijih uzgojnih rado


V. Ivančevića (1979). Tako povijest šumarstva priva
ostvareno je prirodno pomlađivanje (7.435 ha), re


morskog krša detaljno istražuje A. Kauders, koja za


surekcija (851 ha) i prorede (144 ha). Najveći obujam


hvaća i rad Nadzorništva od 1878-1921. godine. Inače o


tehničkih radova ostvarenje na izgradnji suhozida uo


radu Nadzorništva - Inspektorata postoje kraći opisi op


kolo kultura-branjevina u dužini od 260 km. Za 25 raz


ćeg karaktera većeg broja autora.


ličitih vrsta radova, plaće osoblja i uređenje bujica, ulo


Pošumljavanje je ostvareno u kulturama-branje-ženo je 372.088 forinti (18 %), 1.229.129 kruna (30 %),
vinama na površini od 1.738 ha, sa 10.466.389 kom. 16.835.845 dinara (51 %) i 404.996 kuna (1 %). Sveu-
sadnica i sporadičnom sjetvom sjemena (172 kg), a pokupni
troškovi po glavnim grupama radova odnose se
punjavanje na 1.441 ha sa 4.458.382 kom. sadnica i na: a) uzgojnu grupu 31,0 %, b) tehničku grupu 12,2 %,


3.440 kg sjemena. Među vrstama dominira crni bor i to c) saniranje bujica 8,6 % i d) plaće 48,2 %. Uzgojni ra


ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 6     <-- 6 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22
struci i široj javnosti, što se ovim radom nastojalo donekle ispraviti. U navedenom
radu prezentirana su višegodišnja istraživanja koja su pridonijela potpunijoj
valorizaciji uloge i rezultata rada Nadzorništva - Inspektorata u prošlosti,
sadašnjosti i budućnosti. Mnoge generacije šumarskih stručnjaka nakon
prestanka rada Nadzorništva - Inspektorata koristile su pozitivna iskustva
njihova rada, koja su potom dalje unapređivali. Time je postignuta znatna
ušteda sredstava i vremena, pa su se nove generacije u svom radu mogle usredotočiti
na nova kvalitetnija rješenja.


Razmjerno gusta naseljenost, izraziti manjak resursa u oskudnom životu,
velik broj stoke sitnog zuba, enormna potražnja za drvom, osobito ogrjevom i
ostalim dobrima od šuma, nedostatak zakonske regulative u šumarstvu i
neodgovarajuća zaštita šuma od različitih šteta i štetnika usporavali su nesmetano
osnivanje i daljnji razvoj kultura-branjevina. Uz to, izostale su i
mnogobrojne potrebne uzgojne radnje u kulturama-branjevinama, zbog
opravdanog straha od ponovnog nestanka vegetacije. Uza sve to, osnovane
kulture-branjevine najpotpunije su ostvarile mnogobrojne općekorisne funkcije.
Svi spomenuti razlozi umnogome su usporili njihovo postupno pretvaranje
u autoktone sastojine.


U višegodišnjim istraživanjima prikupljena i razvrstana građa predstavlja
malu bibliografiju našeg krškog šumarstva, s posebnim osvrtom na dio primorskog
krša. Kompleksna obrada svih radova Nadzorništva — Inspektorata
za njegovog 64 godišnjeg neprekidnog rada (1878-1942) rezultirala je novim
saznanjima krškog šumarstva kao novog priloga povijesti šumarstva, uzgajanja
šuma -ponajprije sjemenarstva, rasadničarstva ipošumljavanja, zakonitosti
razvoja šuma na kršu, uzgojno-tehničkih radova, osobito saniranja nekadašnjih
bujica, zaštite šuma, uređivanja šuma i hortikulturno-pejzažnog
uređivanja turističkih mjesta i zaštićenih prirodni objekata na priobalnom
dijelu našeg primorskog krša.


Ključne riječi: Kraljevsko nadzorništvo zapošumljenje krasa krajiškog
područja u Senju (Nadzorništvo), Inspektorat za pošumljavanje krševa,
goleti i uređenje bujica u Senju (Inspektorat), kultura-branjevina, pošumljavanje,
popunjavanje, Krajiška investicionalna zaklada


UVOD - Introduction


Značajna dostignuća šumarstva na našem kršu u prošlosti
nažalost su slabo istražena. To se odnosi i na dio
našeg primorskog krša nekadašnje Vojne krajine, od Povila
do Sv. Magdalene, površine 51.777 ha. Početno pošumljavanje
ovog područja započelo je sredinom 19.
stoljeća, ali su sustavni radovi većeg intenziteta povezani
s osnutkom posebne šumarske krške organizacije u
Senju 1878. godine, pod nazivom: "Kraljevsko nadzorništvo
za pošumljenje krasa krajiškog područja - Inspektorata
za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica".
U njezinom neprekidnom radu od 64 godine
(1878-1942) postignuti su vidni rezultati na pošumljavanju
krša i to u prvom redu osnivanjem 95 predjela
kultura-branjevina ukupne površine 10.097 ha, ali i izvedbom
mnogih uzgojnih i tehničkih radova. Sadašnji
zadovoljavajući povratak vegetacije na kršu nakon početnog
pošumljavanja sve je izražajniji, jer su za to
stvorene povoljne pretpostavke. Mnogi posjetitelji i sudionici
ovakvih promjena doživljavaju to kao puku činjenicu,
ne ulazeći dublje u genezu njegova početka,


razvoja i sadašnjeg stanja. Međutim, sadašnje stanje itekako
je povezano s naporima, radom i na kraju vidljivim
rezultatima mnogih generacija šumarskih stručnja-


Najstariji pronađeni pečat, na njemačkom jeziku, zasigurno je povezan
s početkom rada Nadzorništva




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 5     <-- 5 -->        PDF

UDK 630* 902 + 232.4
Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22


125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISTVA ZA POSUMLJENJE
KRASA KRAJIŠKOG PODRUČJA - INSPEKTORATA ZA POŠUMLJAVANJE
KRŠEVA, GOLETI I UREĐENJE BUJICA" U SENJU, NAŠE NAJSTARIJE
ŠUMARSKE KRŠKE ORGANIZACIJE, 1878 - 2003. GODINE
THE 125th ANNIVERSARY OF THE FOUNDATION "ROYAL INSPECTORATE FOR THE
AFFORESTATION OF KARST IN THE KRAJINA BORDER REGION - THE INSPECTORATE
FOR THE AFFORESTATION OF KARST, BARE AREAS AND TORRENT CONTROL"
IN SENJ, THE OLDEST CROATIAN FOREST KARST ORGANISATION, 1878 - 2003


Vice IVANČEVIĆ*


SAŽETAK: Na dijelu primorskog krša naše zemlje započeli su prije 125 godina
sustavni radovi na pošumljavanju krša, što se podudara s osnutkom
"Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja -Inspektorata
za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica " u Senju, naše prve
posebne šumarske krške organizacije. Time su udareni temelji našeg suvremenog
šumarstva na kršu, koji su odigrali važnu ulogu u razvoju našeg šumarstva
i cijele naše zemlje . U tim događanjima gradu Senju pripada posebno mjesto,
pa ga s pravom možemo smatrati središtem našeg suvremenog šumarstva na
kršu. Važno je istaći daje posebna senjska krška šumarska organizacija poslije
tršćanske, bila druga takva organizacija na jadranskoj obali. Nadzorništvo -
Inspektorat prostiralo se na dugačkom i uskom pojasu prosječne širine 3-8 km
ođ morske obale prema unutrašnjosti i dužine oko 160 km od Povila (kraj Novog
Vinodolskog) na sjeveru, do Svete Magdalene (kraj Starigrada) na jugu.
Od najvažnijih radova na području Nadzorništva na sveukupnoj površini od


51.777 ha ostvareni su radovi na pošumljavanju krša osnivanjem 95 predjela
kultura-branjevina na 10.097 ha. U tim kulturama-branjevinama obavljeno je
pošumljavanje 1.738 ha, popunjavanje 1.441 ha i prirodno pomlađivanje 7.435
ha. Pošumljavanje i popunjavanje izvršeno je s oko 15 milijuna sadnica proizvedenih
u vlastitim rasadnicima i sjetvom 3.600 kg sjemena. U vlastitim rasadnicima
sveukupno je proizvedeno 82.724.368 kom sadnica ili godišnje
1.334.264 kom. sadnica. Veći dio proizvedenih sadnica (60 %) bio je isporučen
diljem zemlje, a preostali na području primorskog krša (40 %). Najveći obujam
tehničkih radova ostvaren je izgradnjom suhozida ukupne dužine 260 km. Za
velik broj radova (25) te plaće osoblja i uređenje bujica, sveukupno je uloženo:
372.088 forinti (18 %), 1.229.129 kruna (30 %), 16.835.845 dinara (51 %) i
404.996 kuna (1 %). Sveukupna sredstva raspoređena su na glavne gupe radova
i to: a) plaće 48 %, b) uzgojna grupa 31 %, c) tehnička grupa 12 % i d) saniranje
bujica 9 %.
Kontinuiranim radom Nadzorništva - Inspektorata u trajanju 64 godine
(1878-1942) značajno su poboljšane prilike na kršu, koje su umnogome pozitivno
utjecale na bolji život područnog stanovništva. Općenito cjelokupni rad
Nadzorništva -Inspektorata razmjerno je slabo istražen i poznat šumarskoj


*
Dr. se. Vice Ivančević, Trg Ivana Mažuranića 1 l/I.
51 250 Novi Vinodolski