DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 53 <-- 53 --> PDF |
UDK 630* 188 + 116 Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 51-64 ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE FOREST VEGETATION ON KARST AS AN IMPORTANT FACTOR OF SOIL PROTECTION FROM EROSION Vlado TOPIC* SAŽETAK: U ovom su radu prikazani rezultati istraživanja utjecaja sastojina crnoga bora (Tinus nigra Arn.) i alepskoga bora fPinus halepensis Mili.) na zaštitu tla od erozije prouzročene kišom. Istraživanja su obavljena u slivu bujice Suvave kod Muca, na pokusnim plohama B4 i Bs, u starim sastojinama crnoga bora na nagibu od 32° te slivu bujice Rupotine kod Solina na pokusnim plohama BH i B9, u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskog bora na nagibu od 28 i 22°. Utvrđene su srednje godišnje vrijednosti površinskog otjecanja, koje u starim i progaljenim sastojinama crnoga bora s potpuno sačuvanim humusnim akumulacijskim horizontom, obraslim gustim travnim pokrovom, na nagibu od 32° (ploha B4), iznosi 15,87 mm/m2 (158,7 m´/ha), s koeficijentom otjecanja od 0,015 i gubicima tla od 0,0121 t/ha, a u sastojinama crnoga bora potpunog sklopa i bez travnog pokrova, na nagibu od 32° (ploha B5), površinsko utjecanje iznosi 28,51 mm/m2 (285,1 m3/ha), s koeficijentom otjecanja od 0,027 i gubicima tla od 0,0229 t/ha. U sačuvanim sastojinama alepskoga bora potpunog sklopa, na nagibu od 28° (ploha B8), površinsko otjecanje iznosi 6,88 mm/m2 (68,8 m´/ha), s koeficijentom otjecanja od 0,0087 i gubicima tla od 0,043 t/ha, a na opožarenoj ´površini na nagibu od 22° (ploha B9) površinsko otjecanje iznosi 37,81 mm/m2 (378,1 m´/ha), s koeficijentom otjecanja od 0,0478 i gubicima tla od 19,927 t/ha. Ključne riječi: krš, erozija, sliv bujice Suvave, sliv bujice Rupotine, pokusne plohe B4, B5, BH i By, sastojim crnoga bora, sastojine alepskoga bora, opožarena površina, oborine, površinsko otjecanje, gubici tla. UVOD - Introduction U svijetu se problematici zaštite tla od erozije pribiju od 1957. do 1961. godine na njima su provedeni daje veliko značenje, dok je to u našoj zemlji jedno od najsuvremeniji biološko-tehnički melioracijski radovi zapostavljenih znanstveno-istraživačkih područja. na zaštiti tla od erozije. Na.pokusno-demonstracijskoj Prvi počeci znanstveno-istraživačkog rada na probleplohi Abrami kod Buzeta, koja se nalazi na flišu, u slimatici erozije i zaštite tla na krškom području Republivu bujice Braćane, uspostavljene su 1969. godine poke Hrvatske, vežu se za uspostavljanje trajnih eksperikusne parcele s mjernim instrumentima na kojima se mentalnih objekata "Abrami" u Istri, "Zrmanja" u poegzaktno utvrđuju površinska otjecanja i produkcija dručju rijeke Zrmanje, "Ograde" na Rabu i "Klačine" nanosa, intenzivno od 1969. do 1977. godine kasnije u selu Hrvače kod Sinja, koje u početku i nisu imale tu nastavljena, ali smanjenim intenzitetom. Plohe na vernamjenu. Plohe su osnovane 1956. godine, a u razdo-fenskim škriljevcima u Zrmanji i vapnencima na Rabu brzo su napuštene zbog nedostatka sredstava, dok ploha Klačine na vapnencima i danas egzistira i znanstve * Dr. se. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju no je obrađena u dijelu koji se odnosi na melioracijske krša, Put Duilova 11, 21000 Split |