DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 58 <-- 58 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJU Šumarski liši - SL´PLF.MENT (2003). 51-64 Ploha B9 nalazi se na požarištu alepskoga bora u Gospodarskoj jedinici "Mosor-Perun", predjel Kučine, u odjelu 7a, na nadmorskoj visini od 212 m zapadne ekspozicije i nagibu od 22°. Prije požara 2001. godine sastojinu je uglavnom činio alepski bor s primjesama čempresa starosti 29 godina. Geološki ploha je homogena, izgrađena od laporovitih vapnenaca na kojima se nalazi rendzina na laporu erodirana (Vrbek, 2002). Prirodna sukcesija šumske vegetacije na plohi je pri- Slika 7. Opožarena sastojina alepskoga bora 2001. godine i cro zijski nanos nakon požara, predjel Kučine Figure 7 Burned stand of aleppo pine year 2001 and erosion talus after the fire, Kučine area (Foto: V. Topic) sutna, i uz obnovljeni alepski bor nalazimo i autohtone makijske elemente (slike 7 i 8). Slika 8. Ploha B9 u opožarenoj sastojini alepskoga bora dvije godine nakon požara, nagib 22° Figure 8 Plot B9 in burned stand of aleppo pine two years after the fire, inclination 22° (Foto: V. Topic) Na plohama pod sastojinom crnoga i alepskoga bora (plohe B4, B5, B8 i B9) obavljene su izmjere na vegetaciji, uzeti uzorci listinca i otvoreni pedološki profili iz kojih su uzeti uzorci tla i laboratorijski analizirani. U promatranom je razdoblju, na postavljenim pokusnim plohama od 50 i 100 m2, svaka sa svojim spremnikom, praćeno i izravno mjereno erozijsko djelovanje oborinske vode. Istraživanje utjecaj sastojina crnoga bora (plohe B4 i B5), sačuvanih sastojina alepskoga bora (ploha B8) i opožarene sastojine alepskoga bora (ploha B9) na zaštitu tla od erozije prouzročene kišom. Plohe su ograđene betonskom ili limenom ogradom. Ograda je postavljena tako da pokusne plohe ne mogu primiti vodu sa strane, niti je nekontrolirano gubiti s njezine površine. Na donjem dijelu plohe nalazi se spremnik za prihvaćanje erozijskog nanosa. Na mjernim instrumentima (kišomjer, ombrograf, termograf, termometri) postavljenim na pokusnim plohama, motritelji su svaki dan u 7 sati upisivali podatke u Dnevnik motrenja meteorološke postaje, a u erodibilnim danima mjerili količinu vode u spremnicima i uzimali uzorke za laboratorijsku analizu. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results 4.1. Površinsko otjecanje oborina i gubici tla u sastojinama crnog bora Surface flow of rainfall and soil loss in the stands of black pine U razdoblju od 1999. do 2002. godine u slivu bujice Suvave kod Muca koja zahvaća površinu od 1.823 hektara, u pojasu između 460 i 961 m nadmorske visine uspostavljene su pokusne plohe (B4 i B5) pod kulturama crnoga bora, koje zauzimaju 10,7 % ukupne površine sliva i na kojima se izravno prati erozijsko djelovanje oborinske vode. Na istraživanim pokusnim plohama godišnje količine oborina kretale su se od 1.084,2 do 1.396,5 mm, a srednja godišnja vrijednost iznosila je 1.277,8 mm. Otjecanje i zemljišne gubitke izazvale su oborine od 9,0 do 87,0 mm. Od ukupno 395 kišnih dana bilo je 89 erodibilnih, s oborinama koje su uzrokovale otjecanje. Podaci o srednjim mjesečnim vrijednostima oborina i otjecanja na plohama B4 i B5, za istraživano su razdoblje, prikazani na grafikonu 1. Iz navedenih podataka može se zaključiti kako se srednje mjesečne vrijed |