DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 60 <-- 60 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list - SUPI.EMENT (2003). 51-64 Iz danih podataka vidi se kako je nizak postotak površinskog otjecanja oborinske vode na plohama u sastojinama crnoga bora i kako intercepcija, isparavanje i infiltracija vode u tlo iznosi i do 97,3 % godišnje na plohi pod starom sastojinom crnoga bora potpunog sklopa, na nagibu od 32°. Vrijednosti srednjih mjesečnih gubitaka tla prikazane su na grafikonu 2. Iz navedenih podataka vidljivo je 0,6 -p a 0.5 H kako se erozijski gubici (količine suhog mulja odnesene s plohe u spremnik) kreću za plohu B4 od nule, u mjesecu srpnju, do 0,2728 g/m2 u mjesecu studenom i za plohu B5 od nule , u mjsecu srpnju, do 0,5093 g/m2 u mjesecu travnju. Srednje godišnje vrijednosti gubitaka tla na plohama pod kulturom crnoga bora, za istraživano razdoblje, iznose: pod starim progaljenim kulturama crnoga bora s gustim travnim pokrovom na nagi -a I 0,3 = 0,2 § 0.1 00 Juli I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec -month M Ploha B4 progaljena sastojina crnoga bora s gustim travnim pokrovom, nagib 32°, razdoblje 1999.-2002. - Plot B4 open stand of black pine with thick grass cover, inclination 32°, period 1999-2002 Ploha B, sastojina crnoga bora potpunog sklopa, nagib 32°, razdoblje 1999.-2002. Plot 5, stand of full canopy black pine, inclination 32°, period 1999-2002 Grafikon 2. Srednje mjesečne vrijednosti gubitaka tla na pokusnim plohama u satojini crnoga bora Graph 2 Average monthly values of soil loss on the experimental plots in the stands of black pine bu 32° - 1,2071 g/nf ili 0,0121 t/ha, a pod starim kulturama crnoga bora potpunog sklopa na nagibu 32° - 2,2882 g/rm ili 0,0229 t/ha. Maksimalne godišnje vrijednosti erozijskih gubitaka tla iznose na plohi B4 - 1,8376 g/nf i na plohu B5 - 5,404 g/m2 (0,054 t/ha). U tablici 1 prikazana su površinska otjecanja i gubici tla u sastojinama crnoga bora po erodibilnim danima. Kao što se može vidjeti iz tablice 1, u 2002. godini došlo je deset puta do pojave erozije. Najveće vrijednosti površinskog otjecanja i odnošenja tla zabilježene su 10. i 12. kolovoza , te 23. rujna. Kiša koja je padala s 9. na 10. kolovoza imala je vrlo visoki intenzitet od 57,23 mm/sat i trajala je l20 (od 1435 do 1515 i od 1700 do 174") a pod zaštitom sastojina crnoga bora površinska otjecanja na pokusnim plohama B4 i B5 iznosila su samo 1,24 mm/m2 s gubicima tla od 0,0004 t/ha. Dva dana poslije, 12. kolovoza zabilježen je novi erozijski nanos. Kiša je padala 10 sati, imala je umjereni intenzitet (8,72 mm/sat), a ukupno je palo 87,2 mm/m2, što je i najveća količina oborina u ovoj godini i s najvećim površinskim otjecanjem (17,69 mm/m2) i gubicima tla (0,0084 t/ha). Sve je to pospješila i kiša od 10. kolovoza koja je potpuno zasitila tlo vodom i prevlast su preuzeli procesi filtracije, stoje na pokusnim plohama pod sastojinom crnoga bora izazvalo 12. kolovoza pojačano površinsko otjecanje i eroziju tla. Isti je slučaj i s oborinama, površinskim otjecanjem i gubicima tla od 23. rujna. Iz ovoga se vidi da su sastojine crnoga bora imale odlučujući učinak u zaštiti tla od erozije. One su svojim krošnjama ublažavale i sprječavale razorno djelovanje kišnih kapi, značajni dio oborina na njima zadržali, a ostali dio kroz krošnju i niz deblo propustili na površinu rahlog i propusnog šumskog tla, koje ih je ovako usporene lakše upijalo i infiltriralo. Dakle, iz tablice 1 vidljivo je da su u ovoj godini ukupni gubici tla na pokusnim plohama B4 i B5 iznosili 0,0038, odnosno 0,0163 t/ha, stoje znatno ispod tolerantnog godišnjeg odnošenja, pa opasnosti od erozije nema ili je ona neznatna. Međutim, ako bi ova tla i na ovom nagibu ostala bez sastojine crnoga bora, odnosno bez vegetacijskog pokrova, rizik od erozije bio bi ekstremno visok ili katastrofalan. |