DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 63 <-- 63 --> PDF |
V Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 51-64 Kolika je važnost ili značaj šumske vegetacije na ristike na kojima pada ista količina oborina i istim inkršu u zaštiti tla od erozije najbolje se uočava ako iz tenzitetom, godišnja vrijednost površinskog otjecanja priloženih podataka u tablici 2 usporedimo površinsko na plohi B8 pod sastojinama alepskoga bora potpunog otjecanje i eroziju na pokusnim plohama B8 i B9. Iako sklopa i nagiba 28° iznosi 6,88 mm/m2, a gubici tla plohe imaju gotovo iste geološke i pedološke karakte0,043 t/ha, dok je na plohi Bg na kojoj se nalazi golo, Tablica 2. Površinsko otjecanje oborina i gubici tla na pokusnim plohama Bs i B, u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskoga bora (2002/2003) Table 2 Surface flow of rainfall and soil loss on the experimental plots B^ and B9 in preserved and burned stands ofaleppo pine (2002/2003) Sačuvana sastojina Opožarena sastojina Datum alepskoga bora alepskoga bora pojave Trajanje Intenzitet Preserved stand Burned stand of erozije Oborine oborina oborina ofaleppo pine aleppo pine Date of Rainfall Duration Intensity of Ploha BS-Plot B8 Ploha B9 - Plot B9 beginning of rainfall of rainfall Nagib 32° -Inclinatio 32° of erosion Otjecanje Gubici tla Otjecanje Gubici tla 2002. mm/m2 h""" mm/sat Flow off Soil loss Flow off Soil loss mm/m2 t/ha mm/m2 t/ha 22.08/02 14,1 0,42 0,00563 3,80 0,02511 22.-24. 150,6 2,03 0,03045 14,56 19,51409 08. ´02. 11. 10/02. 25,5 a lo 8,05 0,76 0,00405 2,43 0,09665 12. 10/02. 20.6 95" 2,09 0,34 -1,05 0,01911 03. 11/02. 20,4 35" 5,32 0,42 0.00083 0,49 0,003563 23. 11/02. 21,2 4´-5 4,63 0,17 -1,24 0,01969 01. 12/02. 18,6 6´" 3,02 0,17 -0,65 0.01987 04. 12/02. 19,7 10 * 1,82 0,09 -0,49 0,00249 29. 12/02. 21,9 3´"´ 6,26 0,09 -1,25 0,04518 11 50 01.01/03. 14,5 1,22 --0,32 0,00089 1 20 06.01/03. 18,3 13,73 0,39 0,00098 1,94 0,03293 07.01/03. 27,6 goo 3,45 0,17 -3,48 0,10611 5 10.01/03. 25,3 00 5,06 0,34 0,00028 0,49 0,00248 22.01/03. 32,3 6-w 4,97 0,42 0,00039 0,57 0,00476 7,o 30.01/03. 8,2 1.14 --0,40 0,00270 31.01/03. 5,9 1"" 5,89 --0,41 0,00346 1530 05.02/03. 65,7 4,24 0,42 0,000396 1,70 0,02678 18 35 22.04/03. 9,2 0,49 --0,24 0,00282 Z 519,6 6,23 0,04298 35,51 19,92668 nakon požara nezaštićeno tlo, godišnja vrijednost potojim alepskoga bora. Prema tomu, šumska vegetacija vršinskog otjecanja iznosila je 32,81 mm/m2 i gubitaka odlučujući je čimbenik u zaštiti tla od erozije, pogotovo tla 19,927 t/ha. Razlog za isključenu eroziju ili eroziju s na strmim erodibilnim područjima, što je vidljivo i iz neznatnim gubicima tla na pokusnoj plohi B8 nalazimo ovih istraživanja obavljenim na trajnim pokusnim plosamo u šumskoj vegetaciji, odnosno u sačuvanoj sashama u slivu bujice Suvave i slivu bujice Rupotine. ZAKLJUČCI - Conclusions Na temelju obavljenih istraživanja o utjecaju šumtla od erozije. One svojim krošnjama spriječavaju raske vegetacije na zaštitu tla od erozije, provedenih na zorno djelovanje kišnih kapi, značajan dio oborina na pokusnim plohama pod sastojinama crnoga i alepskoga njima se zadržava, a ostali dio kroz krošnje propuštaju bora u slivovima bujica Suvave i Rupotine, može se na površinu rahlog i propusnog šumskog tla, koje ih zaključiti sljedeće: ovako usporene lakše upija i infiltrira. Površinska su Sastojine alepskoga i crnoga bora u ovim slivoviotjecanja oborinskih voda pod istraživanim sastojinama imaju značajnu i izrazito pozitivnu ulogu u zaštiti ma mala, a gubici su tla znatno ispod tolerantnog go |