DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 64 <-- 64 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 51-64 dišnjeg odnošenja, pa opasnosti od erozije nema ili je ona neznatna. Srednje godišnje vrijednosti površinskog otjecanja u starim i progaljenim sastojinama crnoga bora sa sačuvanim humusno akumulacijskim horizontom, obraslim gustim travnim pokrovom, na nagibu od 32° (ploha B4), iznose 15,87 mm/m2 (158,7 mV ha), s koeficijentom otjecanja od 0,015 i gubicima tla od 0,0121 t/ha, a u sastojinama crnoga bora potpunog sklopa i bez travnog pokrova, na nagibu od 32° (ploha B5), površinsko otjecanje iznosi 28,51 mm/m2 (285,1 mV ha), s koeficijentom otjecanja od 0,027 i gubicima tla od 0,0229 t/ha. U sačuvanim satojinama alepskoga bora potpunog sklopa, na nagibu od 28° (ploha B8), površinsko otjecanje iznosi 6,88 mm/m2 (68,8 mV ha), s koeficijentom otjecanja od 0,0087 i gubicima tla od 0,043 t/ha, a na LITERATURA Godek, I., 1957: Bujičarstvo i problem erozije tla na krškom području Hrvatske, Krš Hrvatske 2, str. 276-286, Split. Godek, I., 1965: Uređenje bujica u SR Hrvatskoj, Šumarski list, 11-12, Zagreb. Gračan, J., M. Vidaković, T. Littvay, N. Komlenović, P. Rastovski, 1991: Prilog sanaciji erozije na području izvorišta rijeke Une. Radovi, 26 (1): 5-23, Zagreb. Gračanin , Z., 1957: Pedološke prilike demonstracionog objekta kod Peruče, Zagreb. Gropuzzo,I., 1962: Demonstraciono-pokusnaploha za borbu protiv erozije na flišu "Abrami" 1957.-1961. Dokumentacija VOP, Rijeka. Ivančević , V., 1995: Šume i šumarstvo dijela hrvatskog primorskog krša tijekom 19. i 20.vijeka, Disertacija, Senj. Ivančević , V., 1998: 120. obljetnica osnutka posebne senjske šumarske ustanove Kraljevskog nadzorništva za pošumljavanje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja bujica. Šumarski list, 11-12, Zagreb. Ivančević , V., 2003: Krš nije samo uspomena nego i opomena, Šumarski list, 5-6, 292-296, Zagreb. Jedlowski , D., 1958: Uređenje bujica, Zbornik DIT-a, Split. Jedlowski, D., A. Jelavić,V. Topić, 1975: Proučavanje osnovnih parametara erozije i bujica na određenim slivovima mediteranskog područja, Institut za jdaranske kulture i melioraciju krša, Split. Komlenović, N., P. Rastovski, B. Mayer, 1992: Suzbijanje erozije na flišu Istre uzgojem opožarenoj površini, na nagibu od 22° (ploha B9), površinsko otjecanje iznosi 37,81 mm/m2 (378,1 mVha), s koeficijentom otjecanja od 0,0478 i gubicima tla od 19,927 t/ha, koji su višestruko veći od tolerantne erozije. Rezultati pokazuju da su gubici tla od erozije na opožarenoj šumskoj površini, na nagibu od 22°, veći za 463 puta nego pod sačuvanim sastojinama alepskoga bora na nagibu od 28°. Na kraju valja istaći da rezultati ovih istraživanja mogu poslužiti za pouzdano određivanje erozije tla vodom na čitavom mediteranskom krškom području Republike Hrvatske, u bujičnim slivovima i na opožarenim šumskim površinama s istim ili sličnim ekološkim uvjetima. - Reference alepskoga bora {Pinus halepensis Mili.) i brnistre (Spartium junceum L.), Radovi 27 (1): 5-14, Jastrebarsko. M art ino vi ć, J., 1997: Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Priručnik za inženjere, Državna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb. Matić,S.,2003: Uloga šumarstva u zaštiti i očuvanju pitkih voda, Šumarski list, 5-6; 217-219, Zagreb. Mičetić , G., 1987: Vodna erozija u SR Hrvatskoj, Prvo jugoslavensko savjetovanje o eroziji i uređenju bujica, Beograd. M i č e t i ć, G., 2000: Bujice i erozija na području srednjojadranskog krša, Sažeci znanstvenog skupa Unapređenja poljoprivrede i šumarstva s međunarodnim sudjelovanjem (Maleš Petar, Maceljski Milan, ur.). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 69-70, Zagreb. Milković, I., M. Starčević, M. Pecarević, 2003: Uloga šumarstva u nacionalnom programu evidentiranja, zaštite i očuvanja slatkih voda Republike Hrvatske, Šumarski list, 5-6: 219-229, Zagreb. Petraš, J., 1987: Znanstveno-istraživački rad u oblasti protuerozione zaštite zemljišta i bujičarstva u SR Hrvatskoj, Prvo jugoslavensko savjetovanje o eroziji i uređenju bujica, Beograd. Prpić, B., Z. Seletković, M. Ivkov, I. Tikvić, 1994: Utjecaj sklopa na intercepciju poplavnoj šumi hrasta lužnjaka (Genisto elatae-Quercetum roboris subass. caricetosum remotae Horv. 1938) u stacionaru Opeka kod Lipovljana, simpozij Pevalek, flora i vegetacija Hrvatske, Zbornik radova, Koprivnica, Zagreb: 79-85. |