DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 65 <-- 65 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OU EROZIJU Šumarski list SUPLEMENT (2003). 51-64 Prpić, B., Z. Seletković, I. Tikvić, 1997: O utjecaju kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave, Šumarski list, 11-12: 579-592, Zagreb. Prpić, B., 2001: Šuma "tvornica" vode i zraka, Šumarski list, 5-6: 300-302, Zagreb. Prpić, B., 2001: Utjecaj vodotehničkih zahvata na stabilnost sastojina hrasta lužnjaka (Querem robur L.) u Hrvatskoj u primjeru HE Novo virje, Šumarski list, 7-8: 379-390, Zagreb. Prpić , B., 2001: Preborna šuma kao infrastrukturna kategorija prostora U: B. Prpić (ur.), Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, str. 283-298. Starcević , M., 2000: Značaj šuma u konceptu "održivog" gospodarenja vodama, Šumarski list 3-^1, Zagreb. Topić , V., 1982: Efekti biološko-tehničkih melioracionih mjera na pokusnoj plohi Klačine. Šumarski list, 1-3: 11-20, Zagreb. Topi ć, V., 1987: Eroija u slivu bujice Suvave, Erozija 15: 120-127, Beograd. Topić, V., I. Leko, 1987: Erozija i bujice na krškom području Dalmacije, Prvo jugoslavensko savjetovanje o eroziji i uređenju bujica, 29-38, Beograd. Topić , V., 1988: Upotrebljivost nekih autohtonih i alohtonih šumskih vrsta pri pošumljavanju submediteranskog krškog područja Dalmacije, Disertacija. Topić , V., 1988: Zaštita tla od erozije na mediteranskom području Hrvatske, rukopis, Split. Topić , V., 1990: Prirast nekih vrsta četinjača na submediteranskom krškom području Dalmacije. Šumarski list, 11-12: 441-450, Zagreb. Topić, V., R. Kadović, 1991: Flowing away and erosion damage in the basin of Suvava independence with the way of the utilisation of soil. 10-th World Forestry Congress, Paris. To p i ć, V., 1992: Količina i kemizam šumske prostirke pod nekim šumskim kulturama na kršu. Šumarski list, 9-10: 407-414, Zagreb. Topić , V., 1994: Ekološka obilježja mediteranskog područja Republike Hrvatske. 100-ta obljetnica znanstvenoistraživačkog rada poljodjelsko prehrambenog sustava i šumarstva mediterana Republike Hrvatske, Split. Topić , V., 1995: Utjecaj šumske vegetacije na suzbijanje erozije u bujičnim slivovima mediteranskog područja Hrvatske, Šumarski list, 9-10: 299-304, Zagreb. To p i ć, V., 1996: Utjecaj različitog biljnog pokrova na zaštitu tla od erozije, Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava. Znanstvena knjiga 1:361-364, Zagreb. Topić , V., 1997: Upotrebljivost autohtonih listača pri pošumljavanju krša, Šumarski list, 7-8: 342-352, Zagreb. Topić , V., 1999: Melioracijski učinci šumskih kultura na kršu u odnosu na pedosferu, Šumarski list, 9-10: 411—422, Zagreb. Topić, V., 2001: Utjecaj kultura crnoga bora (Pinus nigra Arn.) na zaštitu tla od erozije prouzročene kišom, Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, Znanstvena knjiga, 261-268, Zagreb. Vidaković, M., J. Martinović, 1. Trinajstić, J. Gračan,N. Kamlenović, A. Krstinić, Ž. Borzan , 1981: Biološka sanacija erozije fliša Istre, Kongres biologa Hrvatske, 1-103, Poreč. Vidaković, M., A. Krstinić, I. Trinajstić, Ž. Borzan, J. Gračan, N. Komlenović, J. Martinović , 1984: Prikaz dosadašnjih istraživanja na problematici biološke sanacije erozije na području izvorišta Une i na području Istre, Vodoprivreda, 1-23, Zagreb. Vrbek , B., 1998: Lizimetrijska istraživanja kvalitete vode u tlu nekih šumskih zajednica, Radovi Šumarskog instituta, 33(1): 59-72, Jastrebarsko. Vrbek , B., 1998: Pedološka karakterizacija tala na pokusnim plohama (Moseć, Borovača), rukopis, Zagreb. Vrbek , B., 2002: Pedološka karakterizacija tala na pokusnim plohama (Rupotine, Kučine, Žrnovnica), rukopis, Zagreb. SUMMARY: Out of the entire area of the Mediterranean karst of the Republic of Croatia which includes 15.383 km2, 95 % has been under influence of soil erosion of different intensity, 40 % of it under strong erosion. The area is thus strongly endangered by erosion, and some of its parts are completely degraded. On this ecologically very sensitive area with a high degree of risk from erosion, soil devastation and devastation of vegetation, there are 779 tor |