DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 65     <-- 65 -->        PDF

V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OU EROZIJU Šumarski list SUPLEMENT (2003). 51-64
Prpić, B., Z. Seletković, I. Tikvić, 1997: O
utjecaju kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave,
Šumarski list, 11-12: 579-592, Zagreb.


Prpić, B., 2001: Šuma "tvornica" vode i zraka, Šumarski
list, 5-6: 300-302, Zagreb.


Prpić, B., 2001: Utjecaj vodotehničkih zahvata na
stabilnost sastojina hrasta lužnjaka (Querem robur
L.) u Hrvatskoj u primjeru HE Novo virje,
Šumarski list, 7-8: 379-390, Zagreb.


Prpić , B., 2001: Preborna šuma kao infrastrukturna
kategorija prostora U: B. Prpić (ur.), Obična jela
(Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Akademija šumarskih
znanosti, Zagreb, str. 283-298.


Starcević , M., 2000: Značaj šuma u konceptu
"održivog" gospodarenja vodama, Šumarski list
3-^1, Zagreb.


Topić , V., 1982: Efekti biološko-tehničkih melioracionih
mjera na pokusnoj plohi Klačine. Šumarski
list, 1-3: 11-20, Zagreb.


Topi ć, V., 1987: Eroija u slivu bujice Suvave, Erozija


15: 120-127, Beograd.
Topić, V., I. Leko, 1987: Erozija i bujice na krškom
području Dalmacije, Prvo jugoslavensko savjetovanje
o eroziji i uređenju bujica, 29-38, Beograd.
Topić , V., 1988: Upotrebljivost nekih autohtonih i
alohtonih šumskih vrsta pri pošumljavanju submediteranskog
krškog područja Dalmacije, Disertacija.
Topić , V., 1988: Zaštita tla od erozije na mediteranskom
području Hrvatske, rukopis, Split.
Topić , V., 1990: Prirast nekih vrsta četinjača na submediteranskom
krškom području Dalmacije.
Šumarski list, 11-12: 441-450, Zagreb.
Topić, V., R. Kadović, 1991: Flowing away and
erosion damage in the basin of Suvava independence
with the way of the utilisation of soil.
10-th World Forestry Congress, Paris.
To p i ć, V., 1992: Količina i kemizam šumske prostirke
pod nekim šumskim kulturama na kršu. Šumarski
list, 9-10: 407-414, Zagreb.
Topić ,
V., 1994: Ekološka obilježja mediteranskog
područja Republike Hrvatske. 100-ta obljetnica


znanstvenoistraživačkog rada poljodjelsko prehrambenog
sustava i šumarstva mediterana Republike
Hrvatske, Split.


Topić , V., 1995: Utjecaj šumske vegetacije na suzbijanje
erozije u bujičnim slivovima mediteranskog
područja Hrvatske, Šumarski list, 9-10:
299-304, Zagreb.


To p i ć, V., 1996: Utjecaj različitog biljnog pokrova na
zaštitu tla od erozije, Unapređenje proizvodnje
biomase šumskih ekosustava. Znanstvena knjiga
1:361-364, Zagreb.


Topić , V., 1997: Upotrebljivost autohtonih listača pri
pošumljavanju krša, Šumarski list, 7-8:
342-352, Zagreb.


Topić , V., 1999: Melioracijski učinci šumskih kultura
na kršu u odnosu na pedosferu, Šumarski list,
9-10: 411—422, Zagreb.


Topić, V., 2001: Utjecaj kultura crnoga bora (Pinus
nigra Arn.) na zaštitu tla od erozije prouzročene
kišom, Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim
šumama, Znanstvena knjiga, 261-268,
Zagreb.


Vidaković, M., J. Martinović, 1. Trinajstić,


J. Gračan,N. Kamlenović, A. Krstinić,
Ž. Borzan , 1981: Biološka sanacija erozije
fliša Istre, Kongres biologa Hrvatske, 1-103,
Poreč.
Vidaković, M., A. Krstinić, I. Trinajstić, Ž.
Borzan, J. Gračan, N. Komlenović, J.
Martinović , 1984: Prikaz dosadašnjih istraživanja
na problematici biološke sanacije erozije
na području izvorišta Une i na području Istre,
Vodoprivreda, 1-23, Zagreb.


Vrbek , B., 1998: Lizimetrijska istraživanja kvalitete
vode u tlu nekih šumskih zajednica, Radovi Šumarskog
instituta, 33(1): 59-72, Jastrebarsko.


Vrbek , B., 1998: Pedološka karakterizacija tala na
pokusnim plohama (Moseć, Borovača), rukopis,
Zagreb.


Vrbek ,
B., 2002: Pedološka karakterizacija tala na
pokusnim plohama (Rupotine, Kučine, Žrnovnica),
rukopis, Zagreb.


SUMMARY: Out of the entire area of the Mediterranean karst of the
Republic of Croatia which includes 15.383 km2, 95 % has been under influence
of soil erosion of different intensity, 40 % of it under strong erosion. The area
is thus strongly endangered by erosion, and some of its parts are completely
degraded. On this ecologically very sensitive area with a high degree of risk
from erosion, soil devastation and devastation of vegetation, there are 779 tor