DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 67 <-- 67 --> PDF |
UDK 630* 383 Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 65-78 ULOGA ŠUMSKIH PROMETNICA PRI GOSPODARENJU ŠUMAMA NA KRŠU S POSEBNIM OSVRTOM NA SENJSKU DRAGU THE ROLE OF FOREST ROADS IN FOREST MANAGEMENT ON KARST WITH THE SPECIAL REFERENCE TO SENJSKA DRAGA Tibor PENTEK* & Dragutin PIČMAN** SAŽETAK: Funkcionalni pristup postupku otvaranja šuma pri kojemu se u prvi plan stavlja primarne funkcije šuma, definirao je podjelu šumskih cesta na šumske gospodarske (SGC) i šumske protupožarne (SPC) ceste. Šumske su protupožarne ceste vezane za krško područje Republike Hrvatske, koje čini 52 % njene kopnene površine te predstavlja najznačajnije prirodno obilježje hrvatskog prostora. Primarna zadaća krških šuma je ispunjenje općekorisnih funkcija, koje svojom vrijednošću mnogostruko nadmašuju vrijednost proizvedenog drva, pa se i financiranje gradnje i održavanja SPC ostvaruje iz takse OKFS-a. Istraživanja su provedena na području četiriju USP i to Buzet, Gospić, Senj i Split, a polučeni rezultati su primjenjivi na čitavome području krša. Data je definicija šumskih protupožarnih cesta. Osnovne se zadaće SPC-a mogu raščlaniti u tri glavne grupe: zadaće koje doprinose preventivnoj i represivnoj borbi protiv šumskih požara, zadaće pri radovima u šumarstvu i zadaće pri radovima i aktivnostima korisnika izvan šumarstva. Provedena je i daljnja razdioba unutar pojedine grupe. Posebnosti SPC-a u odnosu na ostale kategorije SC-a detaljno su raščlanjene unutar šest razlikovnih kategorija: pristup postupku izrade studija otvaranja šuma, projektiranje, propisane tehničke značajke, tehnologija gradnje i održavanje, cijena i izvor sredstava financiranja te intenzitet i frekvencija prometa. U zaključnim razmatranjima ističu se problemi koji se javljaju pri otvaranju krških šuma, ali se i predlažu smjernice njihova riješen/a. Ključne riječi: šumske protupožarne ceste, šumski požari, krš, krške šume, općekorisne funkcije šuma, Senjska Draga UVOD - Introduction Krško područje Republike Hrvatske rasprostire se ruje upravo na području krša (Španjol & Barčić , na ploštini od 23 356 km2, stoje 52 % ukupne kopnene 2000), a turizam u brutto nacionalnom dohotku sudjepovršine naše države. Uz to je područje vezano oko luje s 22 %, a u izvozu RH s 44 %. 2 000 000 ili 41 % stanovništva lijepe naše. To je pro Vegetaciju krša možemo prema (Rauš i ostali 1992) stor gdje su osim Zagreba, Osijeka, Slavonskog Broda razdijeliti u dva vegetacijska pojasa i pet vegetacijskih smješteni najveći Hrvatski gradovi. Interesantno je zona kako slijedi: spomenuti da se preko 80 % turističkog prihoda ostva Mediteransko-litoralni vegetacijski pojas: - Stenomediteranska vegetacijska zona, * Dr.sc. Tibor Pentek, viši sveučilišni asistent - Eumediteranska vegetacijska zona i pentek@hrast.sumfak.hr Submediteranska vegetacijska zona ** Dr.sc. Dragutin Pičman, docent Mediteransko-montanski vegetacijski pojas dragutin.picman@zg.tel.hr Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, - Epimediteranska vegetacijska zona i 10000 Zagreb, Zavod za iskorištavanje šuma - Hemimediteranska vegetacijska zona |