DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 74     <-- 74 -->        PDF

T. Pentek & D. Pičman: ULOGA ŠUMSKIH PROMETNICA PRI GOSPODARENJU ŠUMAMA NA KRŠU ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 65-78
veće vrijednosti općekorisnih funkcija šuma u odnosu
na proizvodnju drva, u ovim šumama potrebito je
na pravi način valorizirati okolišne i sociološke kriterije
procjene optimalnosti),
mozaičan raspored odjela i odsjeka ispresjecan privatnim
parcelama (što znatno otežava provedbu postupka
otvaranja u odnosu na šumska područja koja
čine velike komplekse poradi nužnog većeh učešća
tzv. "mrtvih zona" šumskih cesta),
mnoštvo zaštićenih područja različite kategorije zaštite
(pri planiranju trasa šumskih cesta ovim područjima
nužnoje pribaviti suglasnost nadležnih ustanova i
ministarstava uz potpuni izostanak sufinanciranja
izgradnje i održavanja takovih ŠC-a),
postoje područja bez izrađenih Programa gospodarenja
po gospodarskim jedinicama (tada je gotovo nemoguće
oformiti računalnu bazu podataka otvaranog
područja i povezati je s prostornom jedinicom odsjeka
s ciljem uspostave GlS-a kao podloge za različite
raščlambe u području otvaranja šuma, iskorištavanja
šuma, cjelokupnog šumarstva ali i šire),


Projektiranje
Sadržaji glavnih/izvedbenih projekata su za obje
kategorije ŠC-a jednaki. Postupak izrade projekta,
kako u terenskoj tako i kancelarijskoj fazi, gotovo je istovjetan
onome kod ŠGC-a. Razlike su uvjetovane teškim
terenskim i sastojinskim uvjetima s gledišta terenskih
mjerenja. Naime, zbog teško prohodnih sastojina
u kojima je gotovo nemoguće položiti više inačica nulte
linije s ciljem da se po rekognosciranju terena odabere
najbolja, optimalna se nulta linija na terenu polaže
zajedno s osovinskim poligonom (uz manje korekcije),
kako bi se izbjeglo višestruko prosjecanje sastojina i
devastacija mukotrpno podignutih šuma. U slučajevi-


Propisane tehničke značajke


Općenito govoreći, šumske su protupožarne ceste jednostavnijih
tehničkih značajki nego li šumske ceste u
gospodarskim šumama. Razlog je tomu njihova primarna
zadaća te karakter, intenzitet (prometno opterećenje)
i frekvencija prometa. Normalni poprečni presjek zasjeka
(kao karakterističan poprečni presjek u prigorskobrdskom
i planinskom području ) prikazanje na slici 7.


Širina je planuma ŠC-e 4,00 m, a bankine se ne izvode.
Kosine nasipa i iskopa definiraju se odnosom veličina
u smjeru osi y i osi x te iznose za nasip 1:1 a za iskop


4:1. Treba podvući kako su spomenute vrijednosti u izravnoj
vezi s građevinskom kategorijom materijala u kojoj
se radovi izvode, pa ih treba po potrebi korigirati u suglasju
s konkretnim terenskim prilikama. Kolnička je
konstrukcija debljine 15 cm i izrađuje od drobljcnog,
najčešće matičnog, kamenog materijala.


nepostojanje GlS-a (posao uspostavljanja GlS-a u
poslu izradbe studija otvaranja šuma predstavlja
svojevrsnu pripremnu fazu rada, a troškovno i vremenski
u tome poslu sudjeluje s više od 50 %, na
što se nepotrebno troši vrijeme i stručno znanje),


nedostatak katastra šumske prometne infrastrukture
(slično kao i sa GIS-om; katastar šumske prometne
infrastrukture treba biti sastavni dio GlS-a),


SPC-e treba planirati na međusobnom razmaku od
300 do 600 m (konkretne vrijednosti za određeno
šumsko područje ovise o sastojinskim i ostalim
utjecajnim čimbenicima),


relativna otvorenost i srednja daljina pristupa površini
(relativna otvorenost, za razliku od klasične
otvorenosti koja nam daje »sirovi« brojčani podatak
o količini SC-a, kazuje mnogo i o kvaliteti prostornog
razmještaja ŠC-a; srednja daljina pristupa
površini svojevrsna je istoznačica srednje udaljenosti
privlačenja u gospodarskim šumama).
-
Designing
ma dobrog dogledanja na terenu, postupak je projektiranja
istovjetan onomu u gospodarskim šumama. Treba
naglasiti kako rezultati dosadašnjih istraživanja nisu
potvrdili veću učinkovitost terenskih mjerenja primjenom
suvremenih metoda rada (radna stanice) u usporedbi
s klasičnom metodom (teodolit i nivelir) na teškim
terenima i u zahtjevnim sastojinskim prilikama.
Nužnoje provesti daljnja istraživanja s većim opsegom
i varijabilnošću uzorka.


Nameće se potreba točnog definiranja sadržaja
glavnog/izvedbenog projekta ŠC-a s detaljnom razradbom
svake sastavnice sadržaja.


--
Prescribed technical features


Horizontalne krivine su jednostavnog oblika horizontalnih
kružnih lukova. Oni su pak definirani s minimalnim
radijusom od 20,00 m, a u serpentinama (poradi
iskolčavanja s vanjske strane) s minimalnim radijusom
12,00 m. U krivinama se s unutrašnje strane izvode proširenja
kolnika (u serpentinama se proširenja izvode s
vanjske strane, osim izuzetno u specifičnim terenskim
uvjetima pola se proširenja može izvesti s vanjske a
pola s unutarnje strane serpentine). Međupravci između
kružnih lukova suprotnih smjerova iznose minimalno
onoliko kolika je duljina maksimalnog vozila koje
prometuje ŠC-a. Na ravnim se pravcima, na mjestima
gdje je preglednost dobra i najčešće na iskopnoj strani
zasjeka izrađuju mimoilaznice (pune ili djelomične) na
međusobnom razmaku od 200 do 500 m.