DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 81 <-- 81 --> PDF |
(JDK 630* 432 Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 79-91 ŠUMSKI POŽARI I PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICE SENJ OD 1994 - 2003. FOREST FIRES AND FIRE-PREVENTION IN THE AREA OF FOREST ADMINISTRATION BRANCH SENJ FROM 1994 - 2003 Milan GLAVAŠ* SAŽETAK: U razdoblju od 1994. godine do listopada 2003. godine, na području Uprave šuma podružnice Senj bilo je 55 požara. Na području šumarije Senj 20, Krasno 15, Crikvenice U požara, a na ostalima 9. Nastanak požara u vezi je sa suhim i toplim vremenom, na što ukazuje velik broj požara (35 odnosno 63 %) za suhih godina: 1998, 2000 i 2003. Prema mjesecima, požari su se pojavljivali u dva maksimuma. U prvom (proljetnom) izbilo je 40 %, požara, a u drugom (ljetnom) 60 % požara. Dani u tjednu ne pokazuju značajnije razlike, dok je prema satima najviše požara izbilo od 10 do 18 sati. Opožarene površine po jednom ha kreću se od 0,01 do 135,6 ha. Po tome se ističu 1994., 1998., 2000. i 2003. godina. Tih je godina stradalo 86 % ukupno opožarenih površina. Ne postoje korelacije između vremena pojave, broja požara i opožarenih površina. U analiziranom razdoblju u 55 požara ukupno je opožareno 880 ha ili 88 ha godišnje, a što po jednom požaru iznosi 16 ha. Od ukupno opožarene površine 651 ha pripada HS, a 229 ha su privatne. Prema ukupnim podacima požari su se pojavili u 7 šumarija, 21 gospodarskoj jedinici i 62 odjela. Po opožarenoj površini najviše je stradala šumarija Crikvenica, gdje je po jednom požaru opožareno 52 ha ili ukupno 571,50 ha, odnosno 65 % ukupnih površina. Na području šumarije Senj, Krasno i Crikvenica opožareno je 98 % od ukupno opožarenih površina. Sto se tiče nadmorskih visina do 100 m opožareno je 30 % površina, a između 500 i 800 m/nv opožareno je 53 % ukupne površine. U gotovo svim slučajevima radilo se o prizemnim požarima. Uzroci nastanka požara su različiti, najčešće nepoznati, a slično je i sa izazivačima. Nije utvrđeno namjerno izazivanje požara. Većina požara nastala je na zemljištu HŠ. Djelatnici HS dojavili su 16%, policajci 10%, građani i ostali 74 % požara. Najviše su gorjele smrekove i borove kulture, zatim pašnjaci i ostala vegetacija. U gašenju šumskih požara sudjelovalo je 383 djelatnika HS, 1440 članova DVD-a, 357profesionalnih vatrogasaca i 119 građana, ili ukupno 2299 osoba, što po jednom požaru iznosi 42 čovjeka. Pri gašenju šumskih požara korištena su osobna, specijalna i vatrogasna vozila, helikopter i kanader. Ukupno je korišteno 380 vozila ili 7 vozila po požaru. Za čitav rad utrošeno je 17030 sati, odnosno 309 sati po požaru, te 19 sati po ha površine. Troškovi nastali pojavom šumskih požara iznose 48.430.496 kn. Za sve požare nisu iskazani iznosi nastalih šteta. Godišnji prosjek šteta je 4.843.049 kn, prosjek po požaru je 880.554 kn, a po ha 55.035 kn. * Milan Glavaš, Šumarski fakultet Zagreb, Svetošimunska 25 |
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 82 <-- 82 --> PDF |
M. Glavaš: ŠUMSKI POŽARI I PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA . Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 79-91 Od pojave do obavijesti o požaru u prosjeku je proteklo 20 minuta, a do početka gašenja 48 minuta. U prosjeku su požari od pojave lokalizirani za 4,20 sati, a ugašeni za 10 sati. Ključne riječi: Požar, broj požara, opožarena površina, šumarija, gospodarska jedinica, gašenje, sudionici u gašenju, vozila, šteta UVOD - Introduction Šumskim se požarom naziva stihijno, nekontroliraBorba protiv šumskih požara sastoji se od prevencino rasprostranjenje vatre po šumskoj površini, bez obje (izbjegavanje nastanka), otkrivanja (dojava o naszira na njen intenzitet (1* - Dimitrov). Požari se tanku požara) i gašenja (savladavanje požara) u čemu smatraju najopasnijim štetnim čimbenicima na što sudjeluju brojni pojedinci i organizacije. upozoravaju mnogi autori (1*, Vajda 1974, Glavaš S obzirom da su u nas šumski požari redovita po i P i č m a n 1999. i dr.). Postoje podaci da u svijetu go java o toj se problematici brinu mjerodavne ustanove, dišnje izgori oko 70 mil. hektara šuma (2*). Požari se također su uključene i Hrvatske šume d.o.o. Dapače, mogu svrstati u najjače prirodne sile koje uništavaju HŠ svake godine podnose izvješće o šumskim požariljude, dobra i prirodne resurse. ma u Hrvatskoj. Međutim, ne postoji cjelovitija analiza Potpuno je razumljivo da nastanak šumskih požara višegodišnjih prikaza šumskih požara za cijelu zemlju. ovisi o nizu čimbenika, npr. o geološkoj podlozi, reljeNajpodrobniji podaci sakupljeni su u nekoliko diplomfu, klimi, vegetaciji, sezoni, gustoći naseljenosti, aktivskih radova. Na ovom mjestu daje se prikaz šumskih nostima ljudi itd. U našoj zemlji požari su klasificirani požara za Upravu šuma podružnicu Senj za razdoblje u četiri kategorije: 1994 - 2003., a povodom 125. Obljetnice Nadzorni - podzemni ili požar korijena štva - inspektorata za krš. Podaci za analizu uzeti su iz - prizemni ili niski Izvješća UŠP Senj o šumskim požarima za navedeno - požar u krošnjama (visoki, ovršni) razdoblje. - požar osamljenog drveća i grmlja. ANALIZA POŽARA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUME PODRUŽNICE SENJ The analysis of fires in the area of Forest Administration Branch Senj Na području Uprave šuma podružnice Senj u raz- ču se 1998., 2000. i 2003. godina. Analiza požara dalje dobiju od 1994. do 2003. godine šumski su se požari se prikazuje tabelarno i grafički, uz potrebna objašpojavljivali po svim šumarijama. U tome prednjače šu- njenja. marija Senj, Krasno i Crikvenica. Po broju požara isti- Broj požara po šumarijama i godinama Number of fires per forestry offices and yares Na području šumarije Senj u proteklom 10 go- u sve tri 83 % požara. Ostalih 9 (17 %) požara bilo je dišnjem razdoblju bilo je 20 (36 %), šumarije Krasno na drugim šumarijama. 15 (27 %), a šumarije Crikvenica 11 (20 %), odnosno, Tablica 1. Broj požara po šumarijama i godinama Table 1 Number of fires per forestry offices and years Šumarija/god. Forestry 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 Ukupno Total offices/year Senj 1 2 2 1 1 3 2 --8 20 Krasno --3 -6 1 4 --1 15 Crikvenica 1 -1 1 1 -3 1 -3 11 Pag ---1 1 -2 ---4 Krk ----3 -----3 Rab -1 --------1 Novi Vinodolski --1 ------1 Ukupno Total 2 3 7 3 12 4 11 1 0 12 55 |
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 83 <-- 83 --> PDF |
M. Glavaš: ŠUMSKI POŽARI I PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 79-91 Analizom podataka vidljivo je da su za izbijanje poširenje požara. Nasuprot tomu, vrlo kišnoga ljeta 2002. žara značajne 1998., 2000. i 2003. godina. U te tri gogodine nije izbio niti jedan požar. To je ujedno godina dine nastalo je 35 (63 %) požara. To su godine s vrlo bez šumskih požara na USP Senj. suhim ljetima, kada je povećana opasnost za nastanak i Broj požara po mjesecima pojave - The number of fires per months of its occurrence Na području UŠP Senj u analiziranom razdoblju poSiječanj, svibanj, listopad, studeni i prosinac bili su žari su se pojavljivali krajem zime i početkom proljeća mjeseci bez požara. U odnosu na površine u proljetnim te u ljeti, čineći dva maksimuma. U proljetnom razje mjesecima opožareno 336,19 (38,2 %) ha, a u ljetdoblju izbila su 22 (40 %), a u ljetnom 33 (60 %), granim mjesecima 543,85 (61,8 %) ha. fikon 1. Najviše ih se pojavilo u kolovozu 21 ili 38 %. Pojava požara u proljeće očito je vezana za nekontrolirano paljenje korova. 25 20 5 15 10 >N o ´Ö´ — ca 0 0 0 0 0 <^ i? .& > Ä Ä Ä <$> : # * <$ & # $; p Mjeseci -Months Grafikon 1. Broj požara po mjesecima Graph I The number of fires per months Broj požara po danima u tjednu The number of fires per days of the week Promatrajući dinamiku po danima, najviše požara velikih odstupanja po broju nastalih požara s obzirom pojavilo se nedjeljom, a najmanje petkom. Inače nema na dane u tjednu, grafikon 2. 14 12 =fc «3> ^ / / / / / f / Dani -Days Grafikon 2. Broj požara po danima u tjednu Graph 2 Number offires per days of the week |
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 84 <-- 84 --> PDF |
M. Glavaš: ŠUMSKI POŽARI I PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 79-91 Broj požara po satu pojave - The number of fires per hours of its occurrence Prema satu pojave intenzitet nastajanja požara naj- 60 % požara. Jedino se požari nisu pojavili između 3 i veći je od 10 do 18 sati, kada se pojavilo 33, odnosno 4, odnosno između 6 i 7 sati, grafikon 3. Grafikon 3. Broj požara po satu pojave Graph 3 The number offiresper hours of its occurrence Opožarene površine - Areas affected by fire Opožarene površine po jednom požaru kreću se od 506,24 ha ili 58 % od ukupno svih požara. Suprotno 0,01 ha do 135,6 ha. Po tome se ističu 1994., 1998., tomu, kišnoga ljeta 2002. godine nije izbio niti jedan 2000. i 2003. godina. Tih je godina izbilo 37 požara požar. Iz navoda u tablici 2 vidljivo je da ne postoji ko( 67 %) koji su opožarili 758,08 ha (86 %) ukupnih porelacija između broja požara i opožarenih površina vršina. Do izražaja također dolaze dvije godine (2000. kada se to promatra po jednom požaru, stoje i potpuno i 2003) s izrazito vrućim suhim ljetima, u kojima su raszumljivo kada se sagledavaju sve činjenice zajedno. izbila 23 (42 %) požara, a izgorjela površina bila je Tablica 2. Broj požara i opožarena površina po godinama Table 2 The number of fires and areas affected byfire per years Godina Broj požara % Opožarena površina, ha % Opožarena površina po požaru, ha Year Number of fires Areas affected by fire Areas affected by fire and ha 1994 2 3,6 133,00 15 66.50 1995 3 5,5 0,85 0 0,28 1996 7 12,7 87,00 10 12,42 1997 3 5,5 20,31 2 6,77 1998 12 21,8 118,84 14 9,90 1999 4 7,3 6,60 1 1.65 2000 11 20,0 248,25 28 22,57 2001 1 1.8 7,20 1 7,20 2002 0 0 0,00 0 0,00 2003 12 21,8 257,99 29 21,50 Ukupno -Total 55 100 880,04 100 16,00 Godišnji prosjek The annual average 5,5 10 88,0 10 16,00 Iz ove tablice vidljivo je da glavnina požara nastaje ćaju 864,04 ha ili 98 % ukupno opožarenih površina na na području triju šumarija (Senj, Krasno, Crikvenica). cijeloj UŠP Senj. Posebno je značajna pojava požara na Na području tih šumarija izbilo je 46 požara ili 83,6 %. području šumarije Crikvenica. Po broju požara (11 ili To se poklapa i s opožarenim površinama koje obuhva20 %) ona je na trećem mjestu. Međutim, treba razma |
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 85 <-- 85 --> PDF |
M. Glavaš: ŠUMSKI POŽARI I PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 79-91 Tablica 3. Broj požara i opožarenc površine po šumarijama, gospodarskim jedinicama, odjelima i vlasnicima Table 3 The number of fires and area affected byfire per forestry office, management units, departments and owner Šumarija Gospodarska Broj odjela Broj požara Površina-^ re a (ha) Forestry jedinica Number of Number % HS Privatno Ukupno Po požaru % offices Management units departments of fires CF Private Total Per fire Greben 10 8 87,89 87.89 10,27 Biljevine 3 3 1,90 1,90 0,63 Senj Volarice 1 2 0,75 0,75 0,37 Senjska Draga 5 5 26,00 1 27,00 5,40 Grabarje 2 2 1,50 1.50 0,75 Ukupno 5 21 20 36,4 118,04 119,04 13,5 5,95 Total Nadžak Bilo 4 3 4,80 0,70 5,50 1,83 Javorov vrh 3 3 50,00 15,00 65,00 21,66 Stubica Krasno Senjska Duliba 5 4 44,90 12,10 57,00 14,25 Miškovica 3 3 36.00 3,00 39,00 13,00 Svičko Bilo 1 1 3,00 -3,00 3,00 Brušljan 2 1 4,00 -4.00 4,00 Ukupno 6 18 15 27,3 142,70 30,80 173,50 19,7 11,56 Total Drinak 11 5 255,40 1,50 256,90 51,38 Radinje 3 3 35,90 15,00 50.90 16,67 Crikvenica Kotor - Planina 2 2 93,90 156,20 250,10 125,55 Katastarska 0 1 0 13,60 13,60 13,60 općina Novi Ukupno 4 16 11 20,0 385,20 186,30 571,50 65,0 51,95 Total Pag 3 3 0,06 -0,06 0,02 Pag No valja 1 1 0,14 -0,14 0,14 Ukupno 2 4 4 7,3 0,20 -0,20 0,00 0,05 Total Novi Ričičko Bilo 2 1 5,00 4,00 9,00 1,1 9,00 Vinodolski Ukupno 1 2 1 1,8 5,0 4,00 9,00 1,1 9,00 Total Rab Kamenjak 1 1 0,1 -0,1 0,10 Ukupno 1 1 1 1,8 0,1 -0,1 0,10 Total Obzova -2 5,5 5,5 2,75 Krk Soline -1 1,2 1,2 1,20 Ukupno 2 0 3 5,4 -6,7 6,7 0,7 2,23 Total Sveukupno 21 62 55 100 651,24 228,80 880,04 100 16,00 Total trati opožarenu površinu koja iznosi 571,50 ha ili 651,20 ha ili 74 %, a na privatnim površinama 26 %. 65 % svih opožarenih površina. K tomu značajno je da Od ukupno privatnih površina (228,80 ha) na područje je na tom području opožareno 385,20 ha koji pripadaju šumarije Crikvenica otpada 186,30 ha ili 81 %. HS i 186,30 ha privatnih površina. Ako se to iskaže u postotnom iznosu samo za područje šumarije Crikvenica, podaci su sljedeći: 67 % površine pripada HŠ, a 33 % privatnicima. Kada se uzmu u obzir ukupni podaci na površinama kojima upravljaju HŠ opožareno je |
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 86 <-- 86 --> PDF |
M. Glavaš: ŠUMSKI POŽARI I PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 79-91 Broj požara i opožarene površine prema nadmorskim visinama The number of fires and area affected per heights above sea-level Dostaje teško iskazati nadmorske visine na kojima visine 200 i više metara. Zato su uzete prosječne vrisu se razvijali požari. To je iz razloga što je bilo poje- jednosti od po 100 m razlike u nadmorskim visinama, a dinih požara s razlikom od najniže i najviše nadmorske podaci su prikazani u tablici 4. Tablica 4. Broj požara i opožarene površine prema nadmorskim visinama Table 4 The number of fires and area affected per heights above sea-level Nadmorska visina Heights above sea-level Broj požara Number of fires % Opožarena površina Area affected by fires % 0-100 10 18,2 266,70 30,1 101-200 3 5,5 6,00 0,5 201-300 3 5,5 28,75 3,2 301-400 2 3,6 22,20 3,0 401-500 7 12,8 22.89 3,0 501-600 10 18,2 199.50 22,5 601-700 6 10,9 180,50 20,4 701-800 6 10,9 86,00 9,7 801-900 4 7,2 27,50 3,1 901-1000 4 7,2 40,00 4,5 Ukupno -Total 55 100 880,04 100 Iz ove tablice vidljivo je da je velika opasnost po šinama između 500 i 800 m; 22 požara (36 %) opožabroju požara (10; 18 %) na niskoj nadmorskoj visini, rili su 466 ha ili 53 % ukupne površine. Inače, požari su gdje je opožareno 266 ha (30 %). Nadalje je važan po- nastajali na nadmorskim visinama od 20 - 1135 m. kazatelj daje većina požara nastala na nadmorskim vi- Broj požara i opožarena površina prema vrsti požara The number of fires and area affected by type of fire Prema vrstama većina požara je kategorije prizem- eama, drugi na Pagu gdje je ukupno izgorjelo 0,26 ha. nog, a dva su bila kombinirana (prizemni-ovršni) u ko- Prema tomu, prizemnim požarima opožareno je jima je izgorjelo 5 ha, a oba su bila u Senjskoj dragi. 874,28, a u ostalima 5,26 ha. Požari krošanja pojavili su se 2 puta, jedan u Volari- Tablica 5. Broj požara i opožarena površina prema vrsti požara Table 5 The number of fires and area affected by type of fire Vrsta požara -Type of fire Broj požara - Number of fires Opožarena površina ha -Area affected by fires Prizemni 51 874,28 Kombinirani 2 5,00 Požar u krošnjama 2 0,26 Ukupno 55 880,04 Total Broj požara po uzrolniku nastanka The number of fires by cause of occurrence Uzroci nastanka požara vrlo su različiti, a radi pre- prikazano grafički, glednosti svrstani su u nekoliko kategorija, što je |
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 87 <-- 87 --> PDF |
M. Glavaš: ŠUMSKI POŽARI I PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA PODRUČJU UPRAVH SUMA . Šumarski list SUPI.EMENT (2003). 79-91 30 1 25 I 20 >N 10 o L_ O 5 CQ i_<> /> A ^ A° ^ J&$$ L>& ^^ ,#<# ®s H Uzročnik -Cause Grafikon 4. Broj požara po uzročniku Graph 4 The number offires by cause of occurrence Broj požara prema izazivaču, mjestu pojave i dojavljivaču The number of fires by agent, place of appearance and informer Za određeni broj nastanka požara odgovoran je požar (ili 75 %), a 14 (ili 25 %) ih je nastalo na privatčovjek. Nije utvrđeno namjerno izazivanje šumskih nim površinama, tj. na 228,80 ha. požara. U nekoliko slučajeva požari su nastali uslijed Osobe koje su požar otkrile i dojavile mogu se svrs munje i električnih instalacija. Za većinu požara (39 ili tati u četiri grupe. Djelatnici Hrvatskih šuma dojavili su 71 %) uzročnik je nepoznat. 9 požara (16 %), policajci 5(10 %), građani 35 (63 %), a Većina požara nastala je na površinama kojima gosostali 6 požara ili 11 %. Među građanima 3 su požara podare Hrvatske šume gdje je na 651,24 ha nastao 41 dojavile žene. Požari s obzirom na vegetaciju i vrste drveća Fires according to vegetation and type of trees Požari su se u najviše slučajeva pojavljivali u kul- šumi. Glavne vrste drveća zahvaćene požarom su bor i turama bora i smreke, zatim na pašnjacima, neo- smreka, starosti od 2 do 120 godina. Uz njih su gorjele braslom šumskom tlu, panjačama i šikarama i kamen- bukva, jasen, grab, jela, medunac, crnika, elementi jarama. U jednom slučaju požar je izbio u prebornoj šikare itd. Vremenski tijek gašenja požara -The duration of the fire extinguishing Za konačno ugašenje svakog požara izuzetno je ijest stigla za nekoliko sati. Prosjek od pojave do obaviznačajno vrijeme uočavanja, dojave i izlaska na požajesti za 53 požara iznosi 13, a za sve požare 20 minuta. rište. U mnogo slučajeva o tome ovisi daljnji tijek po Većina požara, tj. 43 (78 %) počelo se gasiti u tijeku žara. U daljnjem dijelu prikazana su vremena od nas sat vremena. Prosječan početak gašenja za sve požare, tanka do završetka gašenja požara. osim dva iznimna, bio je 38 minuta, a prosjek za sve Za 19 požara poklapa se vrijeme pojave i obavijesti o požare bio je 48 minuta. izbijanju istih ( ). Uzevši to u obzir i sljedeće za 37 poZa 4 požara nema podataka o vremenu od pojave do žara (67 %) obavijest je stigla u roku od 10 minuta. Za lokalizacije požara. Ostali požari (51) lokalizirani su ostaleje obavijest stigla u vremenujednoga sata, odnosod 1 do 16 sati. U prosjeku su požari lokalizirani za no za 90 minuta. Iznimka su dva požara za koja je obav-4,20 sati. |
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 88 <-- 88 --> PDF |
M. Glavaš: ŠUMSKI POŽARI I PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA . Šumarski list SUPLEMENT (2003), 79-91 Gotovo svi požari (51 ili 93 %) ugašeni su u jednom gašenja 51 požara je 5,25 sati. Za sve požare taj prosjek danu, a samo 4 gašena su 2 - 6 dana. Prosječno vrijeme iznosi 10 sati. Sudionici u gašenju požara - Participant in fire extinguishing Šumske požare gasili su djelatnici Hrvatskih šuma, do 37, a sveukupno ih je bilo 383 ili prosječno 7 po članovi DVD-a (1-3 DVD-a), profesionalni vatrogasci požaru. i građani. Broj članova DVD-a bio je od 4 do 124, a sveukup Djelatnici HS sudjelovali su u gašenju 37 požara ili no ih je bilo 1440 ili 26 po požaru. Profesionalni vatro67 %. Članovi DVD-a gasili su 48 požara ili 87 %. Progasci sudjelovali su od 2 do 61 čovjeka, a ukupno ih je fesionalni vatrogasci gasili su 18 požara ili 33 %. Grabilo 357 ili 6,5 po požaru. Broj građana gasitelja bio je đani su sudjelovali u gašenju 11 požara ili 20 %. U najod 1 do 30, a ukupno ih je bilo 119 ili 2 po požaru. većem broju slučajeva gašenju su sudjelovali zajedno Ukupno je požare gasilo 2299 osoba ili 42 po požaru djelatnici HŠ i DVD-a. Broj djelatnika HŠ bio je od 1 što se vidi iz tablice 6. Tablica 6. Sudionici u gašenju požara Table 6 Participant infireextinguishing Gasitelj Firemeri Broj Number % Po požaru Per fire Po ha - Per ha Djelatnici HS 383 17% 1 0,43 Članovi DVD 1440 63 % 26 1,64 Profesionalci 357 15 % 6 0,40 Građani 119 5 % 2 0.13 Ukupno Total 2299 100 % 42 2,60 Iz ovoga proizlazi da je 1 ha površine gasilo 2,6 Koliko je osoba bilo angažirano u zrakoplovnim osoba. snagama nije poznato. Vozila korištena pri gašenju požara - Vehicles used in fire extinguishing Pri gašenju šumskih požara korištena su osobna i Ukupno je korišteno 380 vozila, dva kanadera i 2 helispecijalna vozila i autobusi HS, te vatrogasna vozila. U koptera. Po jednom požaru korišteno je 7 (6,91) vozila. dva slučaja korištenje kanader, a u dva helikopter. Za 5 Detalji su dati u daljnjem prikazu. Kod 5 požara nije požara nema podataka o korištenju vozila. U ostalim sudjelovalo vozilo pri gašenju. Kod 12 požara bilo je slučajevima korišteno je jedno do trideset jadno vozilo. po jedno vozilo, kod 5 dva vozila itd. Tablica 7. Broj korištenih vozila za gašenje šumskih požara po šumarijama i gospodarskim jedinicama Table 7 The number ofvehicles used for extinguishing offire forests per forestry office and management units Šumarija Forestry office Gospodarska jedinica Management units Broj požara Number of fires Opožarena površina Areas affected by fire Ukupan broj vozila Total number of vehicles % Greben 8 87,89 63 Biljevine 3 1,90 24 Senj Volarice 2 0,75 8 35 Senjska Draga 5 27,00 33 Graberje 2 1,50 4 Ukupno Total 20 119,04 132 Nadžak Bilo 3 5,50 2 Javorov vrh Stubica 3 65,00 2 Krasno Senjska Duliba Miškovica 4 3 57,00 39,00 11 0 4 Švičko Bilo 1 3,00 1 Bršljan 1 4,00 1 Ukupno Total 15 173,50 17 |
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 89 <-- 89 --> PDF |
M. Glavaš: ŠUMSKI POŽARI I PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 79-91 Crikvenica Ukupno Total Pag Ukupno Total Novi Vinodolski Rab Krk Ukupno Total Sveukupno Total Drinak 5 Radinje 3 Kotor - Plana 2 Katastarska općina Novi 1 11 Pag 3 Novalja 1 4 Ričičko Bilo 1 Kamenjak 1 Obzova 2 Soline 1 3 65 256,90 50,90 250,10 13,60 571,50 0,06 0,14 0,20 9,00 0,00 0.00 0,00 9,00 880,04 89 35 51 28 203 6 1 7 2 4 14 1 15 380 2 1 1 4 100 Utrošak radnih sati za gašenje požara Working hours spent on fire extinguishing Tablica 8. Utrošak radnih sati na gašenju požara Table 8 Working hours spent on fire extinguishing per years Sati-Hours Godina Broj požara Opožarena površina % Ukupno Po požaru Poha Year Number of fires Areas affected Total Per fire Per ha 1994 2 28 133,00 4780 2440,50 36 1995 3 2 0,85 257 85,60 302 1996 7 3 87,00 519 74,14 6 1997 3 2 20,31 325 108,33 16 1998 12 6 118,84 1025 85,42 9 1999 4 6,6 83 20,75 13 2000 11 34 248,25 5814 528,55 23 2001 1 1 7,20 176 176,00 24 2002 0 0,00 0 0 0 2003 12 24 257,99 4051 337,58 16 Ukupno 55 100 880,04 17030 309,63 19 Total Analiza utroška radnih sati za gašenje šumskih požara prikazuje se po godinama, odnosno šumarijama i gospodarskim jedinicama. A) Utrošak radnih sati po godinama A) Working hours spent per years Za 17 požara nema evidencije o utrošenim radnim satima za njihovo gašenje. Izračunamo li koliko je to radnih dana dobijemo sljedeće: 17030 : 24 = 709,5 dana x 3 = 2128,5 radnih dana Nadalje, 2128,5 : 55 (broj požara) = 38,7 radnih dana po požaru. Za gašenje požara do 1 ha potrebno je 19 sati, tj. 2,5 radnih dana. B) Utrošak radnih sati po Šumarijama i gospodarskim jedinicama B) Working hours spent on fire extinguishing per forestry offices and management units |
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 90 <-- 90 --> PDF |
M. Glavaš: ŠUMSKI POŽARI 1 PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 79-91 Tablica 9. Utrošak radnih sati po šumarijama i gospodarskim jedinicama Table 9 Working hours spent on fire extinguishing per forestry offices and management units Šumarija Forestry offices Senj Ukupno Total Krasno Ukupno Total Crikvenica Ukupno Total Pag Ukupno Total Novi Vinodolski Ukupno Total Rab Ukupno Total Krk Ukupno Total Sveukupno Total Gospodarska jedinica Management unit Greben Biljevine Volarice Senjska Draga Graberje Nadžak Bilo Javorov vrh - Stubica Senjska Duliba Miškovica Švičko Bilo Bršljan Drinak Radinje Kotor - Plana Katastarska općina Novi Pag Novalja Ričičko Bilo 1 Kamenjak 1 Obzova Soline Broj požara Number of fires 8 3 2 5 2 20 3 3 4 3 1 1 15 5 3 2 1 11 3 1 4 1 1 1 1 2 1 3 55 Opožarena Sati -Hours površina ha Areas affected Ukupno Total % Po požaru Per fire Poha Per ha 87,89 632 1,90 38 0,75 111 18 27,00 2227 1,50 41 119,04 3109 155,45 26 5,50 35 65,00 3129 57,00 6 20 39,00 0 3,00 0 4,00 304 173,50 3474 23,16 20 256,90 5084 50,90 1260 59 250,10 3112 13,60 590 571,50 10.046 913,27 16 0,06 216 0,14 5 0,20 1 55,25 1105 9,00 9,00 0 0 0 0,1 1 0,1 150 1500 5,5 1,2 6,7 1 43,33 20 880,04 100 309,63 19,35 Štete uzrokovane požarima Damages caused by fires Štete koje nastaju šumskim požarima sastoje se od Godišnji prosjek je 4.843.049 kn. Prosječna šteta troškova gašenja, uništenja drvne mase, dobara, opće po požaru je 880 554 kn, a po hektaru 55 034 kn (takorisnih funkcija šuma i niza drugih, uključujući i trošblica 10). kove sanacije. Ovdje su prikazane štete nastale na vegetaciji i troškovi gašenja kako je navedeno u izvješćima. Za određeni broj požara u izvješćima štete nisu navedene. |
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 91 <-- 91 --> PDF |
M. Glavaš: ŠUMSKI POŽARI I PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA ... Šumarski list SUPLEMENT (2003). 79-91 Tablica 10. Prikaz nastalih šteta po godinama Table 10 The survey of damages per years Godina Year Broj požara Number of fires Opožarena površina Areas affected Ukupno Total Kuna% {Money) Po požaru Per fire Poha Per ha 1994 2 133,00 5.015.701 10,4 2.507.350 37.712 1995 3 0,85 17.813 5.937 2.095 1996 7 87,00 660.916 1,4 94.415 7.596 1997 3 20,31 46.362 0,1 15.454 2.282 1998 12 118,84 3.987.664 8,3 332.375 337.593 1999 4 6,6 160.176 0,3 47.044 24.259 2000 11 248,25 21.298.087 43,9 1.936.189 85.873 2001 1 7,2 1.222.354 2,5 1.222.354 169.771 2002 0 0 0 0 0 0 2003 12 257,99 16.021.423 33,1 1.335.118 62.093 Ukupno Total 55 880,04 48.430.496 100 880.554 55.034 Tablica 11. Prikaz nastalih šteta po šumarijama i gospodarskim jedinicama Table 11 The survey of damages per years, forestry offices and management units Šumarija Forestry offices Gospodarska jedinica Management units Broj požara Number of fires Opožarena površina Areas affected Ukupno Total Kuna% {Money) Po požaru Per fire Poha Per ha Greben 8 87,89 619.167 Biljevine 3 1,90 159.886 Senj Volaricc 2 0,75 19.166 4 Senjska Draga 5 270,00 1.219.355 Graberje 2 1,50 200 Ukupno Total 20 119,04 2.017.774 100.887 16.956 Nadžak Bilo 3 5,50 53.599 Javorov Vrh - Stubica 3 65,00 5.126.706 Krasno Senjska Duliba 4 57,00 2.850.459 20 Miškovica 3 39,00 758.865 Svičko Bilo 1 3,00 - Brušljan 1 4,00 704.430 Ukupno Total 15 173,50 9.494.059 632.937 54.878 Drinak 5 256,90 10.358.200 Crikvenica Radinje 3 50,90 918.409 76 Kotor - Plana 2 250,10 23.541.959 Katastarska općina Novi 1 13,60 2.055.828 Ukupno Total 11 571,50 36.874.396 186.893 3.600 Pag Pag 4 0,20 44.267 100 Ukupno Total 4 0,20 44.267 11.066 221.335 Sveukupno Total 55 880,04 48.430.496 880.554 55.034 89 |
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 92 <-- 92 --> PDF |
VI. Glaxas: ŠUMSKI POŽARI I PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA PODRUČJU UPRAVE SUMA . Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 79-91 ZAKLJUČCI - Conclusions Iz iznesenoga vidljivo je da šumarije Senj, Krasno i Crikvenica prednjače po broju požara, opožarenim površinama i nastalim štetama. U budućnosti bi na te šumarije trebalo usmjeriti najvažnije preventivne mjere protupožarne djelatnosti, a pogotovo na šumariju Crikvenica, gdje je opožarena najveća površina i gdje su nastale najveće štete. Ukoliko se usporedi broj šumskih požara, opožarene površine, štete i drugi parametri sa situacijom u Hrvatskoj (pogotovo UŠP Split) ispada daje stanje na području USP Senj zadovoljavajuće. Međutim, to ne smije zavarati, jer je svaki požar katastrofa za sebe. U budućnosti bi veliku brigu trebalo posvetiti protupožarnoj preventivi. Tu se na prvom mjestu misli na edukaciju stanovništva. Nodilo (2003) upozorava da postoji premalo promidžbenoga materijala i predavanja o šumskim požarima. Grupa autora (2*) i Marga LITERATURA Glavaš, M. & D. Pičman, 1999: Organizacija preventivnega sistema varstva gozodv pred požari v Rcpubliki Hrvaški. Gozdarski vestnik 57 (7-8): 331-333. Grupa autora (1*), 1987: Osnove zaštite šuma od požara. Centar za informiranje i publicitet, Zagreb, 340 str. Grupa autora (2*), 2003: Zaštita šuma od požara. Zbornik radova. Visoka škola za sigurnost na radu. IPROZ Zagreb, 104 str. Margaletić, J. & M. Margaletić, 2003: Požari u šumi i na šumskom zemljištu kao čimbenici degradacije staništa. Šumarski list 127 (9-10): 475-482. Nodilo , J., 2003: "Požari otvorenog prostora otoka i priobalja - slučajnost ili logičan slijed događanja?". Šumarski list 127 (3-4): 171-176. Pentek , T. 1998: Šumske protupožarne ceste kao posebna kategorija šumskih cesta i čimbenici koji utječu na njihov razmještaj u prostoru. Glasnik za šumske pokuse, 35, 93-141. letić i Margaletić (2003) daju popis zakonskih akata vezanih za ovu problematiku koje bi trebale poznavati stručne osobe i građani. Sigurno je daje edukacija dugotrajna i skupa, ali na duge rokove najjeftinija i najučinkovitija metoda. S svezi sa šumskim požarima bitne su još dvije činjenice. Jedna je mogućnost brzog dolaska na požarište, tj. postojanje šumskih protupožarnih prometnica. O toj problematici, posebno za Senjsku dragu, podaci se mogu naći u radovima P e n t e k a (1998) i P i č m a n a i Pen teka (1998, 1998 a, 1998 b i drugih). Druga se odnosi na biološku sanaciju opožarenih površina o čemu govori Š p a n j o 1 (npr. 1996 i drugim radovima). Na kraju, briga o šumama i protupožarna zaštita treba biti briga svih ljudi, a šumari u tome imaju posebnu ulogu. - Literature P i č m a n, D. & T. Pentek, 1998 a: Raščlamba normalnog poprečnog profila šumske protupožarne ceste i iznalaženje troškovno povoljnog modela. Šumarski list 122 (5-6): 235-243. Pičman, D. & T. Pentek, 1998: Relativna otvorenost šumskog područja i njena primjena pri izgradnji šumskih protupožarnih prometnica. Šumarski list 122(1-2): 19-30. Pičman, D. & T. Pentek, 1998 b: Raščlamba troškova izgradnje šumskih protupožarnih cesta i mogućnosti njihova smanjenja. Mehanizacija šumarstva: 129-136. Španjol,Ž. , 1996: Prilog poznavanju šumskih požara u sastojinama alepskog bora (Pinus haletensis Mili.). U: Mayer, B., Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko, 391-412. Vajda, Z., 1974: Nauka o zaštitu šuma. Školska knjiga Zagreb, 482 str. ABSTRACT: In the period from 1994 to October 2003 in the area of Forest Administration branch Senj, there were 55 fires. In the forestry office Senj there were 20 fires, in Krasno 15, Crikvenica 11 and in other areas 9. The occurrence of fires in connected with dry and warm weather which is indicated by a great number of fires (35.63 %) during dry years: 1998, 2000 and 2003. According to months, fires appeared in two maximums. In the first (spring) 40 % of fires broke out and in the second (summer) 60 % of fires. Days of the week do not show significant differences, while, according to hours, most of |
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 93 <-- 93 --> PDF |
M. Glavaš: ŠUMSKI POŽARI I PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA ... Šumarski list SUPLEMLiNT (2003), 79-91 them broke out between 10.00 and 18.00. Areas affected by fire per one ha are between 0.01 to 135.6 ha. In this, the most significant years are 1994, 1998, 2000 and 2003. During these years, fires broke out on 86 % of the total area affected by fire. There are no correlations between the time of breaking out, the number of fires and the areas affected by fire. In the analysed period, in 55 fires, the total of 880 ha or 88 ha per year was affected by fire, which is about 16 ha per one fire. Out of the total surface area affected by fire, 651 ha belong to Hrvatske šume (Croatian Forests) and 229 ha are privately owned. According to collected data, fires appeared in 7 forests, 21 management units and 62 departments. According to the surface area affected by fires, the forestry office Crikvenica suffered most, where 52 ha were affected by individual fire or the total of 571.50 ha, i.e. 65 % of the total surface area. 98 % of the total surface area affected by fires were affected by fires in the forestry office Senj, Krasno and Crikvenica. Regarding the height above the sea level up to 100 m, 30 % of areas were affected by fires and between 500 and 800 m, 53 % of the total surface area was affected by fire. In almost all cases these are ground level fires. Causes of breaking out of fires were different, mostly unknown and the same is with agents. Intentional setting fire to something has not been determined. Most fires broke out on the land of Hrvatske šume. The employees of Hrvatske šume reported 16 %, policemen 10 %, citizens and others 74 % of fires. Mostly, spruce and pine cultures were on fire, than pastures and other vegetation. 383 employees of Hrvatske šume participated in extinguishing of forests fires, than 1440 members of volunteer fire department, 357 professional firemen and 119 citizens, i.e. the total of 2299 people, which is 42 men per one fire. In extinguishing fires, passenger cars, special vehicles and fire engines, a helicopter and a canadair (fir-fighting planes) were used. The total of 380 vehicles were used or 7 vehicles per fire. 17030 hours were spent for the whole work, i.e. 309 hours per fire and 19 hours per ha of the surface area. Costs airs ing from the forest fires are 48,430,496 kn. The amount of damages was not indicated for all fires. The annual average of damages is 4,843,049 kn, the average per fire is 880,554 kn and per ha 55,035 kn. About 20 minutes on the average passed from the occurrence to the information about the fire and 48 minutes till the start of its extinguishing. On the average, fires were localised in 4.20 hours and extinguished in 10 hours. Key words: fire, number of fires, the area affected by fire, forestry office, management unit, participants in extinguishing, vehicles, damages |
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 94 <-- 94 --> PDF |
(Foto: I. Nekić) |