DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2. CXXVI1I (2004). 13-19 UDK 630* 232.3 (001) PRILOG POZNAVANJU UTJECAJA RAZLIČITIH NAČINA UZGOJA SADNICA OBIČNOG BORA (Pinus silvestrys L.) NA NJIHOV RAST U TERENSKOM POKUSU A CONTRIBUTION TO RECOGNISING THE EFFECTS OF DIFFERENT METHODS OF RAISING SEEDLINGS OF SILVER PINE (Pinus sylvestris L.) ON THEIR GROWTH IN FIELD TESTS Stevo ORLIĆ1, Sanja PERIĆ1 SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati 10-godišnjih istraživanja utjeca¬ ja različitih načina uzgoja sadnica običnog bora na njihovo uspijevanje u terenskom pokusu "Petrunići", Šumarija Duga Resa. V pokusu se istražuje 12 tipova sadnica koje su određene na temelju različitog načina uzgoja : goli korijen, Nisula rola, Bosnaplast kontejneri 12 i 18 i izravna sjetva sjemena na terenu te primjenu mineralne prihrane. Godine 1995, odnosno u 10-toj godini od osnivanja, u pokusu su provede¬ na sljedeća mjerenja i izračun: totalna visina stabala i promjer debla u prsnoj visini (1,30 m) i u pridanku (0,30 m), registrirano je preživljenje biljaka, obračunato je srednje sastojinsko stablo i određena njegova biomasa u svježem i suhom stanju, te proizvedena biomasa na ha. Rezultati posljednje izmjere pokazali su: Najviše preživljenje imala je sjetva sjemena. Najbolji visinski i debljinski rast imale su sadnice uzgojene u Bosnaplast kontejnerima. Najveću proizvedenu biomasu srednjeg stabla i na ha imale su su sadnice ti Bosnaplast kontejnerima. Ključne riječ i: obični bor, različiti tipovi sadnica, preživljenje, rast, proizvodnja biomase. UVOD - Introduction U procesu pošumljavanja slobodnih šumskih i iz-nazočna je dilema između klasične i kontejnerske pro¬ vanšumskih površina, te umjetnoj obnovi naših prirod¬ izvodnje šumskih sadnica. To je posljedica utjecaja nih sastojina, jedan od temeljnih načina je proizvodnja brojnih čimbenika na šumski ekosustav (biološki, eko¬ šumskih sadnica u rasadnicima. Naime, rasadnička loški, ekonomski, klimatski i dr.). Zbog toga je za do¬ proizvodnja kao prva stepenica u lancu pošumljavanja nošenje pravilnih zaključaka, s obzirom na spomenutu ima odlučujuću ulogu u organizaciji pošumljavanja i dilemu, nužno tu pojavu detaljno istražiti. To je bio njezin se utjecaj na različite načine proteže sve do kra¬ razlog da smo sredinom osamdesetih godina u rasadni¬ ja ophodnje. ku Šumarskog instituta Jastrebarsko organizirali proiz¬ vodnju različitih tipova šumskih sadnica običnoga U razvoju tehnologije rasadničke proizvodnje po¬ bora (goli korijen, kontejneri, nisula, sjetva sjemena). sljednjih desetljeća u svijetu i u europskim zemljama S proizvedenim sadnicama osnovan je terenski pokus u kojemu se sustavno prati uspijevanje biljaka 12 tipova sadnica. Prvih pet godina preživljavanje i vi- Dr. sc. S. Orlić i dr. sc. S. Perić, Šumarski institut, Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 16 <-- 16 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PRILOG POZNAVANJU UTJECAJA RAZLIČITIH NAČINA UZGOJA SADNICA ... Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004). 13-19 sinski rast i dr. praćeni su svake godine i prikupljeni rezultati su objavljeni (Orlić i dr. 1992). U ovom radu METODA RADA Poredbeni pokus običnoga bora osnovan je u pro¬ ljeće 1986. godine na području bujadnica i vriština Šu¬ marije Duga Resa, gospodarska jedinica "Bosiljevac", lokalitet "Petrunići". U pokusu se u tri ponavljanja is¬ tražuje 12 različito uzgojenih tipova sadnica (varijan¬ ti), i to su : Bosnaplast 12, (1+0) Bosnaplast 18, (1+0) Bosnaplast 12, (2+0) nepodrezan korijen Bosnaplast 12, (2+0) podrezan korijen Bosnaplast 18, (2+0) bez startne gnojidbe Bosnaplast 18, (2+0) sa startnom gnojidbom Nisula (1 + 1) Nisula (1+2) Klijanci (2+0) NPK 50 g površinski Sjtva sjemena Klijanci (2+0) Superfosfat 70 g startno Klijanci (2+0) bez prihrane Posljednja mjerenja u pokusu provedena su 1995. godine, odnosno u 10. godini od osnivanja. Za svaku varijantu u sve tri repeticije registriranje broj živih bi¬ ljaka, totalna visina stabala i promjer debla u prsnoj vi¬ sini (1,30 m) i u pridanku (0,30 m). Zatim je za svaku varijantu obračunato srednje sastojinske stablo po visi¬ ni, koje je poslužilo kao primjerno stablo za sva daljnja uspoređivanja i analize. Primjerno srednje stablo svake varijante pronađeno je u pokusu i posječeno. Za primjerna stabla varijanata, vaganjem je ustanovljena ukupna težina debla, grana s iglicama i panja sa žiljem, sve u svježem stanju. Panj s glavnim žiljem iskopan je u prostoru rasta 2 x 2 m. Po¬ tom su uzeti uzorci biljnog materijala u svježem stanju REZULTATI Preživljenje Osnovni podaci o preživljenju, visinskom i debljin¬ skom rastu biljaka u pokusu su prikazani u Tablici l. te na grafikonu l., 2. i 3. Preživljenje biljaka u 10. godini starosti u prosjeku je bilo visoko (73,8 %), i kretalo se u rasponu od 29,7 % (Varijanta 11.) do 93,7 % (Varijanta 10.). Najslabiji usp¬ jeh imali su klijanci uz primjenu startne gnojidbe i pri¬ hrane (Varijanta 9. i 11.), a među najboljima su sadnice uzgojene u Bosnaplast kontejnerima (Varijanta 1.-6.) i Nisula roli (Varijanta 7. i 8.). Zanimljivo je daje najviši prikazat ćemo rezultate istraživanja iz 10-te godine nakon osnivanja pokusa (mjerenja iz 1995. godine). - Work method za laboratorijsko određivanje biomase debla, panja sa žiljem i grana s iglicama. Svježi uzorci odmah su izvagani, a u laboratoriju Instituta obavljeno je sušenje na 105 °C tijekom 48 sati i zatim provedeno novo vaganje suhe tvari. Slika l. Pokus običnoga bora "Petrunići" Računskim putem utvrđena je zatim ukupno proiz¬ vedena biomasa srednjeg stabla u apsolutnom iznosu i relativnom odnosu po dijelovima (deblo, grana + iglice, panj + žilje) u svježem stanju i suha tvar. Na temelju suhe tvari srednjeg stabla i broja biljaka (2500 N/ha) obračunata je suha tvar na ha u kilogramima. Ocjena uspješnosti pojedinih varijanata s obzirom na preživljenje, visinski rast, debljinski rast i proizve¬ denu biomasu, prikazana je kao (+) ako je bolji od pro¬ sječne vrijednosti svih varijanata, odnosno kao (-) ako je slabija od prosječne vrijednosti svih varijanata. - Results postotak preživljenja utvrđen kod sjetve sjemena (Vari¬ janta 10.). U odnosu na preživljenje u 5. godini starosti ovi podaci su niži u prosjeku za oko 5 % (Or l i ć i dr., 1992.), a u odnosu na istovjetan pokus s običnom smrekom na istom lokalitetu, preživljenje kod obično¬ ga bora više je u prosjeku za oko 22 % (Ocvirek i dr., 2002.). Na temelju prikupljenih podataka proizlazi da je običan bor vrlo prikladna vrsta za privođenje šum¬ skoj proizvodnji bujadnica i vriština u nas, i daje osni¬ vanje novih nasada moguće izravnom sjetvom sjemena na djelomično pripremljeno tlo. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 17 <-- 17 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PRILOG POZNAVANJU UTJECAJA RAZLIČITIH NAČINA UZGOJA SADNICA ... umarski list br. i 2, CXXVIII (2004). 13-19 Tablica l. Preživljenje, visinski rast i debljinski rast u 10 god. Table l Survival, height growth and diameter growth in the 10th vear Varijanta Variant Broj biljaka Number of plants Posađeno Planted Zatečeno Found Prež. % Surv. Min. Visina, m Height, m Max. Prosjek Average St. dev. Standard deviation Prsni promjer, cm Breast-diameter, cm Min. Max. Prosjek Average St. dev. Standard deviation Promjer Diameter 0,3m 1 300 220 73,3 1,10 6,15 4,01 0,88 1,40 11,80 6,88 2,04 8,79 2 300 247 82,3 1,40 5,68 4,05 0,70 1,50 11,80 6,58 1,92 8,39 3 300 244 81,3 0,85 5,80 3,89 0,97 1,30 12,50 6,46 2,20 8,33 4 300 268 89,3 1,53 6,54 4,05 0,79 1,70 10,10 6,85 1,90 8,61 5 300 233 77,7 1,75 6,20 4,16 0,99 ,40 12,00 7,07 2,53 8,95 6 300 213 71,0 1,05 6,09 4,44 0,90 ,80 13,30 7,79 2,35 9,45 7 300 252 84,0 1,90 5,85 4,32 0,74 ,70 11,80 7,14 2,06 8,93 8 300 230 76,7 1,95 5,45 3,88 0,74 ,80 11,50 6,46 2,04 8,43 9 300 154 51,3 1,00 4,81 2,70 0,85 ,00 9,60 3,84 1,90 5,75 10 300 281 93,7 1,00 5,25 2,98 0,86 ,00 7,60 4,06 1,55 5,57 11 300 89 29,7 1,50 5,47 3,46 0,81 ,20 9,30 5,38 1,93 7,37 12 300 225 75,0 0,73 4,33 2,49 0,77 ,10 7,80 3,79 1,46 5,50 Prosjek Average 300 221 73,8 1,31 5,64 3,70 -1,41 10,76 6,03 -7,84 Preživljenje -Survival ne u Bosnaplast kontejnerima (oko 4 m), a nešto spori¬ ji klijanci i sjetva sjemena (Varijante 12., 9. i 10.) Naj¬ brži rast u prosjeku imale su biljke uzgojene u Bosna¬ plast kontejneru 18, uz primjenu startne gnojidbe (Va¬ rijanta 6.). Maksimalna izmjerena visina iznosila je 6,54 m (Varijanta 4.), a minimalna samo 0,73 m (Vari¬ janta 12.). Provedena analiza varijance i F test pokaza¬ li su da su utvrđene razlike medu varijantama bile vi¬ soko signifikantne na razini od l % (Frač. 20,29, F tab. 4,62). Možemo reći da su i odnosi medu varijantama zabilježeni u 5. godini starosti pokusa ostali gotovo ne¬ promijenjeni i u 10. godini (Orlić i dr. 1992.). Kod Visina -Height Varijanta Variant Grafikon 1. Visinski i debljinski rast Visina biljaka u šumarstvu je najčešći pokazatelj koji se koristi za ocjenu uspješnosti uspijevanja odre¬ đene vrste u datim stojbinskim uvjetima, a u našem slučaju to su istraživane varijante. U Tablici l. navede¬ ni su podaci o prosječnoj visini varijanata, te minimal¬ Varijanta ne i maksimalne izmjerene vrijednosti. Prosječna visi¬ Variant na od svih varijanata je 3,70 m, a najniža je 2,49 m (Varijanata 12.) i najviša je 4,44 m (Varijanta 6.). Op¬ ćenito, veće visine od prosjeka imale su biljke uzgoje- Grafikon 2. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 18 <-- 18 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PRILOG POZNAVANJU UTJECAJA RAZLIČITIH NAČINA UZGOJA SADNICA ... Šumarski list br. l 2, CXXVIII (2004), 13-19 Prsni promjer - Breast diameter Varijanta Variant Grafikon 3. obične smreke u istovjetnom pokusu najbrži rast su imale školovane sadnice 2+2 god. i Nisula rola 2+2 god. (Ocvirek i dr. 2002.). Odnosi među varijantama s obzirom na prsni prom¬ jer vrlo su slični onima za visinski rast stabala. Prosje¬ čni prsni promjer svih varijanata je 6,03 cm, a najniži je 3,79 cm (Varijanta 12.) i najviši 7,79 cm (Varijanta 6.). Najveći promjer registriran je kod biljaka uzgoje¬ nih u Bosnaplast kontejnerima (Varijanta 1.-6.), a naj¬ niži kod klijanaca (Varijanta 9. i 10.). Maksimalni iz¬ mjereni prsni promjer iznosio je 13,30 cm (Varijanta 6.), a minimalni 1,0 cm (Varijanta 9. i 10.). Kao i kod visine, provedena analiza varijance i F test pokazali su da su utvrđene razlike među varijantama visoko signi¬ fikantne, na razini od l % (F tab. 20,33, Frač. 4,62). Duncan test je pokazao da su razlike među prosječnim vrijednostima varijanata bile signifikantne, na razini od 5 %, samo između najboljih (Varijanta 6., 7., 5. i l.) i najslabijih (Varijanta 9., 10. i 12.). Težina srednjeg stabla, u svježeni stanju Podaci o ukupnoj težini srednjeg stabla u svježem stanju prikazani su u tablici 2. Navedeni podaci za bio¬ masu srednjeg stabla upućuju na velik utjecaj metode uzgoja sadnica na njezinu proizvodnju i raspored po dijelovima stabla. U tom su pogledu između varijanata utvrđene značajne razlike. Prosječna težina srednjeg stabla svih varijanata u svježem stanju iznosila je 37,30 kg, a kretala se u raspo¬ nu od 7,55 kg (Varijanta 12.) do čak 56,88 kg (Varijanta 1.), dakle odnos minimalne i maksimalne vrijednosti je u omjeru 1:7,5. Osjetno veće vrijednosti od prosječne imale su sadnice uzgojene u Bosnaplast kontejnerima, pretežito preko 50 kg, a znatno manje one uzgojene u Nisula roli, klijanci i sjetva sjemena, ispod 30 kg. Od ukupne težine srednjeg stabla u prosjeku na gra¬ ne i iglice otpada 44,80 %, na deblo 40,95 %, i na panj i žilje 14,23 %. Razlike među varijantama iznose kod debla do 40 %, kod granja i iglica do 8 % i kod žilja i panja do 13 %. Istraživanja provedena s običnom smrekom pokazala su da od ukupne težine stabla u svježem stanju na grane otpada oko 45 %, na deblo oko 31 % i na panj + žilje oko 24 % (Ocvirek i dr. 2002.). To znači daje kod običnoga bora u ukupnoj te¬ žini stabla učešće granja + iglice isto kao kod obične smreke 45 %, učešće debla je veće za oko 9 %, a učeš¬ će panja + žilja manje za isti postotak. Težina srednjeg stabla, suha tvar Sadržaj suhe tvari obračunat je u apsolutnom izno¬ su i u relativnom omjeru posebno za pojedine dijelove stabla (deblo, grane + iglice i panj+ žilje). Rezultati su Tablica 2. Težina srednjeg stabla u svježem stanju (apsolutni iznos, kg i relativni omjer, %) Table 2 Weight of the mean tree in the fresh condition (absolute amount, kg and relative ratio, %) Varijanta Deblo Stem Grane Branches Korijen Root Variant 1 kg 21,00 % 36,92 kg 27,28 % 47,96 kg 8,60 % 15,12 2 18,00 35,90 23,64 47,15 8,50 16,95 3 23,50 43,04 23,10 42,31 8,00 14,65 4 19,30 37,94 23,37 45,94 8,20 16,12 5 19,50 35,65 26,50 48,45 8,70 15,90 6 21,00 47,81 15,82 36,02 7,10 16,17 7 12,00 44,49 11,77 43,64 3,20 11,87 8 13,20 46,11 12,90 45,06 2,53 8,84 9 6,00 57,14 3,50 33,33 1,00 9,52 10 8,35 38,57 10,50 48,50 2,80 12,93 11 17,45 42,41 19,10 46,42 4,60 11,18 12 4,00 52,98 3,00 39,74 0,55 7,28 Prosjek Average 15,28 40,96 16,71 44,8 5,32 14,26 Ukupno -Total kg 56,88 % 100,0 50,14 100,0 54,60 100,0 50,87 100,0 54,70 100,0 43,92 100,0 26,97 100,0 28,63 100,0 10,50 100,0 21,65 100,0 41,15 100,0 7,55 100,0 37,30 100,0 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 19 <-- 19 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PRILOG POZNAVANJU UTJECAJA RAZLIČITIH NAČINA UZGOJA SADNICA ... Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004), 13-19 prikazani u Tablici 3. Prosječna težina svih varijanata da 39,49 %, a preostalih 60,51 % otpada na vlagu iznosi 14,73 kg, a kretala se u rasponu od 3,00 kg (Va¬ (voda). Najviše suhe tvari ima u granama + iglice, a rijanta 12.) do 22,82 kg (Varijanta 3.). nešto manje u deblu i panju + žilje. U ukupnoj težini suhe tvari stabla grane + iglice Omjer suhe tvari stablo/korijen (S/K) prikazanje u sudjeluju s 50,37 %, na deblo otpada 38,36 % i na Tablici 3. On se kreće od 6,7 do 15,7, a u prosjeku iz¬ panj+ žilje 11,27 %. Razlike među varijantama su nosi 9,7. Vrijednosti su kod biljaka uzgojenih u Bosnanešto manje nego u svježem stanju, i iznose kod debla plast kontejnerima nešto niže u odnosu na klijance i do 37 %, kod grana + iglica do 7 % i kod panja + žilja Nisula rolu. Omjer S/K kod obične smreke u prosjeku do 12%. je bio 4,2 i kretao se u rasponu od 2,0 do 9, l. (O c v i rek i dr. 2002.). Ako usporedimo ukupnu težinu stabla u svježem stanju i u suhom stanju, proizlazi da na suhu tvar otpa¬ Tablica 3. Težina srednjeg stabla, suha tvar (apsolutni iznos, kg i ralativni omjer, %) Table 3 Weight of the mean tree, dry matter (absolute amount, kg and relative ratio, %) Deblo — Stem Granc -Branches Korijen -Root Ukupno -Total Omjer Varijanta stablo/korijen Variant kg % kg % kg % kg % Tree/root ratio 1 7,41 33,61 11,84 53,70 2,80 12,70 22,05 100,0 6,9 2 6,94 35,09 10,41 52,63 2,43 12,29 19,78 100,0 7,1 3 8,89 38,96 11,08 48,55 2,85 12,49 22,82 100,0 7,0 4 7,02 34,39 11,07 54,24 2,32 11,37 20,41 100,0 7,8 5 7,37 33,65 11,68 53,33 2,85 13,01 21,90 100,0 6,7 6 8,62 50,95 6,16 36,41 2,14 12,65 16,92 100,0 6,9 7 4,47 42,78 5,00 47,85 0,98 9,38 10,45 100,0 9,7 8 4,96 39,40 6,77 53,77 0,86 6,83 12,59 100,0 13,6 9 2,02 52,88 1,48 38,74 0,32 8,38 3,82 100,0 10,9 10 2.87 35,48 4,32 53,40 0,90 11,12 8,09 100,0 8,0 11 5.75 38,64 7,85 52,76 1,28 8,60 14,88 100,0 10,6 12 1,48 49,33 1,34 44,67 0,18 6,00 3,00 100,0 15,7 Prosjek 5,65 38,36 7,42 50,37 1,66 11,27 14,73 100,0 9,7 Average Proizvedena biomasa Proizvedena drvna masa svih varijanata u prosjeku Proizvedena biomasa na ha obračunata je na teme¬ iznosi 36.815 kg/ha, najmanja je bila 7.500 kg/ha (Vari¬ lju biomase srednjeg stabla svake varijante (po dijelo¬ janta 12.), a najveća 57.050 kg/ha (Varijanta 3.). Te vri¬ vima) i broja stabala od 2500 N/ha, a podaci su prika¬ jednosti su u omjeru l :7,5. Kako smo već naprijed istak¬ zani u Tablici 4. li, najintenzivniji rast pokazale su biljke uzgojene u Tablica 4. Proizvodnja suhe tvari na ha (apsolutni iznos, kg i relativni omjer, %) Table 4 Production of dry matter per ha (absolute amount, kg and relative ratio, %) Varijanta Deblo-Stem Grane-Branches Korijen -Root Ukupno -Total Variant kg % kg % kg % kg % 1 18525 33,61 29600 53,70 7000 12,70 55125 100,0 7 17350 35,09 26025 52,63 6075 12,29 49450 100,0 3 22225 38,96 27700 48,55 7125 12,49 57050 100,0 4 17550 34,39 27675 54,24 5800 11,37 51025 100,0 5 18425 33,65 29200 53,33 7125 13,01 54750 100,0 6 21550 50,95 15400 36,41 5350 12,65 42300 100,0 7 11175 42,78 12500 47,85 2450 9,38 26125 100,0 8 12400 39,40 16925 53,77 2150 6,83 31475 100,0 9 5050 52,88 3700 38,74 800 8,38 9550 100,0 10 7175 35,48 10800 53,40 2250 11,12 20225 100,0 11 14375 38,64 19625 52,76 3200 8,60 37200 100,0 12 3700 49,33 3350 44,67 450 6,00 7500 100,0 Prosjek -Average 14125 38,37 18542 50,36 4148 11,27 36815 100,0 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 20 <-- 20 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PRILOG POZNAVANJU UTJECAJA RAZLIČITIH NAČINA UZGOJA SADNICA ... Šumarski list br. 1-2. CXXVIII (2004). 13-19 Bosnaplast kontejnerima, a znatno slabiji klijanci, sjetva zatim na deblo (38,37 %) i najmanje na panj + žilje sjemena i Nisula. Od ukupno proizvedene biomase, u (11,27%). prosjeku najviše otpada na granje + iglice (50,36 %), RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Discussion and Conclusions Provedena istraživanja u terenskom pokusu obično¬ bolje od očekivanog. Veći kontejneri (Bosnaplast 18) ga bora na području bujadnica i vriština su u vezi s utje¬ imali su nešto bolje rezultate od manjih (Bosnaplast 12). cajem različitih metoda uzgoja sadnica u rasadniku na Varijanta 6. (Bosnaplast 18 + startna gnojidba) ima¬ njihovo uspijevanje i zdravstveno stanje u podignutim la je najintenzivniji visinski i debljinski rast, ali ispod kulturama. Izneseni rezultati odnose se na zatečeno sta¬ prosječno preživljenje. Kako smo već istakli, razlike nje u 10-toj godini od osnivanja i zato imaju ograničenu medu varijantama uzgojenim u Bosnaplast kontejneri¬ vrijednost u smislu donošenja konačnih zaključaka. ma (Varijanta 1.-6.) i Nisula roli (Varijante 7. i 8.) nisu Uspješnost varijanata prikazana je ocjenom (+) ili bile statistički opravdane na razini od 5 % (Duncan ocjenom (-). Pozitivan predznak dobije varijanta čija je test). Statistički opravdane razlike bile su samo između vrijednost za određeno svojstvo veća od prosjeka svih klijanaca (Varijanta 9., 11. i 12.) i sjetve sjemena (Vari¬ varijanata, a negativan predznak ako je to svojstvo sla¬ janta 10.) s jedne strane i sadnica obložena korijena s bije od prosjeka svih varijanata, Tablica 5. Najviše po¬ druge strane (Varijanta 1.-8.). zitivnih točaka imaju biljke uzgojene u Bosnaplast Podrezivanje korijena (Varijanta 4.) i primijenjena kontejnerima (Varijanta 2., 3., 4., 5., 6.) i Nisula roli startna gnojidba (Varijante 6., 9. i 11.) nisu imale zna¬ 1+2 (Varijanta 8.), a najviše negativnih točaka imaju čajnijeg utjecaja na rast biljaka u odnosu na kontrolne klijanci (Varijanta 9., 11.) i sjetva sjemena (Varijanta varijante kod kojih ta mjera nije primijenjena (Varijan¬ 10.). Općenito se može reći da biljke koje su imale in¬ ta 5. i 12.). tenzivniji visinski i debljinski rast imaju više pozitiv¬ Izravna sjetva sjemena bila je među tri najslabije nih točaka (svojstava), i obrnuto, sporiji rast više nega¬ varijante u pogledu intenziteta rasta, ali je imala najviši tivnih točaka. postotak preživljenja (93,7 %), a vitalnost i kvaliteta U pogledu vitalnosti i zdravstvenog stanja biljaka stabalaca su među boljima. To upućuje na mogućnost medu varijantama nije bilo značajnijih razlika. Sve su osnivanja kultura običnoga bora izravnom sjetvom sje¬ one pokazale zadovoljavajući uspjeh s obzirom na mena, što je ekonomski gledano velika prednost u od¬ zdravstveno stanje i kvalitetu, dapače možemo reći nosu na druge varijante. Tablica 5. Uspješnost varijanata Table 5 The success of variants Varijanta Preživljenje Visina, m Prsni promjer, cm Biomasa, kg/ha Omjer, S/K Ukupno -Total Variant Survival Height, m Breast diameter, cm Biomass, kg/ha 777? Ratio + \ -+ + + -3 2 2 + + + + -4 1 3 + + + + -4 1 4 + + + + -4 1 5 + + + + -4 1 6 -+ + + -4 1 7 + + + --3 2 8 + + + -+ 4 1 9 ----+ 1 4 10 + ----1 4 11 ----+ 1 4 12 + ---+ 9 3 LITERATURA - References Matić, S., B. Prpić, 1983: Pošumljavanje, Zagreb. Ocvirek, M., S. Orlić, S. Perić, 2002.: Utjecaj različitih načina uzgoja sadnica obične smreke Ocvirek , M., 1994: Kontejnerska proizvodnja četi¬ njača (Cointainer production of conifers). Magi¬ (Picea abies Karst.) na njihov rast, Rad. Šumar. inst. 37(1): 5-18, Zagreb. starski rad 1-104, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 21 <-- 21 --> PDF |
S. Orlić. S. Perić: PRILOG POZNAVANJU UTJECAJA RAZLIČITIH NAČINA UZGOJA SADNICA ... Šumarski list br. l 2. CXXVIII (2004). 13-19 Orlić, S., M. Ocvirek, N. Komlenović, P. Simpson, D. G., 1985.: When the measure seedling Rastovski , 1991.: Utjecaj različitih načina quality in bare root nurseris, International nurs¬ uzgoja i sadnje sadnica obične smreke (Picea ery man´s assosiation meeting. Fort Colins Co¬ abies Karst.) na njihov rast. Rad. Šumar. inst. 26 lorado, USA. (2): 211-222, Zagreb. Tim, W. R., 1978.: Rootform: What diference does it Orlić , S., 1984.: Preživljenje i rast biljaka običnoga make? Simposium on root form of planted bora (Pinus sylvestris L.) različitih starosti. treees. B. Columbia, Canada. Šum. list 5/6: 271-276, Zagreb. Dokuš, A., S. Ori ić, 1985.: Uzgoj i ishrana šumskih Orlić, S., M. Ocvirek, N. Komlenović, P. kultura. Izvješće o znanstvenoistraživačkom ra¬ Rastovski , 1992.: Utjecaj različitih načina du u 1985. godini. Dokumentacija, Šumarski in¬ uzgoja i sadnje sadnica običnoga bora (Pinus stitut, Jastrebarsko. sylvestris L.) na njihov rast. Rad. Šumar. inst. 27 (0: 55-63, Zagreb. SUMMARY: The paper presents the results of research of 10 years into the effects of different methods of raising seedlings of silver pine on their growth in the field test "Petrunići", Duga Resa Forest Office. The test involved 12 types of seedlings selected on the basis of different raising methods: bare root, Nisula roll, Bosnaplast containers 12 and 18 and direct sowing of seeds in the field, as well as the application of mineral fertilisation. The following measurements and calculations were conducted in 1995, or in the 10th year of the establishment of the test: total tree height and stem diameter at breast height (1.30 m) and in the stem base (0.30 m), the regis¬ tered plant survival, the mean stand tree was calculated and its biomass determined in the fresh and dry condition, and the produced biomass per ha. The results of the latest measurements showed the following: Seed sowing had the highest rate of survival. Seedlings raised in Bosnaplast containers achieved the best height and diameter growth. Seedlings raised in Bosnaplast containers achieved the largest produced biomass of the mean tree and per ha. Key words: silver pine, different seedling types, survival, growth, bio¬ mass production |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 22 <-- 22 --> PDF |
ZAŠTITA PRIRODE BARSKA KORNJAČA (Emys orbicularis L.) Na tijelu ima koštani eliptičnojajoliki oklop s otvo¬ rima za glavu i rep. Veličina oklopa je 26-36 centime¬ tara. Leđni dio oklopa je crnkastozelenkast sa žutim pjegama i prugama. Noge su pokrivene ljuskama koje završavaju pan¬ džama između kojih je dobro razvijen kožica za pli¬ vanje. Rep je u mužjaka dug 16-24 cm, a u ženki 13-18 cm. Crnkasta koža glave, nogu i repa prošarana je žutim točkicama. Razmnožava se tijekom travnja, a u svibnju polaže 10-15 jaja u jamice na površini s os¬ Trbušni dio oklopa je prljavožut s tamnim mrljama, i u starijih primjeraka sastoji se od dva dijela. Glavu po¬ kriva glatka koža, čeljusti su bez zuba, ali s vrlo oštrim rožnatim rubovima. kudnom vegetacijom. Ljuske jajeta po izlasku iz kloa¬ ke su mekane, ali na zraku vrlo brzo otvrdnu. Jamice iskopa repom i stražnjim nogama do dubine oko 8 cm. Nakon polaganja jaja u jamicu istu zatrpava. Mlade kornjače izlaze iz jaja ujesen ili sljedeće proljeće. Ži¬ votni prostor vezan joj je uz vlažna područja bara, rib¬ njaka, jezera i sporih tekućica. Na kopnu se kreće pola¬ gano, a u vodi brzo i izrazito spretno. Cesto ih vidimo kako se sunčaju nasred vode na kakvom drvnom ostat¬ ku, a kada osjete i najmanju opasnost, brzo zaranjaju u dubinu. Hrani se vodozemcima, malim ribicama, vo¬ denim kukcima i njihovim ličinkama, a ponekad se prevari i uhvati na ponuđeni ribolovni mamac. Zimu provodi zakopana u tlo, gdje hladniji dio go¬ dine proživi u stanju ukočenosti. Barska kornjača zaštićena je vrsta u Republici Hr¬ vatskoj . Tekst i footografije Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. |