DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA


ZAŠTO ŠE U NAŠEMU JADRANSKOM PODRUČJU PREMA ZAKLJUČKU VLADE REPUBLIKE


HRVATSKE UZIMA OD 1000 DO 2000 ha SREDOZEMNIH ŠUMA S NAGLAŠENOM EKOLOŠKOM


I TURISTIČKOM ULOGOM ZA PODIZANJE VINOGRADA I MASLINIKA


Šumarsku struku koju predstavlja Hrvatsko šumarsko društvo začudio je Zaključak Vlade RH, prema kojemu
će doći do znatnog smanjenja sredozemne šume u Hrvatskome jadranskom primorju, zbog njezine prenamjene u
vinograde i maslinike. Zaključak sadrži tri točke koje u cjelosti glase:


1.
Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva da u suradnji s Hrvatskim
šumama d.o.o. izradi popis šumskih površina u vlasništvu Republike Hrvatske i predloži Vladi Repu¬
blike Hrvatske donošenje odluke o osnivanju služnosti radi podizanja višegodišnjih nasada na tim
površinama.
Prenamjena se odnosi na neobraslo šumsko zemljište i zemljište obraslo početnim ili degradacijskini
razvojnim stadijima šumskih sastojina starosti do 15 godina (garizi, makije, šibljaci, šikare i si.).


2.
Zadužuje se Minisdtartvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske šume d.o.o. da uz
popis površina iz točke 1. ovog Zaključka dostavi i popis površina koje će se pošumljavati kao kompen¬
zacija za podizanje nasada na šumskim površinama.
3.
Korisnik prenamjene šumske površine dužan je pošumiti kompenzacijsko neobraslo šumsko zemljište
istovjetne površine ili financirati njegovo pošumljavanje.
Ovome Zaključku koji je Vlada prihvatila na svojoj sjednici u Splitu u veljači ove godine prethodio je dopis
novoga ministra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petra Čobankovića, koji nas je izne¬
nadio i koji je po svom sadržaju drukčiji od Zaključka koji je od Ministra priložen dopisu Vladi i od iste, kako već
rekosmo, prihvaćen. U dopisu se navode opožarene šumske površine, a u Zaključku neobraslo šumsko zemljište i
degradacijski stadiji šume.


U dopisu su navedeni osnovni podaci o šumama u Hrvatskoj, šumovitost, obrasle i neobrasle šumske površine,
državne površine pod šumom na kršu te dalje doslovce piše: "U međuvremenu je došlo do promjena odnosa u
poljoprivredi, te su posebno ugledne vinarske kuće i maslinari ocijenili da bi se manji dijelovi opožarenih šumskih
zemljišta mogli staviti u bolju funkciju na način da se natim lokalitetima podižu trajni nasadi.


Odabrani lokaliteti po ocjeni zainteresiranih mogu dati vrhunske rezultate u kvaliteti vina i ulja dok se s druge
strane ne utječe na zapuštene poljoprivredne površine na kojima se ne mogu postići takvi rezultati".


U daljnjemu tekstu dopisa se navodi kako je Republika Hrvatska potpisnica konvencije o nesmanjivanju povr¬
šina pod šumom te se izravno kaže: "predlažemo model po kojem bi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vod¬
nog gospodarstva i Hrvatske šume d.o.o. izdvojili iz gospodarenja oko 1.000 do 2.000 ha te razradili mehanizam
osnivanja služnosti na tim površinama za podizanje trajnih nasada uz istovremeno podizanje novih šuma ".


Prema našim podacima, površina zapuštenoga poljoprivrednog zemljišta samo u Dalmaciji iznosi
270 000 ha i nemoguće je da se u tako golemoj bivšoj poljodjelskoj površini ne može pronaći 1.000 do 2.000 ha
za buduće kvalitetne vinograde i maslinike, kada se zna daje agrar u prošlosti zauzeo najkvalitetnija staništa.


Budući da se od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva očekuje dobro poznavanje stru¬
ka i gospodarskih grana koje zastupaju, može li ono zanemariti vrijednost šume koja danas i svakim danom sve
više znači kao biološko-ekološki kapital, koji po svojoj vrijednosti u zaštiti prirode i okoliša te u poticanju razvoja
turizma nadvisuje sve vrijednosti umjetnih nasada, zapravo monokultura bez biološke raznolikosti. Prirodni šum¬
ski ekosustavi koji se razvijaju iz gariga i šibljaka u šumu sjemenjaču, a posebno makija koja već u tome stadiju
sadrži većinu općekorisnih uloga šume, te garig i šibljak koji su na pola puta do razvijene šume, djeluju kao čvrsto
ekoloko uporište u sredozemnom prostoru.


Opožarena šumska površina predstavlja također značajnu vrijednost u očuvanom šumskom tlu i bez obzira na
promjene koje je u staništu izazvao požar zadržana su osnovna svojstva šumskoga ekosustava u kojemu je potreb¬
no hitno djelovati. Pošumljavanje gologa krša kao kompenzacija za šumu prenamjenjenu u trajne nasade početak
je buduće šumske kulture u čijoj površini tek zajedno stoljeće, a često i za više godina očekujemo prirodni šumski
ekosustav sa svim općekorisnim funkcijama.


Predlažemo stoga da Vlada Republike Hrvatske odstupi od svoga Zaključka, klasa: 946-01/04-01/01, urbroj:
5030116-04-1 od 3. veljače 2004. godine.


Prof. dr. sc. Branimir Prpić


Naslovna stranica - Front page:
Jača sam od studeni
The winter cold cannot hold me down
(Foto: B. Hrašovec)
Naklada 1730 primjeraka