DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 28 <-- 28 --> PDF |
R. Križanec: ANALIZA USTROJA l PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004). 21-40 Poprečni dobni sveukupni prirast, ophodnja i Pri¬ rasno-prihodne tablice (cl. 4) ne dolaze u obzir pri bo¬ nitiranju prebornih sastojina zbog njihove dobne hete¬ rogenosti. Homologizacija produktivnosti sastojina unutar ti¬ pova po bonitetima ostala je i nadalje otvoren praktični problem, iako je realno moguća, no na drugi način od iskazanog normalnim nizom stabala ili propisanog cl. 4 Pravilnika od 1997. god. 3. Medu sporne pokazatelje mješovitih normala EGT-a jele i bukve ubrajamo i jednooblične omjere smje¬ sa. Predvidivi optimalni omjeri smjesa su teoretski neupitni, ali su praktički u određenim slučajevima izravno teško provedivi. Zbog velikih razlika konstitucije i mogućih kon¬ kretnih omjera smjese, optimalni omjeri će se vrlo teš¬ ko i dugo ostvarivati u sastojinama obrnutog omjera od predviđenog normalom a posebice u sastojinama koje pokazuju tendenciju promjene vrsta ili je već u toku prirodni plodored odnosno prirodna izmjena ovih dviju vrsta drveća. Pojava je svojstvena većini prebornih sastojina i znanstveno dokazana u brojnim radovima J. Šafara, upravo za lokalitete gdje su izvršena istraživanja tipova i gdje će se normale EGT-a predvidivo primjenjivati. Kako smo se potpisom Helsinške deklaracije ob¬ vezali gospodariti po načelima oponašanja prirode, kod prirodne obnove sastojina moramo poticati i pot¬ pomagati prirodnu izmjenu vrsta (prirodni plodored), bez obzira koja od glavnih vrsta pokazuje tendenciju dominacije. U većini mješovitih sastojina jela-bukva daje se prednost jeli kao ekonomski vrjednijoj vrsti. Međutim, kod izmjene vrsta prirodnim plodoredom s dominaci¬ jom bukve, podmlađivanje bukvom nećemo sprječava¬ ti već potpomagati i kontroliranim povećanjem bukve tijekom vremena izgospodariti uvjete za ponovnu poja¬ vu jele pod bukvom, budući da "jela često isključuje život svoga podmlatka na vlastitom mineraliziranom humusu" (J. Šafar, 1955, str. 161). Prirodna izmjena vrsta je dugotrajan proces, pa se ostvarenje jednoobličnog optimalnog omjera smjese nastoji ubrzati primjenom "prijelaznih normala" kon¬ struiranih u tu svrhu. Dosljedna primjena normale radi brzog postizanja predvidivog jednoobličnog omjera smjese, poremetit će, dapače, i prekinuti trend prirod¬ nog razvoja u sastojinama gdje je prirodna izmjena vrsta obrnuto usmjerena od normalom predviđene. Zbog neizbježne alternacije prevoditelja stručnih radova, postupak obnove sastojina sa spontanom pri¬ rodnom izmjenom vrsta treba u osnovama gospodare¬ nja propisati kao trajni cilj gospodarenja do ostvare¬ nja optimalnog omjera. Neprimjereni stručni postup¬ ci prije ostvarenog cilja, kao npr. zatiranje bukve u biv¬ šem veleposjedu T h urn-Tax i sa, mogu biti uzrokom nastanka sastojina "nepravilnih struktura" i zaustavlja¬ nja zadovoljavajuće prirodne obnove. Prirodni plodored glavnih vrsta (jele i bukve) kao neizbježnu pojavu kod prirodne obnove dijela prebornih sastojina, trebalo bi "Pravilnikom o ure¬ đivanju šuma" definirati i uvođenjem propisa u praksu zajamčiti ostvarenje ovog načela oponaša¬ nja prirode. 4. U normalama EGT-a promjeri sječive zrelosti za glavne vrste drveća prebornih sastojina ustanovlje¬ ni su mjerenjem. Prema kulminaciji debljinskog prirasta analiziranih stabala izračunate su dobi sječe i metodom B ore l a određeni promjeri s proizvod¬ njom najveće drvne mase (uz najmanji pv = 2 % za jelu i pv =1,5 % za bukvu). Ovisno o tipu, za jelu su određeni promjeri sječive zrelosti 50 i 60 cm a za bukvu 50 cm. Na temelju stabalne zrelosti za sječu, određena je sastojinska zrelost za sječu-ophodnja, prema vre¬ menu proizvodnje najveće drvne mase analiziranih stabala, po podacima za poprečni dobni (prosječni) prirast i apsolutnu zrelost iz odgovarajućih Priras¬ no-prihodnih tablica. (Radovi br. 21/1974, str.78-80; Radovi br. 26/1976, str.72-73, Šum. Inst. Jastrebarsko). Dob sječe jele se ovisno o tipu šume i dimenziji zre¬ losti u gosp. jedinici Brod na Kupi kreće od 89-209 god., a bukve od 113-228 god. na vapnencu i 72-79 god. na silikatu, uz najveću proizvodnju drvne mase bukve (po B o r e l u) kod 35 cm p.p. U gosp. jedinici Crni lug dob sječe za jelu određena je s 110-205 god. na vapnencu i 149 god. na silikatu, a za bukvu 100-300 god. na vapnencu i 165 god. na si¬ likatu. Opisanim postupkom stabalna zrelost poistovje¬ ćena je sa sastojinskom zrelošću. Zbog primjene op¬ hodnje - kojoj nema mjesta u uređivanju šuma prebornog uzgojnog oblika - i usvojenog maksimalnog prira¬ sta, uređajni parametri koji definiraju sastojinsku dob zrelosti za sječu su upitne upotrebljivosti u odnosu na znanstveno objektivno izdvojene trajne prirodne cjeli¬ ne tipova i podtipova, najpogodnijih za gospodarenje po načelima oponašanja prirode. Dob zrelosti za sječu pojedinih analiziranih stabala ne može se tretirati kao vrijeme sastojinske zrelosti za sječu. Vrijeme sastojinske zrelosti za sječu određuje se za jednodobne sastojine visokih regularnih šuma bro¬ jem godina, uz koje se postiže cilj gospodarenja. Do¬ nju granicu sastojinske zrelosti za sječu određuje ophodnja, definirana apsolutnom zrelošću. Dobro izgospodarene sastojine se zbog različitih pozitivnih i |