DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 34     <-- 34 -->        PDF

R. Križanec: ANALIZA USTROJA l PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA Šumarski list br. 1-2. CXXVIII (2004), 21-40
kaciju s namjerom da potakne mlade stručnjake na
kreativnost i objektivnim postupcima isključi iz pri¬
mjene pogrešno ili subjektivno poimanje normaliteta,
veličine zaliha, ulogu temeljnice i šablonski pristup.


Konstruirane normale za jelu na silikatu (Blechno-
Abietetum Ht. 1950.) u tablici l. zorno predočuju razlike
ustroja i osnovnih pokazatelja uspoređenih normala.


U odnosu na normale EGT-a, Novi sistem nema
"prijelaznih normala" kao dopunskih pomoćnih poka¬
zatelja prevođenja konkretnog u optimalno stanje.
Normale Novog sistema uz dimenziju zrelosti i omjer
smjese nastavno se obrazloženim postupcima kon¬
strukcije iz osnovne normale odmah prilagode stanju
sastojina te predočenom vizijom normalnog stanja
ukazuju na postupke prevođenja.


Izbor dimenzije zrelosti za sječu (Badoux, Kle¬
pac, Miletić, Plavšić, Golubović, Cestar i
dr., Božić & Čavlović) ovisi o primjeni različitih
izmjerom određenih pokazatelja ili subjektivnih pro¬
sudbi stečenih praktičnim iskustvom.


U vezi dimenzije zrelosti, autor Novog sistema daje
naputak o konstrukciji normala uz izabranu dimenziju
zrelosti: "Iz osnovnih normala mogu se konstruirati
nove normale za bilo koju dimenziju zrelosti, koja se
nameće u šumskom gospodarstvu. Ovdje sam se ogra¬
ničio na dimenziju zrelosti od 60 cm, te sam za nju
konstruirao devet normala za iste bonitetne razrede.
Princip rada sastoji sc u tome, da se zadrži ista temelj¬
nica i isti koeficijent geometrijske progresije normal¬
nog niza, dok se ostali elementi V, N, ds i vs moraju
nužno promijeniti." (D. Klepac 1961).


Prema naputku normale uz dimenziju zrelosti
konstruiraju se transformacijom normala uz fizio¬
lošku zrelost kojom je određena prirodna produk¬
tivnost staništa, kako je to objektivno znanstveno do¬
kazao L. S u srne l rezultatima ekoloških istraživanja i
izrazio korelacijama u ovisnosti sa srednjom visinom
dominantnih stabala Hdom.


U naputku dolazi do punog izražaja prilagodljivost
normala Novog sistema stanju konkretnih sastojina u
početku prevođenja u normalno stanje. Uz objektivno
izabranu dimenziju zrelosti, postupkom transformacije
normale uz fiziološku zrelost, ne prekida se razvoj sta¬
bala u punoj snazi prirašćivanja na boljim bonitetima,
kao kod dosljedne primjene dimenzije zrelosti propisa¬
ne Pravilnikom o uređivanju šuma.


Dimenzija zrelosti u gosp.jedinci Belevinc izabrana
je na temelju rezultata istraživanja polučenih u prebor¬
nim šumama jele zapadnog područja Hrvatske.


Prema D.Klepcu (l953) debljinski prirast stabala
jele u šumi jele s rebračom, kulminira oko 65-70 cm
prsnog promjera. Jelova stabla s prsnim promjerom
D>70 cm mogu sc smatrati zrelima za sječu.


M. Plavšić (l967) je sa stajališta pilanske prera¬
de s eksploatacijom šuma utvrdio da se promjeri najpo¬
voljnije sječive zrelosti kreću od 60-70 cm. Pojedina
stabla postižu tehničku zrelost glede kvalitete pilanske
oblovine uz D = 72,5 cm, poslije kojega počinju gubiti
na kvaliteti.
Rezultati U. Golubovića (1967) pokazuju da su
jelova stabla prsnog promjera od 65-70 cm najrentabil¬
nija za pilansku preradu (s najvećim % iskorišćcnja), uz
postojeću strukturu sastojina i način pilanske prerade.


Uzevši u obzir stanje sastojina u gosp. jedinici Belevine
(brojnost debelih zrelih i prezrelih stabala) i po¬
trebu sniženja troškova manipulacije, izvlačenja i
transporta debelih sortimenata, smanjenja šteta na pri¬
rodnom podmlatku, poboljšanja kvalitete izrađene
oblovine i ostalih iznesenih kriterija, izabrana je di¬
menzija zrelosti jele od 70 cm p.p.


Unatoč jasnom obrazloženju autora Novog sistema


o promjenama optimalnog modela osnovne normale uz
fiziološku zrelost kada se iz nje konstruira nova nor¬
mala uz izabranu dimenziju zrelosti, u vezi konstrukci¬
je ovih normala kao i općenito o provedbi načela nor¬
mala u uređivanju prebornih šuma
"postoje danas različiti načini i različita shvaćanja
koja u praktičnom uređivanju prebornih šuma stvaraju
određene teškoće i nejasnoće." (K l ep a c 1997, str. 1).
Navedeno smo izdvojili i istakli kod analize normala
EGT-a. U svezi s primjenom normala Novog sistema
navodimo primjer iz Šum. lista br. 1-2/2001, str. 9-18.
Autori Božić & Čavlović -nakon detaljne analize
navedenih normala - u članku oblika recenzije zaklju¬
čuju (5): "Da bi se izbjeglo snižavanje drvne zalihe
normale uslijed različitog definiranja dominantnih vi¬
sina, prilikom uređivanja prebornih šuma treba koristi¬
ti originalne Klepčeve normale, korigirane na njema¬
čke debljinske stupnjeve."


Primjena Novog sistema u kojemu elemente nor¬
mala određujemo korelacijama na temelju srednje visi¬
ne dominantnih stabala (Hdom) kao pokazatelje prirod¬
ne produktivnosti staništa uz dimenziju fiziološke zre¬
losti, pretpostavlja izmjeru dominantnih visina suklad¬
no s postupcima autora korelacija L. Susmela i D.
Klepca 1963).


Drugi postupci izmjere mogu zbog različitog defi¬
niranja dominantnih visina biti izvorom pogrešnih tu¬
mačenja promjena Hdom , drvne zalihe i ostalih eleme¬
nata normale u primjeni Novog sistema uređivanja pre¬
bornih šuma (A. Pranjić-N. Lukić 1997).


Optimalna drvna zaliha određena kao korelacija
Hdom, uz dimenziju fiziološke zrelosti je čvrsta točka
oko koje oscilira normalna drvna zaliha za veličinu pri¬
rasta ± !/2 iv od drvne mase prije sječe (M), do drvne ma¬
se poslije sječe (m) u pojedinoj sastojini, a od V + X iN