DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 36 <-- 36 --> PDF |
R. Križanec: ANALIZA USTROJA I PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ... Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004), 21-40 Budući da bukva u ovoj gosp. jedinici ima izrazito biološku ulogu, treba je u svezi s prirodnom obnovom jele zadržati u donjim slojevima i sprječavati da deblja stabla bukve vrlo širokim krošnjama zauzmu dominant¬ ne položaje te tako utječu na smanjenje produkcije jele. Tipolozi su - osim toga - utvrdili najveću proiz¬ vodnju drvne mase bukve kod 35 cm p.p. Na temelju iznijetog, za bukvu je usvojena dimenzija zrelosti od 40 cm p.p. Zbog malog učešća u vrijeme konstrukcije nor¬ mala, za bukvu je izabrana III osnovna normala uz fiziološku zrelost (Novi sistem, tab. 22., str. 21) preračunata na njemačke debljinske stupnjeve i iz nje konstruirana normala uz dimenziju zrelosti od 40 cm p.p. Mješovita normala jela-bukva konstruirana je na te¬ melju normala, uz izabranu dimenziju zrelosti obiju vrsta (Dz = 70 cm p.p. za jelu, Dz = 40 cm p.p. za buk¬ vu). Zastupljenost vrsta u predvidivom omjeru određe¬ na je raspodjelom optimalne temeljnice na II bonitetu za jelu, uz dimenziju zrelosti. Ovako određen optimal¬ ni obrast osigurava uz ostvarenje najpovoljnijeg priho¬ da i trajnu prirodnu obnovu. Primjenom normala Novog sistema postignute opti¬ malne veličine normalne drvne zalihe i normalne te¬ meljnice u sve tri gosp jedinice NPŠO Zalesina, dovo¬ ljan su dokaz ispravnosti postupaka konstrukcije na te¬ melju primijenjenih korelacija i potvrda uspješnosti pri¬ mjene konstruiranih normala u praksi (Glasnik za šum. pokuse - posebno izd. 2, 1986. i posebno izd. 4, 1993). Ispravnost postupaka izmjere dominantnih visina, iz¬ bora boniteta, konstrukcije II normale uz fiziološku zre¬ lost i ostalih iz nje izvedenih, potvrđuje usporedba po¬ dataka naših mjerenja s rezultatima autora izvornih ko¬ relacija L. Su srne l a (Padova, 1980, str. 121-122), što je ujedno i naš konačni odgovor na zahtjeve recenzenta. Za izmjerenu Hdom = 35,33 metara, izračunata nor¬ malna drvna zaliha za jelu V=— =417,42 nr1 nalazi se između podataka Susmelovih Statura za 35 i 36 m, a temeljnica G = 34,61 mVha je jednaka te¬ meljnici stature od 36 m (G = 34,62 nr/ha): Statura 35 m Hdom = 35,33 m Statura 36 m VmVha 408,33 417,42 432,00 G nr/ha 33,84 34,61 34,62 Veličine drvnih zaliha L. S u s m e l a uz stature 35 i 36 m, demantiraju rezultate izmjere dominantnih visi¬ na i računanja Hdom po metodi Weisse-a. Položaj Hdom Je na krivulji visina daleko ispod visine koja indi¬ cira prirodnu produktivnost staništa za gospodarsku je¬ dinicu Belevine po L. Susmelu (vidi si. 1. citiranog rada u Šumarskom listu br. 1-2/2001). Rezultati istraživanja L. Susmela o prirodnoj pro¬ duktivnosti staništa (ibid. str. 194-5) pokazuju da se pri¬ rast (iv) i postotak prirasta (p) uz stature od 35 i 36 m, kreću u granicama: Statura 35 m Statura 36 m iv 6,0-12,3 m-Vha 6,6 - 12,3 m Vha p 1,48-3,03% 1,59-2,97% u koje se naši podaci gotovo potpuno uklapaju: H 35 m 35,33 m 36 m iv(mVha) 10,1 10,32 10,2 p % 2,49 2,47 2,45 ZAVRŠNA RAZMATRANJA - Final considerations Normale ili teoretski modeli optimalnog ustroja prebornih sastojina konstruirane su sa svrhom da pre¬ vođenjem narušenog stvarnog stanja u normalno, omo¬ guće trajni ostvaraj višenamjenske potrajnosti sve¬ ukupnog korištenja i zadovoljavajuću prirodnu samoobnovu po načelima oponašanja prirode. Svaka izlučena preborna sastojina u prostornoj je razdiobi šume zasebna cjelina, različita od ostalih. Do danas nisu pronađene dvije istovjetne sastojine. Međusobna različitost i trajna nejednoličnost kao po¬ sljedica labilnosti strukture, nameće u svakoj sastojini izvršenje odgovarajućeg slijeda primjene stručnih postu¬ paka primjerenih njenom stanju, zbog toga što se prebor¬ nim gospodarenjem mogu ostvariti različite inačice pro¬ mjena trenda razvoja, a samo jedan je optimalan, defini¬ ran pravilno izabranom ili konstruiranom normalom. To je za kreatore propisa osnova gospodarenja i pre¬ voditelje odrednica gospodarenja stručno zahtjevna i vrlo odgovorna zadaća, koju jasno izražava proširena sentencija: "Uređivanje i gospodarenje prebornom šumom je umijeće mogućeg." Pravilan izbor ili konstrukcija i primjena normala u tom kompleksnom uzgojnom obliku šume pretpostavlja visok stupanj cjelovite edukacije, sposobnost suptilne stručne kreativnosti i odgovarajuće praktično iskustvo. Samo dugoročnim i dosljednim prenošenjem is¬ pravne teorije u praksu može se otkloniti pojava sas¬ tojina "prijelaznih" i "nepravilnih struktura", podići prirodnu samoobnovljivost na potrebnu razinu i potica¬ njem prirodnog plodoreda vrsta izgospodariti prirodno stabilne sastojine optimalnog ustroja. |