DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 39 <-- 39 --> PDF |
R. Križanec: ANALIZA USTROJA l PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ... Šumarski list br. 1-2, CXXV11I (2004), 21-40 sku potrajnost prihoda uz očuvanje raznodobnosti i pri¬ rodne samoobnovljivosti. Metode normala osnivaju se na drvnoj masi (zalihi) i prirastu. Normalne veličine drvne zalihe (V) i prirasta (iv) odraz su prirodne a stvarne veličine, učinkovite produktivnosti staništa. U oba slučaja predstavljaju uređajne pokazatelje za obračun i ostvarenje etata. Osim predvidive veličine egzaktno izračunatog etata, iz odnosa stvarne i normalne drvne zalihe i veličine prirasta, određuje se i vrijeme trajanja prevođenja stvarnog u normalno stanje tzv. "vremenom izjednače¬ nja" drvnih zaliha (VK =VN). Po tom obilježju pripada¬ ju i u metode vremenskog uređivanja. Ako se hoće prirodno dobro šuma kao gospodarski resurs - i uz višenamjensku potrajnost prihoda - oču¬ vati u granicama održivog razvoja i prirodne raznoli¬ kosti, normale se moraju temeljiti na teoretski isprav¬ noj, znanstveno određenoj i pravilno primijenjenoj ekonomskoj uređajnoj komponenti "vrijeme". Prema autorima normala EGT-a tip je trajnog ka¬ raktera. Gospodarsku podjelu usklađenu s trajnim granicama tipova i podtipova, kod revizija ili obnova osnova gospodarenja ne bi trebalo mijenjati (Radovi br. 4. - izv. izdanje 1986, str. 121). Bilo bi probitačno, da se uz trajnu tipološku po¬ djelu prostorna razdioba viših tehničkih jedinica gospodarenja također stabilizira i tako omogući srednjo- i dugoročnu dosljednu primjenu stabilne ekonomske uređajne komponente "vrijeme" te osi¬ gura ostvarenje prognostičkim modelom predviđe¬ nih pozitivnih promjena stanja sastojina u kontinu¬ umu prostor-vrijeme. Izuzetak su odsjeci, koji se zbog različitih posebno¬ sti izlučuju po određenim stručnim kriterijima u najni¬ LITERATURA Anić, V., 1991: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Li¬ ber, Zagreb. Assmann , E., 1961: Waldertragskunde. DLV Verlags. Miinchen, Bonn, Wien. Benić , R., 1953: Šumsko gospodarstvo Poljoprivred¬ no-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Glasnik za šumske pokuse br. 11, str. 357^100, Zagreb. Bertović , S. & oil., 1974: Tipološke značajke šuma u gospodarskoj jedinici "Brod na Kupi". Radovi br. 21, Šumarski Institut Jastrebarsko. B e ž a k, K. & oil., 1989: Uputstva za izradu karte eko¬ loško-gospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja (II) SR Hrvatske. Rad. Šumar. inst. 24 (79), str 1-119, Zagreb. že jedinice prostorne razdiobe, ali ne utječu značajnije na optimalizaciju. Primjena normala Novog sistema pri optimalizaciji trajno izdvojenih tipova i podtipova zahtijeva samo iz¬ mjeru dominantnih visina po jedinicama unutrašnje pro¬ storne razdiobe. Izračunate srednje visine dominantnih stabala Hdom su izmjerom određeni pokazatelji prirodne produktivnosti staništa, i slijedom toga pouzdani ulazni elementi za računanje korelacija i izbor ili konstrukciju normala Novog sistema po bonitetima staništa. Primjenom Hdom u postojanoj prostornoj razdiobi šume moguća je racionalizacija uređajnih radova. Članak je napisan sa svrhom da u praktičnoj proved¬ bi usvojenih načela normaliteta u uređivanju prebornih šuma otkloni teškoće koje se javljaju upravo zbog nave¬ denih nejasnoća u primjeni "Metoda normala" i pripo¬ mogne rješavanju i otklanjanju nesuglasja oko paušal¬ nih ili pogrešnih ocjena osnovnih parametara, dilema oko izbora ili konstrukcije normala i dosljedne (šablonske) primjene. U vrijeme kompjutorske obrade podata¬ ka, nejasnoće proizišle iz krivih i nepotpunih pretpo¬ stavki koče kreativnost i utiru put šablonizmu, vrlo opasnoj pojavi u primjeni normala oba sustava pri ure¬ đivanju prebornih sastojina, međusobno toliko različi¬ tih, da do danas nisu pronađene dvije jednake. O načinu rješenja problema istaknutih tijekom ras¬ prave i promatranih u sklopu općih tendencija promje¬ na u šumskom gospodarstvu, ovim osvrtom o mogu¬ ćem izboru normala za optimalizaciju prebornih sasto¬ jina, upućujemo na mogućnost primjene optimalnih modela s teoretski egzaktno znanstveno određenom ekonomskom komponentom "vrijeme" i inkorporacije normala Novog sistema po bonitetima, u praktičnu pri¬ mjenu po tipovima i podtipovima šuma. References Božić, M., J. Čavlović, 2001: Odnos dominantne visine, dimenzije sječive zrelosti i normalne drv¬ ne zalihe u prebornim sastojinama. Šumarski list br. 1-2, str. 9-18, Zagreb. Cestar, D., 1969: Istraživanje tipova šuma na podru¬ čju SR Hrvatske, Bilten br. 11. Poslovno udruže¬ nje šumsko privrednih organizacija, Zagreb. Cestar, D., 1974: Razdjeljenje SR Hrvatske na tipo¬ loške jedinice. Bilten br, 5. Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, str. 1-18, Za¬ greb. Cestar, D. & oil., 1976: Tipološke značajke šuma u gospodarskoj jedinici Crni lug. Radovi br. 26, Šumarski Institut Jastrebarsko. |