DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 49     <-- 49 -->        PDF

D. Gel/: SREDNJI VIJEK U BARANJI; OSVRT NA KRAJOLIK, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004), 41-54
Palači u Kolodvarskom ritu kraj Osijeka) tisuće čaplji,
bijelih malih, žutih i sivih, gakova, žličarki, blistavih
ibisa i kormorana i manje čaplji danguba uzdiglo se uz
halabuku koja je naša osjetila omamljivala.... ptice su
uistinu sačinjavale prozračnu koprenu prema suncu,
koja je lebdila krasno u kontrastima boja i prom¬
jenljivom blistu najprije brzom, a zatim u sve mirnijem
gibanju".


Na istom tom mjestu grof Kalbermaten (l889)
je 8. lipnja 1887. godine, uspio nakon mnogo truda
odstrijeliti 6 primjeraka čaplje govedarice (Ardeola
ibis L.), koju danas još možemo naći u južnim dijelovi¬
ma Portugala, u Španjolskoj i Africi.


U katalogu bivšeg Narodnog muzeja "Belja" u
Bilju, a kojega je sastavio i obradio E. Rossler
(1908) na temelju ranijeg popisa A. Mojsisovicsa
(Systematisches Verzeichnis der in Jahren 1881 - 1888.
fiir die Umgebung des Drau - Eckes nachgewiesenen
Vogel) nalazimo vrste izvan uobičajenog areala ras¬
prostranjenja, odnosno pripadaju rijetkim vrstama koje
povremeno zalutaju u ovaj kraj.


Njegova su opažanja sporna za (poneke) istraživa¬
če, jer ne postoje materijalni dokazi, dermoplastički
preparati, odnosno pticu (vrstu) nisu istovremeno uoči¬
la tri priznata ornitologa.


Primjeri koji će kasnije demantirati sumnju u Mojsisovicseva
opažanja rječito govore u prilog tvrdnji da
smo još daleko do nekog konačnog broja vrsta, koji bi
npr. trebali definirati ornitofaunu Baranje. Slično je i s
drugim skupinama životinja.


Crvenokljuni labud (Cygnus o/or) je do 70-tih godi¬
na prošlog stoljeća opisivan kao raritet (Irrgast), da bi
se tijekom Domovinskog rata počeo redovito gnjezditi
u Kopačkom ritu. Samo na tabli "Al" Ribnjaka
"Belje" zna se povremeno izbrojiti 100-tinjak labudo¬


va. Veliki vranci — kormorani također su 70-tih progla¬
šavani vrstom koja izumire, da bi ih desetak godina
bilo već na tisuće. Osporavanu patku crninku (Aythya
marila L.) zabilježilo je već više ornitologa, a slično je
i s drugim vrstama.


Daje brojnost mnogih životinjskih vrsta u prošlosti
bila znatno veća nego danas, u to nema sumnje. Spo¬
menuti Mojsisovics zabilježio je slučaj nekog lovca
koji je (poprilici) 1875. ili 1876. godine u jednom danu
na Kopačkom jezeru odstrijelio 40 orlova. Tekst je vrlo
uvjerljiv i ozbiljan, te otklanja svaku sumnju u istini¬
tost događaja.


O brojnosti drugih životinjskih vrsta rječito govori i
Marinovićev a statistika lova bivšeg Vlastelinstva
"Belje". Isčitavamo pomalo nevjerovatne brojčane vri¬
jednosti u usporedbi s današnjim stanjem. Devedesetih
godina 19. st. na "Belju" se odstreljivalo 50-80 vidri,
danas je to rijetka životinja u Europi, pa i u Kopačkom
ritu. Teško da bi se moglo naći nekoliko obitelji vidri.


Pojava nekih "novih" vrsta u baranjskom podunav-
Iju dokazuje izuzetnost ovog područja (staništa) po¬
godnog za gniježdenje ili privremeno boravište mno¬
gih europskih vrsta ptica, stoga se mnogi neće složiti s
postojećim popisima, evidencijama objavljenim knji¬
gama o vrstama, brojnom stanju koji sugeriraju neko
konačno stanje.


Dakako da se broj vrsta, ali i brojnost postojećih
znatno smanjila i nije ni približnotako velika kao u
srednjem vijeku, što se može naslutiti iz radova, izviješća
istraživača, lovaca, sakupljača životinja za europ¬
ske prirodoslovne muzeje, objavljenim sredinom 19. i
početkom 20. stoljeća. Neke smo već spomenuli. To su
za sada jedini dokazi koji će, nadamo se, dopunjavati
istraživanjima koja slijede.


ŠUMARSTVO - Forestry


Povjesničari šumarstva navode tri razdoblja: u pr¬
vom (a kojem pripada i srednji vijek) šume se sijeku
neplanski, stihijski, poglavito za dobivanje poljodjel¬
skih i pašnjačkih površina; u drugom nailazimo na
neke dokumente koji bi se mogli protumačiti stanovi¬
tim racionalnijim korištenjem šuma; u trećem razdob¬
lju, koje praktično traje do danas i uključuje suvreme¬
no gospodarenje šumskim površinama: vodi se briga o
obnovi posječenih šuma i uzgoju novih, njezi i zaštiti
šuma, godišnjem etatu, mjeri se drvna masa, procjenju¬
je vrijednost šume tijekom ophodnje sastojine itd. Pra¬
vila postupanja sa šumama i šumskim površinama na¬
lazimo u Gospodarskim osnovama (ili Osnovama gos¬
podarenja šumama) izrađenim po Zakonu o šumama.


Zatim se dijele po regijama, pa se tako govori o šu¬
mama Istre, Dalmacije, Slavonije; o upravljanju šuma¬


ma za vrijeme: Mlečana, Napoleona, Austrije, Kralje¬
vine Jugoslavije i Socijalističke Jugoslavije.


Nažalost, gotovo da ne postoje podaci (?) o šumama
za dinastije hrvatskih vladara i velikih moćnih plemić¬
kih obitelji. Općenito, srednji vijek je slabo istražen,
(barem nam se tako čini) imajući pred sobom različite
rukopise, objavljene radove i si.


Poneki zaključci mogu se donijeti na temelju izviješća
franačkih križara, koji su u 13.stoljeću prolazili
Istrom, Likom i Dalmacijom. Navode da se pučanstvo
bavi stočarstvom i živi duboko u šumi, vjerojatno zbog
sigurnosti od spomenutih križara, razbojničkih bandi,
plemića koji su utjerivali dugove od svojih podanika.