DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 71 <-- 71 --> PDF |
UVODNE PRIPOMENE NA ELABORAT "CROSOTER I. FAZA" Elaborat: Znanstveno-istraživački projekt: Hrvat¬ ska digitalna banka podataka za tlo i zemljište CROSOTER I. faza, Zagreb, 2002. izradio je Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta sveučilišta u Za¬ grebu. Ima teksta, tablica i slika ukupno 81 stranica i odnosi se na program projekta. Na okruglom stolu pod nazivom: "Stanje i perspek¬ tive zaštite tla u Hrvatskoj", kojeg su zajednički orga¬ nizirali (12. 3. 2003) Uprava za zaštitu okoliša Mini¬ starstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja (u dalj¬ njem tekstu Ministarstvo) i Hrvatsko tloznanstveno društvo, elaborat je promoviran kao prijedlog Hrvat¬ skog tloznanstvenog društva. Odmah sam na okruglom stolu obavijestio dužnosnike Ministarstva (g-de: J. Nećak i M. Vihovanec i gosp. P. Šibalića) da CROSOTER nije prijedlog Hrvatskog tloznanstvenog društva, već da prof. M.Bogunović iznosi prijedlog svoje interesne skupine, te da Ministarstvo treba raditi na provedbi već ugovorenih pedoloških projekata. Moja intervencija nije ostala nezapažena. Odmah me je (18. 3. 2003.) primio na razgovor pomoćnik ministra gosp. dr. sc. Roko Andričević. Prvi smo se put vi¬ djeli i čuli pa sam vrlo obazrivo dao do znanja gospodi¬ nu Andričeviću kako nije dobro stoje Okrugli stol odr¬ žan bez ikakvog pisanog materijala, te da su prijedlozi iz Zavoda za pedologiju Agronomskog fakulteta i nji¬ hove područne jedinice Osijek unaprijed propala stvar. Posebno sam obrazložio i molim ga da naše već posto¬ jeće programe i ugovore pokrene s mrtve točke. U za¬ ključcima Okruglog stola, koje raspačava Ministarstvo (P. J. Osijek, u potpisu g-da Marija Vihovanec i gosp. Predrag Šibalić) nastavlja se lažno prestav- Ijanje CROSOTER-a. Po njima je CROSOTER na Okruglom stolu podržan i najistaknutija je točka njiho¬ vih zaključaka, iako na Okruglom stolu nakon moje in¬ tervencije nije bilo rasprave, a kamoli podrške CRO- SOTER-u. Dugo me je iskustvo poučilo, da s onima koji se laž¬ no predstavljaju ne treba imati posla. Ipak, napravit ću iznimku. CROSOTER (s dvije lažne naljepnice) i "Za¬ ključci" (dakako lažni) okruglog stola zaslužuju poseb¬ nu pozornost, jer vjerno odaju uzbunjujuće stanje stručnosti i sustava vrijednosti naših aktera (Zavod za pedologiju i spomenuto Ministarstvo). Evo za početak pitanja o kojima treba raspravljati. l. Prema Priručniku o proceduri (FAO 1995) SOTER je kompjuterizirana baza podataka (Karta + atributivna obilježja) o resursima kopnenih ekosustava, sa specifičnim podacima o geomorfološkim oblici¬ ma, litološkom sastavu i tlima, koji se mogu dopu¬ niti i podacima o korištenju zemljišta, prirodnoj ve¬ getaciji i klimi. Model je razrađen za globalnu (pla¬ netarnu ) inventarizaciju u mjerilu 1:1.000.000, s tendencijom da se širi i razvija za nacionalne potre¬ be onih zemalja koje imaju velika, ali neistražena područja. Za dvadeset godina razvoja SOTER-a (1984. do 2003.) zabilježen je samo jedan pokušaj kartiranja u mjerilu l :250.000. Sve drugo su sitnija mjerila karata. Očigledno, SOTER je značajan me¬ đunarodni projekt za integralno promatranje i karti¬ ranje tala i njihovih ektomorfoloških svojstava u vrlo sitnom mjerilu, koje mi u Hrvatskoj ne treba¬ mo. Evo zašto. U Hrvatskoj je prva globalna inventarizacija tala i zemljišnih resursa dovršena 1985. godine, s izra¬ dom Osnovne pedološke karte u mjerilu l :50.000, a kasnije i 1:200.000. Na osnovi te dokumentacije može se izvršiti opti¬ malna raspodjela zemljišnog prostora na glavne ko¬ risnike, utvrditi površine namijenjene poljodjelstvu, šumarstvu, građevinarstvu, zone rekreacije itd. Na temelju Osnovne pedološke karte može se detaljni¬ je ocijeniti stupanj prikladnosti (upotrebne vrijed¬ nosti) zemljišnog prostora za određeni tip korište¬ nja. Tako se površine namijenjene poljoprivredi na osnovi pedološke karte (1:50.000) i ocjene drugih stanišnih čimbenika mogu dijeliti na više klasa s obzirom na mogućnost izbora kultura, načina obra¬ de, potrebnih melioracija i zaštitnih mjera. Sve u svemu riješili smo pitanje "što raditi"?, pa je gene¬ ralni smjer razvoja hrvatske tloznanstvene i ekološ¬ ke kartografije izrada namjenskih pedoloških karata u krupnom mjerilu, koje trebaju odgovoriti "kako raditi"? s našim tlima. U tom logičnom nastavku razvoja hrvatske pedološke kartografije već dvade¬ set godina ne sudjeluje Zavod za pedologiju Poljo¬ privrednog fakulteta u Zagrebu, odnosno nema o tome objavljenih znanstvenih radova. 2. Uz spomenute pedološke karte (1:50.000 i 1:200.000) najvažniji rezultati inventarizacije naših tala su podaci o pedološkim profilima. Baza poda¬ taka o pedološkim profilima hrvatskih tala izrađena je u razdoblju od 1992. do 1999. (M art ino vic i suradnici ). U njoj su na 2351 stanišnoj (stojbinskoj) čestici iskazani odnosi geološko - litološke građe, reljefa, klime, vegetacije i tla, pa pruža veli¬ ke mogućnosti za sveobuhvatnu interpretaciju naših kopnenih ekosustava. U zaključcima Okruglog sto¬ la i CROSOTER-u ta se baza podataka ili prešućuje ili minorizira. Valjda s ciljem napuhavanja važnosti i cijene svog budućeg projekta, kao i lakšeg preoti¬ manja tuđeg rada. Tu se postavlja više pitanja. Zaš¬ to kolege iz Zavoda za pedologiju ni u roku od četiri godine nisu ponudili svoju suradnju na dopuni te |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 72 <-- 72 --> PDF |
baze, ako imaju podatke koji zadovoljavaju sustav baze. Treba biti konkretan i reći koliko podataka imaju i za koju ih cijenu žele ustuputi Državnoj upravi R. Hrvatske. Zanimljivo bi bilo raspravljati i o tome zašto naši tloznanstvenici kada rade na pro¬ jektima koje financira Državna uprava, ne odlažu dobivene podatke u sustav baze te uprave. Napo¬ kon, postavlja se i pitanje zašto se naš prijedlog i Ugovor o pretvorbi baze u informacijski sustav, po onoj narodnoj "kiseli", a ja bih rekao sabotira pune četiri godine u spomenutom Ministarstvu. 3. U Hrvatskoj se više od 70 godina sustavno provode poredbena klimatska, vegetacijska i pedološka is¬ traživanja, u svrhu što potpunijeg definiranja šum¬ skih i drugih kopnenih ekosustava, i to na način da ih je stalno pratila međunarodna priznatost. Prevla¬ dalo je iskustvo da su najbolji kriteriji za utvrđivan¬ je tipova i kartografskih jedinica kopnenih ekosus¬ tava: bioklimatska pripadnost staništa, taksonomska obilježja biljnih zajednica i pedogenetsko obi¬ lježje tla. Danas, formacijski hrvatsko šumarstvo promiču brojne i snažne institucije: HAZU, Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet, Šumar¬ ski institut Jastrebarsko, Hrvatsko šumarsko društvo, "Hrvatske šume d.o.o. Uzme li se pri tomu, još u obzir da u Hrvatskoj ima više šuma i šumskog zemljišta nego u poljodjelstvu obradivih tala, mora se (bez pogovora) priznati da navedene in¬ stitucije imaju znanja, pravo i odgovornost da sudje¬ luju u raspravi i pripremi projekta: "kako pedološki i ekološki kartirati našu domovinu i kakav infor¬ macijski sustav protežirati". Kolege agronomi ne misle tako. Oni potpuno, na svoju ruku, (u elaboratu nema suglasnosti niti jedne institucije na njihov pro¬ jekt ) projektiraju čudan, vlastiti sustav (CROSOTER) kojega bi financirala tri Ministarstva (za zaš¬ titu okoliša, za poljoprivredu i šumarstvo, te zna¬ nost), dok bi ih potrebnim podacima o šumskim eko¬ sustavima posluživali Šumarski fakultet i Šumarski institut, kako je to vidljivo na str. 59 CROSOTER-a. Treba se, svakako, zapitati: Kako je moguće da se je¬ dan i za naše prilike mali Zavod (sa 3-4 aktivna su¬ radnika ) zamišlja u tako nerealnoj ulozi. Moguće je da računaju na trenutačni javašluk (čitaj: neznanje + neorganiziranost + neodgovornost) u našoj Državnoj upravi, a moguće su i druge kombinacije. 4. Predlagači u CROSOTER-u opširno opisuju stanje informacija o tlu i zemljištu u "svijetu, Europi i u nas." To je najmučniji dio CROSOTER-a. Uspored¬ ba Europskog informacijskog sustava i SOTER-a ne završava raspravom i prevagom svjedočanstava, već praznom frazom: "Mi smo se opredjelili za CROSOTER". U opisivanju stanja u nas, predlagači (po onoj: Svaki cigo svoga konja hvali) daju dugi popis svojih radova, među kojima većina nema veze sa suvremenim istraživanjem i kartiranjem tala i zemljišta (Land-a). Nemamo vremena ni po¬ trebe sve to komentirati, jer je dovoljno uočiti ovo. Kao udarne reference naveli su autori svojih 6 župa¬ nijskih GIS (GIZIS) projekata, ali im sadržaj ne opi¬ suju. Valjda autori misle kako ono stoje digitalizira¬ no samo po sebi pripada u visoku znanost i ima veli¬ ku vrijednost. Njihovi GIZIS- županijski projekti zahtijevaju posebnu raspravu, pa ćemo, tek uzgred, zaključiti da su ti projekti krenuli nakon što su Poljo¬ privredni fakultet i njihov Zavod za pedologiju na¬ pustili i ostavili nedovršeni projekt Osnovne pedo¬ loške karte R. Hrvatske, u kojemu su dugi niz godina (1971 - 1985) imali vodeću ulogu. Tim nepojmljivim postupkom taje ustanova izgubila svaki kredibilitet da koordinira buduće pedološke projekte. U razdoblju od 1967. do 1986. g. u Hrvatskoj su is¬ traživani i kartirani šumski ekosustavi u mjerilu l: 100.000. Za cijelo područje države izrađena je pe¬ dološka, vegetacijska i tipološka karta toga mjerila. Od 1992.god. radi se na drugoj generaciji (2. aprok¬ simacija) karte šumskih ekosustava u mjerilu l: 100.000. Rad je većim dijelom obavljen u okviru međunarodnog projekta (EU-RIVM-CCE, Bilthoven, Netherlands) i do sada je kartirane (Marti¬ nović i suradnici) oko 30 % područja Hrvatske. O tom kartiranju u CROSOTER-u nema ni slova U Bibliografiji radova Šumarskog instituta Jastrebar¬ sko (razdoblje1945-2000) ima više od 380 radova objavljenih u domaćim i inozemnim glasilima, koji se bave istraživanjem naših šumskih ekosustava, uključujući i radove o informacjskom sustavu za šume. Ni jedan od tih radova ne spominju autori CROSOTER-a. I to nije sve. Naš najsadržajniji pedokartografski rad: Pedološko-bonitetna karta R. Hrvatske u mj. 1:300.000, životno djelo istaknutog hrvatskog tloznanstvenika dr. ing. Pavla Kovače¬ vića, tiskano 1995. godine u posebnom, njemu po¬ svećenom broju Agronomskog glasnika, također se ne spominje u CROSOTER-u. A znadete li zašto? Kovačevićeva (1995) Karta boniteta tala Hrvatske (1: 300.000) iskazuje 28 geomorfoloških područja i podpodručja sa 161 kartografskom jedinicom i u biti je vrlo kvalitetno sastavljena SOTER-karta R. Hrvatske. Nema dvojbe, pregled stanja o našim informacija¬ ma za tlo i zemljište u CROSOTER-u napisan je tako da autori ne prave razliku između onog što je važno i onog što nije važno, stoje istina, a što nije istina, pretpostavljam, sve u namjeri da proguraju svoj projekt. 5. CROSOTER je projektiran na iznos od 350.000 USA $ i na pet godina rada. Upravo je kuriozno da se u specifikaciji troškova izrade CROSOTER - pro |