DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 71     <-- 71 -->        PDF

UVODNE PRIPOMENE NA ELABORAT
"CROSOTER I. FAZA"


Elaborat: Znanstveno-istraživački projekt: Hrvat¬
ska digitalna banka podataka za tlo i zemljište CROSOTER
I. faza, Zagreb, 2002. izradio je Zavod
za pedologiju Agronomskog fakulteta sveučilišta u Za¬
grebu. Ima teksta, tablica i slika ukupno 81 stranica i
odnosi se na program projekta.


Na okruglom stolu pod nazivom: "Stanje i perspek¬
tive zaštite tla u Hrvatskoj", kojeg su zajednički orga¬
nizirali (12. 3. 2003) Uprava za zaštitu okoliša Mini¬
starstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja (u dalj¬
njem tekstu Ministarstvo) i Hrvatsko tloznanstveno
društvo, elaborat je promoviran kao prijedlog Hrvat¬
skog tloznanstvenog društva. Odmah sam na okruglom
stolu obavijestio dužnosnike Ministarstva (g-de: J.
Nećak i M. Vihovanec i gosp. P. Šibalića) da
CROSOTER nije prijedlog Hrvatskog tloznanstvenog
društva, već da prof. M.Bogunović iznosi prijedlog
svoje interesne skupine, te da Ministarstvo treba raditi
na provedbi već ugovorenih pedoloških projekata.
Moja intervencija nije ostala nezapažena. Odmah me je


(18. 3. 2003.) primio na razgovor pomoćnik ministra
gosp. dr. sc. Roko Andričević. Prvi smo se put vi¬
djeli i čuli pa sam vrlo obazrivo dao do znanja gospodi¬
nu Andričeviću kako nije dobro stoje Okrugli stol odr¬
žan bez ikakvog pisanog materijala, te da su prijedlozi
iz Zavoda za pedologiju Agronomskog fakulteta i nji¬
hove područne jedinice Osijek unaprijed propala stvar.
Posebno sam obrazložio i molim ga da naše već posto¬
jeće programe i ugovore pokrene s mrtve točke. U za¬
ključcima Okruglog stola, koje raspačava Ministarstvo
(P. J. Osijek, u potpisu g-da Marija Vihovanec i
gosp. Predrag Šibalić) nastavlja se lažno prestav-
Ijanje CROSOTER-a. Po njima je CROSOTER na
Okruglom stolu podržan i najistaknutija je točka njiho¬
vih zaključaka, iako na Okruglom stolu nakon moje in¬
tervencije nije bilo rasprave, a kamoli podrške CRO-
SOTER-u.
Dugo me je iskustvo poučilo, da s onima koji se laž¬
no predstavljaju ne treba imati posla. Ipak, napravit ću
iznimku. CROSOTER (s dvije lažne naljepnice) i "Za¬
ključci" (dakako lažni) okruglog stola zaslužuju poseb¬
nu pozornost, jer vjerno odaju uzbunjujuće stanje
stručnosti i sustava vrijednosti naših aktera (Zavod za
pedologiju i spomenuto Ministarstvo). Evo za početak
pitanja o kojima treba raspravljati.


l.
Prema Priručniku o proceduri (FAO 1995) SOTER
je kompjuterizirana baza podataka (Karta + atributivna
obilježja) o resursima kopnenih ekosustava,
sa specifičnim podacima o geomorfološkim oblici¬
ma, litološkom sastavu i tlima, koji se mogu dopu¬
niti i podacima o korištenju zemljišta, prirodnoj ve¬
getaciji i klimi. Model je razrađen za globalnu (pla¬
netarnu ) inventarizaciju u mjerilu 1:1.000.000, s
tendencijom da se širi i razvija za nacionalne potre¬
be onih zemalja koje imaju velika, ali neistražena
područja. Za dvadeset godina razvoja SOTER-a
(1984. do 2003.) zabilježen je samo jedan pokušaj
kartiranja u mjerilu l :250.000. Sve drugo su sitnija
mjerila karata. Očigledno, SOTER je značajan me¬
đunarodni projekt za integralno promatranje i karti¬
ranje tala i njihovih ektomorfoloških svojstava u
vrlo sitnom mjerilu, koje mi u Hrvatskoj ne treba¬
mo. Evo zašto.


U Hrvatskoj je prva globalna inventarizacija tala i
zemljišnih resursa dovršena 1985. godine, s izra¬
dom Osnovne pedološke karte u mjerilu l :50.000, a
kasnije i 1:200.000.


Na osnovi te dokumentacije može se izvršiti opti¬
malna raspodjela zemljišnog prostora na glavne ko¬
risnike, utvrditi površine namijenjene poljodjelstvu,
šumarstvu, građevinarstvu, zone rekreacije itd. Na
temelju Osnovne pedološke karte može se detaljni¬
je ocijeniti stupanj prikladnosti (upotrebne vrijed¬
nosti) zemljišnog prostora za određeni tip korište¬
nja. Tako se površine namijenjene poljoprivredi na
osnovi pedološke karte (1:50.000) i ocjene drugih
stanišnih čimbenika mogu dijeliti na više klasa s
obzirom na mogućnost izbora kultura, načina obra¬
de, potrebnih melioracija i zaštitnih mjera. Sve u
svemu riješili smo pitanje "što raditi"?, pa je gene¬
ralni smjer razvoja hrvatske tloznanstvene i ekološ¬
ke kartografije izrada namjenskih pedoloških karata
u krupnom mjerilu, koje trebaju odgovoriti "kako
raditi"? s našim tlima. U tom logičnom nastavku
razvoja hrvatske pedološke kartografije već dvade¬
set godina ne sudjeluje Zavod za pedologiju Poljo¬
privrednog fakulteta u Zagrebu, odnosno nema o
tome objavljenih znanstvenih radova.


2.
Uz spomenute pedološke karte (1:50.000 i
1:200.000) najvažniji rezultati inventarizacije naših
tala su podaci o pedološkim profilima. Baza poda¬
taka o pedološkim profilima hrvatskih tala izrađena
je u razdoblju od 1992. do 1999. (M art ino vic i
suradnici ). U njoj su na 2351 stanišnoj (stojbinskoj)
čestici iskazani odnosi geološko - litološke
građe, reljefa, klime, vegetacije i tla, pa pruža veli¬
ke mogućnosti za sveobuhvatnu interpretaciju naših
kopnenih ekosustava. U zaključcima Okruglog sto¬
la i CROSOTER-u ta se baza podataka ili prešućuje
ili minorizira. Valjda s ciljem napuhavanja važnosti
i cijene svog budućeg projekta, kao i lakšeg preoti¬
manja tuđeg rada. Tu se postavlja više pitanja. Zaš¬
to kolege iz Zavoda za pedologiju ni u roku od četiri
godine nisu ponudili svoju suradnju na dopuni te


ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 72     <-- 72 -->        PDF

baze, ako imaju podatke koji zadovoljavaju sustav
baze. Treba biti konkretan i reći koliko podataka
imaju i za koju ih cijenu žele ustuputi Državnoj
upravi R. Hrvatske. Zanimljivo bi bilo raspravljati i


o tome zašto naši tloznanstvenici kada rade na pro¬
jektima koje financira Državna uprava, ne odlažu
dobivene podatke u sustav baze te uprave. Napo¬
kon, postavlja se i pitanje zašto se naš prijedlog i
Ugovor o pretvorbi baze u informacijski sustav, po
onoj narodnoj "kiseli", a ja bih rekao sabotira pune
četiri godine u spomenutom Ministarstvu.
3.
U Hrvatskoj se više od 70 godina sustavno provode
poredbena klimatska, vegetacijska i pedološka is¬
traživanja, u svrhu što potpunijeg definiranja šum¬
skih i drugih kopnenih ekosustava, i to na način da
ih je stalno pratila međunarodna priznatost. Prevla¬
dalo je iskustvo da su najbolji kriteriji za utvrđivan¬
je tipova i kartografskih jedinica kopnenih ekosus¬
tava: bioklimatska pripadnost staništa, taksonomska
obilježja biljnih zajednica i pedogenetsko obi¬
lježje tla.
Danas, formacijski hrvatsko šumarstvo promiču
brojne i snažne institucije: HAZU, Akademija
šumarskih znanosti, Šumarski fakultet, Šumar¬
ski institut Jastrebarsko, Hrvatsko šumarsko
društvo, "Hrvatske šume d.o.o. Uzme li se pri
tomu, još u obzir da u Hrvatskoj ima više šuma i
šumskog zemljišta nego u poljodjelstvu obradivih
tala, mora se (bez pogovora) priznati da navedene in¬
stitucije imaju znanja, pravo i odgovornost da sudje¬
luju u raspravi i pripremi projekta: "kako pedološki i
ekološki kartirati našu domovinu i kakav infor¬
macijski sustav protežirati". Kolege agronomi ne
misle tako. Oni potpuno, na svoju ruku, (u elaboratu
nema suglasnosti niti jedne institucije na njihov pro¬
jekt ) projektiraju čudan, vlastiti sustav (CROSOTER)
kojega bi financirala tri Ministarstva (za zaš¬
titu okoliša, za poljoprivredu i šumarstvo, te zna¬
nost), dok bi ih potrebnim podacima o šumskim eko¬
sustavima posluživali Šumarski fakultet i Šumarski
institut, kako je to vidljivo na str. 59 CROSOTER-a.
Treba se, svakako, zapitati: Kako je moguće da se je¬
dan i za naše prilike mali Zavod (sa 3-4 aktivna su¬
radnika ) zamišlja u tako nerealnoj ulozi. Moguće je
da računaju na trenutačni javašluk (čitaj: neznanje +
neorganiziranost + neodgovornost) u našoj Državnoj
upravi, a moguće su i druge kombinacije.


4.
Predlagači u CROSOTER-u opširno opisuju stanje
informacija o tlu i zemljištu u "svijetu, Europi i u
nas." To je najmučniji dio CROSOTER-a. Uspored¬
ba Europskog informacijskog sustava i SOTER-a
ne završava raspravom i prevagom svjedočanstava,
već praznom frazom: "Mi smo se opredjelili za
CROSOTER". U opisivanju stanja u nas, predlagači
(po onoj: Svaki cigo svoga konja hvali) daju dugi
popis svojih radova, među kojima većina nema
veze sa suvremenim istraživanjem i kartiranjem
tala i zemljišta (Land-a). Nemamo vremena ni po¬
trebe sve to komentirati, jer je dovoljno uočiti ovo.
Kao udarne reference naveli su autori svojih 6 župa¬
nijskih GIS (GIZIS) projekata, ali im sadržaj ne opi¬
suju. Valjda autori misle kako ono stoje digitalizira¬
no samo po sebi pripada u visoku znanost i ima veli¬
ku vrijednost. Njihovi GIZIS- županijski projekti
zahtijevaju posebnu raspravu, pa ćemo, tek uzgred,
zaključiti da su ti projekti krenuli nakon što su Poljo¬
privredni fakultet i njihov Zavod za pedologiju na¬
pustili i ostavili nedovršeni projekt Osnovne pedo¬
loške karte R. Hrvatske, u kojemu su dugi niz godina
(1971 - 1985) imali vodeću ulogu. Tim nepojmljivim
postupkom taje ustanova izgubila svaki kredibilitet
da koordinira buduće pedološke projekte.
U razdoblju od 1967. do 1986. g. u Hrvatskoj su is¬
traživani i kartirani šumski ekosustavi u mjerilu


l: 100.000. Za cijelo područje države izrađena je pe¬
dološka, vegetacijska i tipološka karta toga mjerila.
Od 1992.god. radi se na drugoj generaciji (2. aprok¬
simacija) karte šumskih ekosustava u mjerilu
l: 100.000. Rad je većim dijelom obavljen u okviru
međunarodnog projekta (EU-RIVM-CCE, Bilthoven,
Netherlands) i do sada je kartirane (Marti¬
nović i suradnici) oko 30 % područja Hrvatske. O
tom kartiranju u CROSOTER-u nema ni slova U
Bibliografiji radova Šumarskog instituta Jastrebar¬
sko (razdoblje1945-2000) ima više od 380 radova
objavljenih u domaćim i inozemnim glasilima, koji
se bave istraživanjem naših šumskih ekosustava,
uključujući i radove o informacjskom sustavu za
šume. Ni jedan od tih radova ne spominju autori
CROSOTER-a. I to nije sve. Naš najsadržajniji pedokartografski
rad: Pedološko-bonitetna karta R.
Hrvatske u mj. 1:300.000, životno djelo istaknutog
hrvatskog tloznanstvenika dr. ing. Pavla Kovače¬
vića, tiskano 1995. godine u posebnom, njemu po¬
svećenom broju Agronomskog glasnika, također se
ne spominje u CROSOTER-u. A znadete li zašto?
Kovačevićeva (1995) Karta boniteta tala Hrvatske
(1: 300.000) iskazuje 28 geomorfoloških područja i
podpodručja sa 161 kartografskom jedinicom i u
biti je vrlo kvalitetno sastavljena SOTER-karta R.
Hrvatske.
Nema dvojbe, pregled stanja o našim informacija¬
ma za tlo i zemljište u CROSOTER-u napisan je
tako da autori ne prave razliku između onog što je
važno i onog što nije važno, stoje istina, a što nije
istina, pretpostavljam, sve u namjeri da proguraju
svoj projekt.


5.
CROSOTER je projektiran na iznos od 350.000
USA $ i na pet godina rada. Upravo je kuriozno da se
u specifikaciji troškova izrade CROSOTER - pro