DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 73     <-- 73 -->        PDF

jekta ne predviđa izrada SOTER - karte. U petoj go¬
dini rada planira se: "Integracija svih podataka i re¬
zultata istraživanja i izrada CROSOTER-a s pedo¬
loškom kartom mjerila l :250.000". Dakle, s CRO-
SOTER-om bi dobili pedološku kartu 1: 250.000,
iako već imamo pedološku kartu mjerila 1:50.000 i


1:200.000 i tri verzije u mjerilu 1:300.000. Uz to,
teško je naći primjer takvog napuhavanja cijene i
vremena rada. Kada bi se nekim slučajem trebao
(zbog međunarodne suradnje) ostvariti SOTER program
za područje R. Hrvatske, moglo bi se to uči¬
niti za pet puta manju cijenu i pet puta kraći rok.
6.
U elaboratu CROSOTER-a ima i jedna bizarna či¬
njenica. Nepoznati predstavnik Zavoda za pedolo¬
giju i dr. Otto Spaargaren , znanstveni djelatnik
Međunarodnog centra, "zajedno su posjetili Vele¬
poslanstvo kraljevine Nizozemske u Zagrebu i raz¬
govarali s gospodinom Hans Van den D o o l -om o
mogućnosti sufinanciranja tog projekta od Nizo¬
zemske vlade". Ostavljajući ovaj čas po strani pita¬
AKTUALNO


nje, u čije se ime i o čemu razgovaralo, ovo je sva¬
kako, nova i rijetka pojava da se u "prodaji roga za
svijeću na domaćem tržištu" traži podrška iz među¬
narodnih centara.


Na kraju ovoga uvoda u raspravu, dobri običaji na¬
lažu da se ne predlažu odmah i zaključci. Samo ćemo
mirne duše zabilježiti: Namještenici spomenutog Mi¬
nistarstva i Zavoda za pedologiju u projektu "CROSOTER"-
a i u "Zaključcima okruglog stola" rade ono što
se u tursko doba nije moglo, a niti smjelo raditi.


Zahvaljujem prof. dr. Ivi Bancu, ministru okoliša i
uređenja prostora, što mi je dostavio na uvid elaborat:
"CROSOTER I. FAZA".


Dr. sc. Jakob Martinović,
znanstveni savjetnik za
područje pedologije, u mirovini.
Zagreb, Braće Domani 4


PALČIĆ (Troglodytes troglodytes) - PTICA 2004. GODINE


Tko nije čuo zvonki pjev jedne od naših najmanjih
ptica - palčića? Taj su nam upit postavili još davne
1955. godine autori male, ali drage nam knjižice "Moja
knjiga o pticama", ornitolozi dr. sc. Renata Kroneisl
Rucner i Dragutin Ručne r, koji u prvom poglavlju
naslovljenim "Kada palčić zapjeva..." pišu: "Nebom se
već nekoliko dana vuku teški sivi oblaci. Snijeg prekriva
zemlju. Jutro je već poodmaklo i bliži se podne, a iza
zadnjih seoskih kuća vlada mrtvilo i tišina. Golo granje
i stabalje obližnjeg hrastova šumarka strši uvis i pove¬
ćava osjećaj pustoši. Ne čuje se ni glasa. Studeno je i
nekako sumorno. Ali odjednom zabruji zvonak, snažan
glas palčića. "


"Ovaj iznenadni pjev palčića, za koga je poznato
da i zimi zna zapjevati, sjeća nas toplih proljetnih i ljet¬


nih dana. Tada je na ovom istom mjestu sve odisalo
svježim zelenilom, i mirisom bilja te odjekivalo ptičjim
pjevom. U kupinovu je grmu skakutala grmuša, u odro¬
nu zemlje pod ljeskovim grmom ležalo je crvendaćevo
gnijezdo, uz potok su stalno švrljale dvije pliske, a do¬
lazile su ovamo i lastavice pokućarke. Po drveću je
djetao marljivo kuckao i bušio rupe, iz zrakaje, dopira¬
la kreštanje vrana na preletu, a prekrasan pjev slavuja
oduševljavao nas je noću i danju. Sada, osim brzog
prolaza sjenica te po koje puzavice ili brglijeza, kao i
ovog malog palčića, koji se s planine spustio u blizinu


ljudskih stanova, nema nigdje ničega. Nestalo je lišća,
nestalo je pjeva ptica i zuja kukaca. Sada tek možemo
naslutiti, kako bi priroda izgledala bez ptica!"


Jedini palčić što živi u nas


Nakon stoje 1971. godine Njemačko društvo za za¬ godine i proglasilo sivog sokola (Falco peregrinus) pr¬
štitu prirode (NABU) po prvi put prišlo izboru ptice vom pticom godine, ove 2004. godine 34. pticom godi




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 74     <-- 74 -->        PDF

ne proglašen je sićušni palčić (Troglodytes troglody¬
tes), poznatiji kao strijež palčić ili, jer pjeva i zimi kad
ostale ptice zanijeme, zimski carić.


Od šezdesetak vrsta ptica iz porodice palčića (Troglodytidae)
sve, osim našeg palčića, stanovnici su No¬
vog svijeta (Sjeverne Amerike). Smatra se daje k na¬
ma stigao nakon ledenog doba preko Aljaske, sjeverne
Norveške i Islanda. Raširen je po cijeloj Europi, dijelu
Azije i u sjeverozapadnoj Africi. Živi u gorskim i brd¬
skim predjelima, da bi se zimi pred snijegom spustio u
niže predjele. Sjeverne populacije čine određene mi¬
gracije, seleći se u toplije krajeve Sredozemlja u rujnu
i listopadu, vraćajući se već u ožujku i travnju.


Slika 1. Mali temperamentni palčić (Troglodytes troglodytes´) je


jedina vrsta palčića koji se nalazi izvan Amerike. Poznat


je po svojoj milozvučnoj i zvonkoj pjesmi.


Izvor: Buch der Vogelwelt, Stuttgart 1973.


Višak ponuđenih gnijezda


Poput većine sitnih ptica pjevica i palčići mužjaci Cinclus einclus), kojega će adaptirati po svome. Gni¬
prvi stižu u proljeće u svoj zavičaj, preuzimajući brigu jezda u palčića izrađena su od mahovine i lišajeva,
"da osvoje i očuvaju" izabrani revir i pripreme sve po¬ okruglasta, veličine 10 do 15 cm s okruglastim otvo¬
trebno do dolaska ženki i razdoblja gniježdenja. Medu rom sa strane. Topljenjem snijega negdje u travnju
te radnje spada i izrada gnijezda i, za razliku od drugih "kad se mužjaci napokon smire i zadovolje svaki svo¬
vrsta ptica, palčić ih gradi po nekoliko (5-6) i obično ne jim mjestom", dolaze ženke. Od više ponuđenih gni¬
dovrši do dolaska družice! Gradi ih nisko uz zemlju u jezda odabrat će samo jedno, u koje će nakon dotjeri¬
žilištu drveća, rupama stijenja, složajevima drva, gus¬ vanja i parenja uskoro položiti jaja. Preostala gnijezda


tom podrastu. Ako za gniježdenje izabere predjele uz poslužit će mužjaku, koji spava odvojeno od ženke,
gorske potoke i rječice nerijetko će preuzeti staro napu¬ kao mjesta za konačenje.
šteno gnijezdo, srodnika mu, vodenkosa (brljak obični,


Pomajka pet put manja od ptića-posvojčeta


Od sredine travnja do kolovoza ženka snese 5-8 jaja
na kojima sjedi 14-16 dana. Ptići su još u gnijezdu
kada mužjak stane vabiti drugu ženku. Mlade hrane
oba roditelja. Štoviše, njihovoj ishrani pomaže i mla¬
dunčad iz prethodne generacije. Kako se radi o izrazito
maloj ptici, rast mladih je relativno brz. Dok su uz ro¬
ditelje noće često u gnijezdu, a kad se napokon posve
odvoje i osamostale, roditelji krenu u podizanje novo¬
ga legla.


Uz više raznih manjih pjevica, poput sivog popića
(Prunella modularis), livadne trepteljke (Anthus pratensis)
i dr. kukavica (Cuculus canorus) podmeće
svoja jaja i u gnijezdo palčića. Strpljivo sjedeći na jaji¬
ma, ženka i ne sluti da će ptić posvojće kad naraste biti


Slika 2. Kukavica kao parazit u leglu palčića. Mladu kukavicu


posvojče, koja je izbacila jaja i/ili mlade domaćina, pri


hranjenju od pet puta manje pomajke palčića.


četiri i više puta veći od nje same i, što je još najgore,
da će njenu mladunčad mlada kukavica naprosto izgu¬
rati iz gnijezda, a njihova prava majka ostati bez vlasti¬
tog potomstva.