DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 80     <-- 80 -->        PDF

SAŽETAK


Republika Hrvatska, državni organi i tijela, javne
znanstvene, obrazovne i stručne ustanove iz područja
šumarstva, uspješno su organizirale i održale i ovaj
međunarodni skup u Zagrebu od 24. do 28. svibnja
2003. godine. Na skupu su bila nazočna 72 specijalista
iz 24 europske zemlje i Japana te veći broj predstavni¬
ka europskih institucija (EC, EU, FAO, IUFRO i dr.).
Voditelj ICP Forest programa (Th. Haussmann) i pred¬
stavnik Europske komisije (H.D. Winkler) biranim
riječima zahvalili su zemlji domaćinu i organizatorima
na uspješno organiziranom i održanom međunarodnom
skupu iz očuvanja i zaštite europskih šuma, kao i na
gostoljubivosti. U radu skupa aktivno su sudjelovali
znanstvenici i stručnjaci Šumarskog fakulteta, Zagreb,
Šumarskog instituta, Jastrebarsko, "Hrvatskih šuma",
d.o.o., nadležnih ministarstava i ustanova.


U razdoblju od 2000. do 2003. godine ovo je 3. me¬
đunarodni skup održan u Hrvatskoj iz područja šumar¬
stva (uzgoja, oplemenjivanja i zaštite šuma).


Koristimo priliku da se u ime Organizacijskog od¬
bora skupa zahvalimo pokroviteljima skupa na surad¬
nji i pomoći: predstavnicima Šumarskog fakulteta, Šu¬
marskog instituta, Hrvatskih šuma d.o.o., NP "Plitvi¬
čka jezera", Ureda za šumarstvo i lovstvo Grada Za¬
greba, hotelu "Internacional", kao i svima koji su na
bilo koji način pridonijeli organizaciji skupa.


Dr. sc. Joso Gračan,
nacionalni koordinator


CLUSTER "ŠUMA - DRVO"


U Šumarskom listu br. 9-10, str. 526 izvješćujući sa


61. skupštine Njemačkoga šumarskog društva (25. do
28. 9. 2003.), najavili smo detaljnije prikazati studiju
koju je u okviru glavne teme Skupštine predstavio nje¬
zin autor prof. dr Andreas S c h u 11 e. Ova studija rađe¬
na za Nordrhein Westfalen (u daljnjem tekstu NRW),
industrijski najrazvijeniju Saveznu državu Njemačke,
vrednujući u 2001 god. po novom tržišno-gospodarskom
pristupu cluster šuma-drvo. Ista je pokazala pravo
gospodarsko značenje šumarstva i preradbe drva.
Šume u NRW zauzimaju površinu od 915 800 ha
(27 %), od čega je 593 000 ha (65 %) u posjedu privat¬
nih šumoposjednika (150 000), 178 000 ha u posjedu
općina, crkvi zaklada i si. i 114 700 ha s kojima gospo¬
dari Državna šumarska uprava. Njezina je zadaća pu¬
tem 35 šumarija briga o državnim šumama, ali i privat¬
nim i korporacijskim, provedba šumarskih i drvarskih
programa te razvijanje odnosa s javnošću. Na 310 000
ha (36 %) površine dominira smreka, ispred bukve
(145 000 ha ili 17 %) i hrasta (preko 130 000 ha ili
15 %). U bukovim sastojinama u razdoblju od 1987.
do 2001. god., sjeklo se godišnje između 470 000 i
810 000 m´, ili prosječno godišnje 4,6 mVha (naprama
10,7 mVha prirasta). Kod hrasta je slična situacija sjeklo
se 2,0 mVha od godišnjeg prirasta 6,7 mVha, kao
i kod smreke, gdje je sječeno 7,6 mVha od godišnjeg
prirasta 11,6 mVha. U destgodišnjem razdoblju posje¬
čeno je svega 52 % prirasta. U šumarstvu radi 9 900 za¬
poslenika, s ostvarenim prometom od 550 mil. Eura.


Neposredni kupci proizvoda šumoposjednika su
poduzeća tzv. 1. stupnja preradbe drva. Najvažniji pre¬
rađivači oblovine s oko 280 poduzeća su tradicionalna
lokalna i regionalna pilanska industrija, koja je 2001.
god. ispilila 2,7 mil. m3 oblovine i sa 5 250 zaposlenih
ostvarila promet od preko 800 mil. Eura. Od 1995. god.
reducirano je broj pilana za preko 30 %.


U 8 tvornica furnira zaposleno je oko 450 radnika i
od 1995. do 2001. god. prozvodnja Ijuštenog turnira
smanjena je za 30 %. I dok su se pilanska i furnirska in¬
dustrija u proteklom desetljeću razvijale s "dječjim
bolestima", industrija ploča doživjela je pravi bum,
tako da je proizvodnja više nego udvostručena. U 50
pogona s nešto preko 7 500 zaposlenika, danas se os¬
tvaruje promet od preko 1,5 milijardu Eura godišnje.
Oko 3 mil. m3 ploča prozvodi se u NRW, stoje 1/3 plo¬
ča proizvedenih u Njemačkoj.


U šumarstvu i 1. stupnju preradbe drva, osim pila¬
na, proizvodnje furnira i ploča, nalaze se i drugi prera¬
đivači oblovine (npr. stupova), gdje je u 2001. god. bilo
zaposleno preko 25 000 socijalno osiguranih zaposle¬
nika s ostvarenim prometom od oko 3, l milijarde Eura.


U 412 poduzeća za proizvodnju namještaja u 2001.
god. bilo je zaposleno 50 500 radnika i ostvarenje pro¬
met od preko 7,4 milijarde Eura. Prema statistici NRW
(stoje vidljivo i iz tablice koju dajemo pri kraju ovoga
prikaza), cluster-studija obuhvatila je 385 tvrtki sa
43 250 zaposlenika i prometom od oko 7,2 milijarde




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Eura. Ova razlika nastaje radi tvrtki koje koriste i dru¬ fasada, podova, obloga, i dr. pa i drvenih ograda za za¬
ge materijale (umjetne sirovine, metal, staklo i si.), što štitu od buke na atocestama. U ovom segmentu zapo¬
ne spada u cluster šuma i drvo. Oko jedne trećine nje¬ sleno je oko 10 000 radnika, u 250 poduzeća s prome¬
mačkih tvornica namještaja nalazi se u NRW. Svaka tom od l ,7 milijardi Eura.
treća ugradbena kuhinja prodana u Europi dolazi


Zajedno s drvenom ambalažom (preko 130 poduze¬


iz NRW, čiji je kapacitet 250 000 ugradbenih kuhinja


ća i oko 3 200 zaposlenih) i ostalim drvnim prerađiva¬


godišnje.


čima, ovaj 2. stupanj s preko 130 000 zapslenih ostva¬
Drvno obrtništvo, zaboravljeni gigant, s više od rio je promet od oko 16 milijardi Eura.
72 500 zaposlenih (oko 10 000 naučnika-šegrta), s oko


U papirnoj industriji u 2001. godini u oko 260 po¬


10 000 poduzeća (stolari, tesari, modelari, parketari,


duzeća sa 37 500 zaposlenih, ostvaren je promet od


drvorezbari i dr.), i prometom od 6,62 milijarde Eura,


preko 250 000 Eura po zaposlenom. Tiskarstvo i na


tržišno-gospodarsko-politički je najvažniji segment


kladništvo u preko 6 000 poduzeća s oko 63 000 zapo¬


clustera šuma i drvo. Na saveznoj razini taj segment s


slenih, ostvarilo je promet od 7,5 milijardi Eura. Ener¬


više od 56 000 pogona, sa 450 000 zaposlenih i prome¬


gija iz drva posebno je važan segment. Zemaljska vla¬


tom većim od 32 milijarde Eura, značajan je element


da NRW je preko svojih šumarija od 1999. do 2002.


njemačkoga gospodarstva.


potpomagala preko 930 malih i srednjih ložišta na drvo


Udio gradnje drvenih kuća na saveznoj razini je u okviru smjernica za unapređenje tržišta drva
13,3 %, u NRW 7,2 %, Berlinu 19,6 %, Hamburgu (HAFO). Za razdoblje 2003-2006. predviđeno je 25
8,6 %, Bremenu 7,8 %, u razdoblju od 1999. do 2001. mil. Eura za tu potporu, čime se otvara novo poslovno
god. bilježi trostruki rast. U ovoj studiji u tu je proizvo¬ polje oko 180 poduzeća sa 2 200 zaposlenih.
dnju uključena i proizvodnja prozora, vrata, drvenih


GOSPODARSKI PODACI ZA CLUSTER "ŠUMA - DRVO"
Nordrhein Westfalen (NRW) za 2001. god.


Djelatnosti
Šumarstvo
Socijalno osigurani zaposlenici
Broj
9900
%
Promet u milijardama
Eura
0,55
%
Primarna prerada (pilanska) 5250 0,80
Drvane ploče 7500 1,36
Furnirska prerada i dr. 2950 0,38
Ukupno šumarstvo i 1 . stup prerade > 25 000 10,0 >3 8,6
Proizvodnja namještaja 43250 7,20
Obrtništvo 72500 6,62
Proizvodnja kuća od drva 10000 1,70
Ambalaža od drva 3200 0,38
Ostali prerađivači drva (lijesovi, saune i dr.) 2750 0,23
Ukupno finalna proizvodnja 2.
stup prerade > 131 000 50,0 > 16 45,7
Industrija papira, kartona i celuloze 37500 8,05
Tiskarska djelatnost 39000 3,61
Izdavačka (nakladnička) djelatnost 24000 3,86
Energija iz drva 2200 0,22
Ostale prateće djelatnosti < 103000 40,0 <16 45,7
Sveukupno < 260 000 100,0 <35 100,0


Cluster-studija "šuma i drvo" je novi pristup statis¬ (225 000), ugostiteljstva (138 000), kemijske industrije
tičkog praćenja proizvodnje EU, gdje se vrednuje cje¬ (132 000 ), automobilske industrije (103 000), proizvo¬
lokupan proizvod od šume do svakog finalnog proiz¬ dnje energije (63 000), rudarstva (59 000), tekstilne in¬
voda. Iz priložene tablice vidimo da taj cluster zapo¬ dustrije (48 000) i dr. Iz svega slijedi daje pojedini seg¬
šljava 4,5 % svih zaposlenih u NRW, ali ostvaruje pro¬ ment ovoga clastera pojedinačno promatran, uvjetno
met od 35 milijardi Eura (bez tiskara i izdavačke dje¬ rečeno patuljak, a gledano u cjelini div. Kada bi mu
latnosti oko 27 milijardi Eura). Na iznenađenje, ovaj pridodali još i ekološko-socijalno značenje (vrijed¬
cluster je na vrhu, ispred proizvodnje građevinskih nost), pokazatelji bi bili još impresivniji.
strojeva (nešto manje od 35 milijardi Eura) i prozvodnje
automobila (29 milijardi Eura). Sa 260 000 za¬
poslenih ispred je banaka i osiguravajućih društava J. Dundović i H. Jakovac