DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 90 <-- 90 --> PDF |
ustanovljena je infekcija gljivama Armillaria spp. i Heterobasidion annosum. Istraživanja su obavljena unutar švicarskog Nacio¬ nalnog parka u središnjim Alpama na nadmorskoj visi¬ ni od 1890-1907 m u čistoj sastojini planinskog bora, koja je od 1914. g. tj. od osnivanja parka prepuštena prirodnoj evoluciji. Prije toga bila je izložena jakom antropološkom utjecaju. Godišnje oborine u razdoblju od 1964. do 1998. g. iznose 895 mm, i to više u ljetnim nego zimskim mje¬ secima. Srednja godišnja temperatura iznosi 0,4 °C. U dendrokronološke svrhe istraživana su već mrtva stabla zaražena navedenim gljivama, koja su ostala go¬ tovo sasvim bez iglica tijekom posljednje dvije godine. Od svakog stabla uzeti su uzorci korjena radi fitopatološke analize te po dva izvrtka (Presslerovim svrdlom) na visini od 20 i 100 cm od zemlje radi dendrokronoloških analiza. Analizom korjena ustanovljenje napad obadvije vrste gljiva, a izvrći su osušeni i upotrebljeni za mjerenje širine godova, koje su poslije statistički obrađene. Ustanovljena je razlika između posljednje godine formiranja goda i potpunog uginuća stabla, jer stablo zadržava iglice još neko vrijeme nakon prestanka funkcije kambija. Stabla napadnuta s Armillaria spp. OBLJETNICE prikazuju lagani gubitak prirasta, dok stabla napadnuta s Heterobasidion annosum naglo gube prirast. Stabla napadnuta s H. annosum imaju veći prsni promjer nego ona napadnuta sa Armillaria spp., jer H. annosum na¬ pada stabla u kasnijem razdoblju. Stabla koja su napad¬ nuta s oba patogena, isključena su iz analize. Pretpo¬ stavlja se da nastajanje ove šume pada u razdoblje oko 1800. g. nakon jednog požara. Na bazi razlike broja godova na dvije različite visine ustanovljeno je da su jedan metar visine dosegla poslije 22 godine života. Poslije 1858. g. povećan je prirast radi promjena uzrokovanih korištenjem šume (što potvrđuju i povije¬ sni izvori). U određenim godinama može se evidenti¬ rati stres uzrokovan napadima gljiva (1913 i 1923 g), te štete od smrzavica (1835, 1865 i 1923 g). Ova metoda ne daje uvijek točne podatke radi nepravilnosti ili izo¬ stanka godova, a posebno u razdoblju malo prije ugi¬ nuća stabla, zbog prestanka funkcije kambija. Ipak go¬ dovi zajedno s povijesnim izvorima mogu dati solidne informacije o smetnjama tijekom razvoja stabla uzro¬ kovane raznim nepovoljnim čimbenicima, no ne može se sa sigurnošću utvrditi točna godina početka gljivi¬ čne infekcije, ali se može pratiti razvoj patologije sve do uginuća stabla. Frane Grospić 50 GODINA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA OGRANKA KARLOVAC 1953 - 2003. Karlovac, prosinac 2003. POVIJEST HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA OGRANKA KARLOVAC 1953 - 2003. Hrvatsko šumarsko društvo utemeljeno je kao Šu¬ ruštva 26. prosinca 1846. godine u Prečecu kod Ivanić marska sekcija Hrvatsko-slavonskog gospodarskog Grada. Društvo je aktivno djelovalo do 1856. godine |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 91 <-- 91 --> PDF |
kada zbog teških političkih prilika dolazi do osipanja članstva te rad društva zamire. Obnovljeni rad društva nastavlja se 1876. godine skupštinom u Zagrebu i od tada traje do današnjih dana. Slika 1. Skupština u jubilarnoj 50-oj godini Od osnutka društvo je bilo centralistički ustrojeno i tek 1950. godine dolazi do osnivanja šumarskih klubo¬ va po terenu. Šumarski klub Karlovac osnovan je u ožujku 1953. godine, a osnivač i prvi tajnik kluba bio je Dragutin Maj er, dipl. ing. šum. Klub je brojio 25 članova, od čega 13 šumarskih inženjera i 12 šumar¬ skih tehničara. Kako nije pronađen zapisnik s osniva¬ čke Skupštine ne zna se ime prvog predsjednika kluba, ali se u 1954. godini kao predsjednik kluba spominje Nikola Vrančić, dipl. ing. šum., direktor DIP-a Kar¬ lovac, pa se pretpostavlja daje on izabran i 1953. godi¬ ne. Rad kluba odnosio se najviše na organizacijske promjene u šumarstvu, gdje je dominirao stav o osni¬ vanju poduzeća za uzgoj i iskorištavanje šuma, jer su se do tada iskorištavanjem bavila drvno-industrijska poduzeća. Osim stručnih predavanja bilježi se i sudje¬ lovanje na raznim akcijama u gradu Karlovcu i tadaš¬ njem kotaru. Na godišnjoj skupštini 1956. godine izabrano je novo rukovodstvo na čelu s predsjednikom Ferdom Šulentićem, dipl. ing. šum. Uz rad na praćenju i predlaganju organizacijskih promjena u šumarstvu, po prvi puta je održana Šumarska zabava u Hrvatskom domu u Karlovcu. U siječnju 1957. godine održana je godišnja skup¬ ština koja je trajala 2 dana. Klub je tada brojio 79 čla¬ nova (31 šumarskog inženjera, 36 šumarskih tehničara i 12 ostalih članova), Te godine organizirana je stručna ekskurzija u Sloveniju u trajanju od 6 dana. Sljedeće 1958. godine nastavljaju se aktivnosti na pripremanju organizacijskih promjena, održavaju se stručna predavanja, organiziraju se tečajevi za lugare te pomaže osnivanje Lugarskog kluba. Na Skupštini kluba 1959. godine brojno stanje iz¬ nosilo je 86 članova (34 šumarska inženjera, 43 šumar¬ ska tehničara i 9 ostalih). I dalje se nastojalo da dođe do organizacijskih promjena, u svrhu stvaranja inte¬ gralnog Šumskog gospodarstva. U svibnju 1960. godine izabran je novi predsjednik kluba, Stjepan Lukačić , dipl. ing. šum., a taje go¬ dina značajna i po osnivanju Šumskog gospodarstva Karlovac. Te godine zabilježena je slabija aktivnost zbog prezaposlenosti članova na novim poslovima u gospodastvu. Skupština kluba 1961. godine bilježi 92 člana (36 šumarskih inženjera, 52 šumarska tehničara i 4 ostala člana). Šumarski klub mijenja naziv u Šumarsko društvo Karlovac, a za predsjednika je izabran Ivan M r ž l j a k, dipl. ing. šum. Sljedeće dvije godine 1962. i 1963. društvo djeluje s promjenjivim uspjehom, a 1963. godine osnivaju se podružnice Šumarskog društva Kotara Karlovca u Karlovcu, Ogulinu i Gospiću. Za predsjednika društva bira se Nikola Vrančić, dipl. ing. šum. Za društvo je značajna 1964. godina kada se u Kar¬ lovcu 27. i 28. lipnja održala 83. redovita skupština Sa¬ veza šumarskih društava Hrvatske, na kojoj je promi¬ jenjen naziv Saveza u Savez inženjera i tehničara šu¬ marstva i drvne industrije Hrvatske. U razdoblju od 1965. do 1969. bilježi se manja ak¬ tivnost koja se očituje u predavanjima, stručnim eks¬ kurzijama i raspravama o unapređenju rada u šumar¬ stvu i preradi drva. Predsjednik Društva bio je Stjepan Lukačić, dipl. ing. šum. Razdoblje od 1969. do 1974. ispunjeno je stručnim ekskurzijama u Austriju, Švicarsku, Italiju i Francu¬ sku, seminarima s naglaskom na uzgoj kultura četinja¬ ča, radom na donošenju Zakona o šumama i ustavnim amandmanima. U goste su došli kolege iz Vinkovaca i Osijeka. Brojno stanje na kraju razdoblja iznosilo je 125 članova. O aktivnostima Društva u razdoblju od 1974. godi¬ ne od 1996. nema mnogo pisanih dokumenata, što je posljedica velikih organizacijskih promjena (osnivanje SOUR-a). Po riječima tadašnjega predsjednika Mlade¬ na Tonkovića, dipl. ing. šum., jedine aktivnosti u tom razdoblju bile su stručne ekskurzije po Hrvatskoj i jedna u tadašnju Čehoslovačku. Bilo je problema s re¬ gistracijom Društva zbog toga stoje tadašnje Šumsko gospodarstvo Karlovac bilo podijeljeno na više Zajed¬ nica općina, pa je registracija bila moguća samo u Re¬ publičkom sekretarijatu za Upravu i pravosuđe, gdje su više puta zahtjev odbili. Od stvaranja Republike Hrvatske i ratnih zbivanja do 1996. rad Društva je potpuno zamro. 19 travnja 1996. godine održana je Izborna skupština Društva na kojoj je za predsjednika izabran Dujo P a v e l i č, dipl. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 92 <-- 92 --> PDF |
ing. šum. Pristupnicu Društvu potpisao je 181 član (165 iz Uprave šuma Karlovac, 3 iz JP Zelenilo i 13 iz Šumarske škole). Te godine Društvo je organiziralo središnju proslavu Dana državnosti u Karlovcu, s li¬ kovnom kolonijom i nastupom folklornih skupina iz Karlovca i okolice, te stručnu ekskurziju Upravnog od¬ bora na područje oslobođenih šumarija. Aktivnosti u 1997. godini obilježio je rad na regi¬ straciji Društva i usklađivanju akata, pomoć oko obi Shka2. Pošumljavanje Slika 3. Posjet Švedskih šumovlasnike Slika 4. Ekološka akcija čišćenja Parka prirode Žumberak. Samo¬ borsko gorje Slika 5. Ekološka akcija čišćenja šumskog predjela Kozjace Slika 6. Šumarski klub Slika 7. Uspon na Mont Blanc |