DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Iježavanja 470 godina Cetinskog sabora te organizacija
nastupa KUD "Šumari" iz Vinkovaca u Karlovcu.


Od 1998. godine Društvo djeluje kao ogranak unu¬
tar jedinstvene udruge Hrvatskog šumarskog društva u
Zagrebu. Rad se sastojao od sudjelovanja na stručnim
skupovima u organizaciji središnjice Društva, a samo¬
stalno je upriličen posjet Međunarodnom sajmu drvne
industrije i šumarstva u Klagenfurtu te obnovljena su¬
radnja s ograncima Nova Gradiška i Ogulin. Ogranak
broji 150 članova.


Tijekom 1999. godine pokušala se obnoviti surad¬
nja sa slovačkim šumarima, što ipak nije rezultiralo za¬
jedničkim susretima. Ugošćeni su gosti iz ogranka Osi¬
jek. Održano je predavanje o Finskoj. Po prvi puta čla¬
novi ogranka bili su nazočni natjecanju šumara skijaša
u Sloveniji.


U 2000. godini započele su rasprave o budućnosti
šumarstva Hrvatske, gdje je i ogranak dao svoj do¬
prinos. Uz pomoć ogranaka iz Osijeka i Vinkovaca
ostvarena je stručno-turistička ekskurzija na područje
Baranje, istočne Slavonije i zapadnog Srijema te posjet
Vinkovačkim jesenima. U sklopu godišnje Skupštine
organizirano je predavanje na temu iskorištavanja
šuma.


Prva godina 21. stoljeća 2001. bila je obilježena
raspravom o početku procesa izrade studije o restruk¬
turiranju Hrvatskih šuma i Nacionalne šumarske poli¬
tike i strategije. Organizirana je ekskurzija u Nacional¬
ni park Paklenica, sudjelovalo se u organizaciji Dana
hrvatskog šumarstva, a nastavilo se sa sudjelovanjem u
prvenstvu europskih šumara u skijaškom trčanju u
Austriji. Članstvo u ogranku popelo se na 181 člana.


ZAŠTITA OKOLIŠA


Na Izbornoj skupštni u svibnju 2002. godine za
predsjednika je izabran Oliver Vlainić , dipl. ing.
šum. Tijekom te godine aktivnost ogranka bila je us¬
mjerena na zbivanja vezana uz promjene u šumarstvu
(restruktiriranje Hrvatskih šuma, Nacionalna šumarska
politika i strategija, novi Zakon o šumama), posjete
drugim ograncima te sudjelovanje članova u drugim
aktivnostima (posjet Interforstu u Munchenu, uzgojni
radovi, ekološke akcije, skijaške trčanje i planinare¬
nje). Aktivnosti su organizirane po sekcijama. Nakon
pune 44 godine obnovljena je Šumarska zabava u Kar¬
lovcu. Krajem godine ogranak je brojio 241 člana (84
šumarska inženjera, 119 šumarskih tehničara i 38 čla¬
nova drugih struka).


Jubilarna pedeseta godina postojanja ogranka bila
je ispunjena raznim aktivnostima. Tijekom godine ras¬
pravljalo se o promjena u Hrvatskim šumama i donoše¬
nju Nacionalnog standarda za certificiranje šuma, oba¬
vila su se 4 uzgojna rada, sudjelovalo se na 2 ekološke
akcije, putovalo se na stručno-turističke ekskurzije u
Požegu, Brijune, Zeleni vir i Vražji prolaz, susretalo s
kolegama iz 6 ogranaka, ugostilo šumovlasnike iz
Švedske, u suradnji s UŠP Karlovac organiziralo Dane
hrvatskog šumarstva i populariziralo šumarstvo kao
struku, te sudjelovalo u drugim aktivnostima (obnova
creta, skijaško trčanje, planinarenje, tenis). Otvorenje
Šumarski klub za druženja članova na Šumarskom
četvrtku. Na kraju godine ogranak broji 264 člana (91
šumarskog inženjera, 129 šumarskih tehničara i 44
člana drugih struka).


Sastavio:
Oliver Vlainić, dipl. ing. šum.,
predsjednik HŠD-a ogranka Karlovac


ZBRINJAVANJE OTPADA NA OTOKU MLJETU


Organizirano sakupljanje otpada na otoku Mljetu po¬
čelo je na poticaj Općine Mljet u srpnju 2001. g. i to na
području izvan Nacionalnog parka. Otpad sc odlagao na
privremeno odlagalište Žukovac, s kojega gaje Komu¬
nalno poduzeće "Čistoća" iz Dubrovnika odvozilo svo¬
jim vozilom na dubrovačko odlagalište Grabovica. Do¬
lazili su jedamput mjesečno kada im je to vlastiti posao
dozvoljavao, jer odvoz obavljaju i s Elafita. Znamo da
se na otok Mljet vozilom može doći jedino trajektom, i
da takvo vozilo predstavlja opasnost od požara na


brodu, zbog toga što mu je ulazni dio otvoren, i pred¬
stavlja dodatni problem. U Nacionalnom parku "Mljet"
koji zauzima približno oko trećinu površine otoka, orga¬
nizirani odvoz iz naselja počeo je 1982. g. na odlagalište
Dubravica. To je odlagalište napušteno 1. 7. 2003. g., tj.
prestalo je odlaganje na njega, jer je odvoz i zbrinjava¬
nje otpada preuzelo Komunalno Mljet d.o.o. U tijeku
zimske sezone 2002/03. g. očekuje se planiranje sanaci¬
je i uređenje Dubravice.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 94     <-- 94 -->        PDF

U 2002. godini želeći trajno riješiti problem odlaga¬
nja otpada na cijelom otoku Mljetu, odlučeno je naba¬
viti opremu za odvoz s otoka. Kako velikih novčanih
sredstava nije bilo, tražila se mogućnost rješenja koje
bi bilo prihvatljivo s financijskog stajališta. Nabava
klasičnog vozila za sakupljanje otpada po cijeni od
2.000.000,00 kn predstavljala bi za proračun otočke
općine nemoguću stavku, jer tad bi još trebalo sagradi¬
ti i odlagalište. Prema Prostornom planu općine Mljet i
PP Županije dubrovačko-neretvanske otpad nije do¬
zvoljeno odlagati na otoku, već ga se mora odvoziti u
Dubrovnik.


U svibnju 2002. g. nabavljen je rabljeni kamion
Mercedes, kao višenamjensko vozilo koji na sebi vozi
press-kontejner, ali ima i mogućnost prijevoza sprem¬
nika za vodu, a isto tako i sanduke za prijevoz drugih
tereta. Kontejner ima prešu koja sav otpad sabija 5 pu¬


Kamion "Mercedes´


2,5 t, koji su u 5. mjesecu 2003. g. dovezeni na otok
kao donacija Republike Italije. Također smo dobili ka¬
mion Nissan od 5 t za sakupljanje krupnog otpada i
kontejnere za sakupljanje od 120, 240 i 360 1.


Press-kontejneri smješteni su u trajektnoj luci Sobra,
no njihov smještaj planira se na lokaciji bivšeg privre¬
menog odlagališta Žukovac, koje je očišćeno i uređeno
tako da je sav preostali otpad nakon spaljivanja odvezen.
Press-kontejneri imaju prešu koja radi na pogon
električne energije, a može se prilagoditi i za rad na
agregat pa kontejneri nisu ograničeni prostorom ni mje¬
stom na kojemu se pune te su vrlo praktični. U tijeku tu¬
rističke sezone 2003. g. preuzeli smo cjelokupno sakup¬
ljanje otpada na otoku Mljetu, zbrinjavanje u kontejnere
i odvoz na dubrovačko odlagalište Grabovicu.


Iskustva od ljeta 2002. god. govore nam da se kon¬
tejner morao odvoziti 2 do 3 puta tjedno, dok bi ga u
ljeto 2004. trebalo odvoziti 20 puta mjesečno tijekom
7, 8 i 9. mjeseca u Dubrovnik. Zimi je količina smeća
daleko manja, pa je samo jedamput u 2 tjedna kontej¬
ner odlazio prema Dubrovniku, dok će ove zime vjero¬


ta. Kontejneri su marke Averrmann-Horvath, kapacite¬
ta 15 m´ sabijenog otpada. Oprema je nabavljena kod
tvrtke STP iz Zagreba, a gosp. Ž. Brnčić, direktor pred¬
ložio nam je ovakvo rješenje odvoza. Upoznali smo se
2001. kada je ista tvrtka dala donaciju Nacionalnom
parku "Mljet" od 28 kanti marke Schaffer. Godine
2002. tvrtka STP donirala je 20-tak kanti kapaciteta
120 l, uz kupljenu opremu Komunalnom Mljet d.o.o.


Sve uređaje koje sada koristimo nabavili smo za ne¬
koliko puta nižu cijenu (kamion, cisterna i 2 press-kontejncra)
od one koju bi trebalo platiti za klasičan ka¬
mion za sakupljanje otpada. Sav sprešan otpad u pot¬
puno zatvorenim kontejnerima, odvozi se na dubro¬
vačko odlagalište Orahovica, te je prijevoz trajektom
jedna od važnih stavki cjelokupnih troškova zbrinja¬
vanja, uz troškove odlagališta Orahovica. Otpad se po
naseljima sakuplja u kamion Nissan od 5,5 t i Iveco od


Kamion "Iveco´


jatno morati jedanput tjedno u Dubrovnik. U ljetnoj se¬
zoni (l. 6. - 30. 9.) smeće se sakuplja svakodnevno, a u
zimskoj tri puta tjedno. Uz ovo redovito sakupljanje
otpada iz kućanstava, jedamput tjedno — petkom saku¬
plja se i krupni otpad te odvozi na za to predviđeno
mjesto na Mljetu, a kojega će se transportirati u Du¬
brovnik.


Rješenje odvoza otpada s otoka Mljeta poskupilo je
nešto troškove sakupljanja i zbrinjavanja, ali zato nema
na otoku odlagališta koje bi i u najboljim uvjetima
predstavljalo potencijalnu opasnost od požara. Osim
toga izgradnja, čuvanje i održavanje odlagališta tako¬
đer bi zahtijevalo ulaganje financijskih sredstava. Po¬
sjetitelji otoka Mljeta, ali i stanovnici, zadovoljni su ra¬
zinom pružene usluge i odvozom otpada s otoka. Na¬
ravno, to je ijedan od uvjeta očuvanja izuzetne prirod¬
ne i kulturne baštine Mljeta.


Mr. sc. Marija Nodilo, dipl. ing. šum.