DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 10     <-- 10 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE 1 PRIRODNA SUKCESIJA RITSK1H ŠUMA NA UŽĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3 4. CXXV1II (2004). 103-118
njem američkom crnom topolom i vrbama. Uzgojni
zahvati poslije popunjavanja nisu vršeni.


Na plohi značajno mjesto glede drvne zalihe
zauzimaju bademasta (115,22m7ha) i bijela vrba
(104,22 mVha). Ukupno je izmjereno 1200 stabala/ha
(Tablica 4) od čega najviše otpad na bademastu vrbu
(689 stabla /ha), zatim na bijelu vrbu (434 stabla/ha),
dok su bijela joha (44 stabala/ha) i bijela topola (33
stabala/ha) nazočne tek sporadično.


Drvna zaliha iznosi 221,22 mVha, od čega na bijelu
vrbu otpada 104,22 m´/ha (47,1 %), bademastu vrbu
115,22 mVha (52,1 %), bijelu johu otpada 1,56 mVha,
(0,7 %), a na bijelu topolu 0,22 mVha (0,1 %).


Slika 2. Pokusna ploha broj 11


Gledano po etažama glavna etaža čini 66,5 %, nuz-Figure 2 Sample plot no. 11
gredna 22,6 %, a podstojna 10,9 %. U glavnoj etaži bijela
vrba sudjeluje s 48,7 %, te bademasta vrba s 51,3 %. odnosi Drava sjedne strane, a Mura s druge. Prorjede


U nuzgrednoj etaži prevladava bademasta vrba s 54,9 % nisu rađene. Na plohi je zabilježena bijela vrba i bijela
ispred bijele vrbe s 45,1 %. U podstojnoj etaži bademasjoha
(Tablica 5). Ukupan broj stabala po hektaru iznota
vrba je najzastupljenija s 50,9 % ispred bijele vrbe s sio je 534, od čega je bijele vrbe bilo 490 stabala/ha, a
41,7 %, te bijele johe s 6,5 % i bijele topole s 0,9 %. bijele johe 44 stabala/ha. Drvna zaliha na plohi iznosi


Ploha 9 također se nalazila ušću Mure u Dravu, u iznosi 368,11 mVha. Bijela vrba je zastupljena s
biljnoj zajednici Galio -Salicetum albae Rauš 1973. 366,44 mVha (99,5 %), a bijela joha s 1,67m´ po hekRječ
je o naplavini, odnosno nestalnom terenu, jer ga taru (0,5 %).


Tablica 5. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 9


Table 5 Stand structure in sample plot 9


Vrsta Debljinski Etaža sastojine -Stand storey
drveća razred Glavna Nuzgredna Podstojna Ukupno


Tree Diameter Dominant Suppressed Undergrowth Total
species class N G IVI N G M N G M N G M


1-10
11-20 1 0,03 0,29 9 0,16 1,32 10 0,19 1,61
21 -30 4 0,27 2,77 11 0,57 5,55 1 0,04 0,36 16 0,88 8,68


Bijela 31-40 12 1,19 12,47 2 0,16 1,66 14 1,35 14,13


vrba 41-50 3 0,49 5,44 3 0,49 5,44
(Salix 51 -60 1 0,26 3,12 1 0,26 3,12
alba) ukupno


20 2,21 23,8 14 0,76 7,5 10 0,2 1,68 44 3,17 32,98


total


Ukupno po ha


222 24,56 264,44 156 8,44 83,33 112 2,22 18,67 490 35,22 366,44


Total by ha


1 -10 2 0,02 0,04 2 0,02 0,04
Bijela 11 -20 2 0,03 0,11 2 0,03 0,11
joha ukupno


4 0,05 0,15 4 0,05 0,15


(Alnus total
incana) Ukupno po ha


44 0,56 1,67 44 0,56 1,67


Total by ha


Sveukupno


20 2,21 23,80 14 0,76 7,50 14 0,25 1,83 48 3,22 33,13


Overall


Sveukupno po ha


222 24,56 264,44 156 8,44 83,33 156 2,78 20,33 534 35,78 368,11


Overall by ha


Gledano po učešću etaža 71,8 % drvne zalihe otpa- nuzgrednu etažu čini samo bijela vrba, dok podstojnu
da na glavnu etažu, 22,6 % na nuzgrednu, a 5,6 % na 91,8 % tvori bijela vrba, a samo 8,2 % bijela joha. U
podstojnu etažu. Pri tomu treba naglasiti kako glavnu i sloju prizemnog rašća ima ponešto sviba, a sve ostalo