DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 100 <-- 100 --> PDF |
hibrida 82 %. Druga ploha također je osnovana 1984. god. na 0.65 ha, s po 18 komada sadnica P. strobus i P. peuce i 684 komada sadnica hibrida. Nakon 16 godina preživjelo je : P. strobus 11 %, P. peuce 83 % i hibrida 73 %. U drugom pokusu na prvoj sjemenskoj plantaži od 1,3 ha posađeno je 800 klonova P. peuce, koji su selektirani iz prirodnih sastojina planine Pirin (Bugarska) na 1850 m n.v. Na taj način ispituje se mogućnost proizvodnje sadnica spomenute vrste na velikim nadmorskim visinama. Na četvrtoj plohi 1,4 ha posađeno je 800 klonova P. cembra iz prirodnih sastojina planine Ineu na 1600 m n. v. Pokusom se prati razvoj i uspijevanje klona P. cembra u nižim nadmorskim visinama. Sadašnji rezultati, nakon 20 godina od osnutka, pokazuju da navedeni klon nije prikladan za pošumljavanje u malim nadmorskim visinama. Slika 5. Još jedan snimak za sjećanje na kraju zajedničkog druže nja Osječana i Scnjana. Život opet kreće poznatim staza ma, sve do novog susreta Poznato je da se gljiva Cronartium ribicola (upala kore borovca) ubraja u najvažnije bolesti 5 - igličavih borova, među kojima spadaju P. strobus i P. cembra. Endemična euro-azijska gljiva Cronartium ribicola vezana je za areal Ribes sp. Ova gljiva uzrokuje upalu korijena borovima, te klorozu i prijevremenu defolijaciju lišća na različitim vrstama ribizla (Ribes sp.). Napada borove svih dobnih razlika, ali najveće štete čini mladim kulturama. Početni i završni stadij C. ribicola razvija se na borovima, a središnji na različitim vrstama roda Ribes sp. Uspješno suzbijanje jedino je moguće isključenjem jednog domaćina s određene površine. Dosadašnja istraživanja pokazuju da udaljenost između borova i ribizla mora iznositi najmanje 2 km. Hibrid P strobus x P. wallichiana znatno je otporniji na C. ribicola od P. strobus, što je pokazao i gornji pokus. Od stručnog voditelja eksperimentalne stanice doznajemo da su ovdje boravili prof. dr. Ž. Borzan i dr. se. Joso Gračan za njihovog studijskog puta po Rumunjskoj. Zadnju večer domaćini su priredili oproštaj u neobično opuštenoj i prijateljskoj atmosferi. Nakon kraćih govora zahvale na odlično organiziranoj stručnoj ekskurziji, predsjednici naših ogranaka uručili su predstavnicima domaćina prigodne darove. U svojim obraćanjima domaćini su hvalili našu organizaciju njihove nedavne stručne ekskurzije po Hrvatskoj. Domaćini, na čelu s direktorom Titu Gheorghe Nicusor po završetku stručne ekskurzije zaista su imali razloga za zadovoljstvo zbog dobre organizacije u svim segmentima. Ovaj naš kratki boravak u Rumunjskoj nikako nije dovoljan za stvaranje zaokružene slike o njezinom šumarstvu. Ipak smo prilikom ove stručne ekskurzije stekli određena pozitivna saznanja o šumarstvu jednog dijela prijateljske zemlje. Pri tomu, na prvome mjestu ističemo očuvane i zdrave prirodne šume, za stoje svakako zaslužno šumarstvo te zemlje. Uostalom, prema mišljenju mnogih europskih šumarskih stručnjaka, Rumunjska se odlikuje neobično očuvanim šumama, posebice bukovim. Adekvatnim gospodarenjem šume se obnavljaju prirodnim pomlađivanjem. Međutim, dosta šteta nastaje od divljači, posebno na pomlatku, koje se pokušavaju riješiti pomoću dodatnih zaštitnih mjera tehničke naravi. U gospodarenju zaštitnim šumama primjenjuju se oprezni i češći zahvati, koji pridonose većoj stabilnosti tih šuma. Inače, šume različitih kategorija zaštite nalaze se u sklopu šumarstva. Propisani etati ne moraju se realizirati pod svaku cijenu, te najvećim dijelom ovise o prilikama tržišta. Proces povratka šuma privatnicima nije zakonski adekvatno reguliran, pa često dolazi do neopravdanih čistih sječa. U stručnom i rukovodećem pogledu naglašena je hijerarhija koja se očituje različitim znakovljem na službenim uniformama. Kao dobar primjer korištenja rezultata primijenjene šumarske znanosti ističu se prethodni višegodišnji pokusi u pokusnoj stanici radi daljnje primjene u praksi. Lovstvo je važna komplementarna šumarska disciplina koja ostvaruje i solidna devizna sredstva. Na kraju, različiti sporedni šumski proizvodi, zajedno s uslugama, također predstavljaju određeni prihod šumarstvu. To su, neka od dobrih primjera gospodarenja šumama rumunjskog šumarstva, koji bi i nama mogli poslužiti kao podloga za neka povoljnija rješenja. Na odlasku smo još jednom zahvalili domaćinima na odličnoj organizaciji i velikom trudu. Među njima posebno izdvajamo stalnu pratnju kolege Toth Francisca Ioana i Baban Adriana te gospodina Ccdomila Cezare Mandicia kao prevoditelja. I prilikom ovog susreta potvrđena je još jednom zajednička želja za boljom i uspješnijom suradnjom. To je bio razlog da srno se na kraju stručne ekskurzije oprostili riječima: "Doviđenja do skorog ponovnog susreta u Hrvatskoj". Tekst: Dr. se. Vice Ivančević Snimci: Berislav Vinaj, dipl. ing. šum. |