DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Inicijative koje su usmjerene na obnovu životinjskog svijeta talijanskih šuma trebaju neophodno predvidjeti poboljšanje stanja okružja adekvatnim gospodarenjem koje traži tijesnu suradnju raznih tehničkih komponenta radi otklanjanja negativnih i ograničavajućih čimbenika. U šumskom planiranju fauna treba imati posebno značenje. Negativni antropološki utjecaji trebaju biti ograničeni, a prioriteti definirani. Ugrožene vrste mogu se zaštititi samo zaštitom okoliša u kojemu one žive. U širokom konceptu važno je postizanje što veće biološke raznolikosti. Ona je cilj gospodarenja i treba biti bliska "prirodnoj", zasnovana na načelima samoobnove i integracije svih komponenata. ALBERI E TERRITORIO (Novo izdanje časopisa Monti e bosehi) Kako smo već u broju 1-2 Šumarskog lista navijestili, časopis Monti e bosehi je nakon 54 godine uspješnog izlaženja promijenio ime i oblik, prilagodivši svoj sadržaj zahtjevima vremena i potrebama čitatelja. Predviđeno je da časopis donosi informacije o aktualnim zbivanjima u svijetu "stabala" (drveća) i "terena" (staništa) na prihvatljiv i popularan način. Glede sadržaja časopisa te mnoštva informacija, nastojat ćemo naše prikaze prilagoditi tim okolnostima. Iz broja 1-2, siječanj-veljača 2004. g. izdvajamo: Giustino M e z z a 1 i r a: Vraćaju se šume u ravnicu Ovaj broj časopisa, kako je to naznačeno na naslovnici, posvećenje "šumama ravnica". U uvodnom dijelu članka autor sa zadovoljstvom najavljuje da se šume vraćaju u ravnice Italije. Prvi signal bio je prije 10 godina, kada su odobrena sredstva za pošumljavanje poljoprivrednih površina. U tom razdoblju u istočnom je Venetu pošumljeno 180 ha, a u Lombardiji programirano 10 000 ha u 10 velikih šuma. Taj program u fazi je izvođenja. Naknadno je za Veneto odobreno daljnjih 5 milijuna Eura za pošumljavanje novih i obnovu starih šuma u razdoblju od 2003. do 2005. godine. Ove inicijative nastale su kao rezultat zahtjeva mnogih udruga građana, koji žele ponovo vidjeti šume u blizini svojih domova. Među mnogim motivacijama za podizanje šuma u ravnicama prevladava želja za stvaranjem rekreativnih zona, nove povoljnosti koje nudi šuma u jačanju ekološke stabilnosti i očuvanju kvalitete i količine vodenih zaliha i dr. Taj povratak šuma u ravnice sprega je između "stabala (drveća) i teritorija" (staništa) u konkretnom obliku, s ciljem poboljšanja kvalitete krajolika. Koliko u svijetu ima "divljih zona"? Časopis Proceedings of the nacional Academy of Sciences (Pnas) donio je rezultate interesantnog istraživanja u kojemu je sudjelovalo preko 200 znanstvenika iz cijeloga svijeta. Divljom zonom (Wilderness) smatra se ona gdje je više od 70 % orginalne vegetacije netaknuto i gdje ima manje od 5 stanovnika na km2. Površina mora imati najmanje 10 000 km2. Samo 24 zone zadovoljavaju taj kriterij, ali je to ipak 44 % ukupne površine planeta. Zabrinjava činjenica da se samo 7 % te površine nalazi pod nekim oblikom zaštite. Istraživanja su dala podatak da su 5 od 24 zone s visokom biološkom raznolikosti, jer u njima živi najmanje 1500 vrsta autohtonih biljaka. Tih 5 zona (šuma Amazone, šume Konga, Nova Gvineja, Miombo-Mopane sa Južnoafričkim savanama i kompleks Sjevernoameričke pustinje s dijelom Meksika) same sadrže 17 % biljnih vrsta svijeta ali to nije dovoljno da očuvaju potrebnu razinu biološke raznolikosti. Cristiano Brandone: Opasni insekti prijete kulturama kestena u Piemontu Od proljeća 2002. godine u Piemontu blizu Cunea primijećen je napad na kulturama kestena od ose šiškarice Dryocosmus kuriphitus. Ta mala osica porijeklom iz sjeverne Kine jedan je od najopasnijih insekata na svijetu za kestenove kulture i nije nikad prije primijećen u Europi. Napada isključivo kesten. Ženka partenogenezom proizvede 100 do 200 jaja i odloži ih unutar pupova. Štete su devastirajuće i razvoj stabala je upitan. Rasprostranjenost tog insekta prijeti kulturama kestena na površini od 17 000 ha (godišnja proizvodnja 7 500 tona ploda kestena). U svrhu zaštite predviđena su za 2004. godinu sredstva od pola milijuna Eura. Kao glavna protumjera predviđa se unošenje kineskog parazita Torymus sinmensis, koji se hrani ovom osicom. Istraživanja su u tijeku. Cristiano Brandone: U Italiji će se 2004. godine održati 26. natjecanje drvosječa Otkako je 1970. godine prvi put održano ovo međunarodno takmičenje, 2004. godine Italija će prvi puta ugostiti predstavnike takmičara 30 zemalja. Predviđa se 5 disciplina: obaranje stabala u smjeru cilja, kresanje grana debla motornom pilom, izmjena lanca na pili, kombinirani rez pod kutom i precizni red koluta debla |