DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 108 <-- 108 --> PDF |
na zemlji. Takmičenje će se održati u Valli di Lanzo u rujnu pod sloganom: "takmičenje u šumi u znaku štovanja šume". Filippo Buscotti, Elisabetta Gravano: Ozon opasnost za europske šume U današnje doba ozon je najrašireniji i najopasniji zagađivač europskih šuma. On uzrokuje promjene u fiziologiji stabala, što smanjuje mogućnost uskladištenja ugljičnog dioksida, te s tim u vezi smanjenje prirasta. Uzrokuje posebne simptome vidljive na listovima osjetljivih vrsta. Klasifikacijom tih simptoma bavi se program ICP Forests, čiji je cilj kontrolirati učinak zagađenja u dužem razdoblju. Istraživanja se obavljaju u graničnom području švicarskog kantona Ticino i talijanske Lombardije, a obavlja ih tim stručnjaka iz 12 europskih zemalja, SAD i Japana. Istražuju se negativni učinci u rasadnicima i šumi, a procjena problema je u fazi istraživanja. Giacomo Grass i: Da li stabla bolje rastu u gradu ili na selu? Bilo bi logično zaključiti da stabla bolje rastu u slobodnoj prirodi izvan gradskog zagađenja. Daje ovaj zaključak pogrešan, potvrdila je serija istraživanja učinjena s klonom Populus deltoides zasađenim u New York-u i vanjskim ruralnim zonama. Ustanovljeno je daje prirast stabala gotovo dvostruko veći u gradskim uvjetima. Objašnjenja još više začuđuju. Jedan poznati ekofiziolog objašnjava te rezultate većom gradskom temperaturom, većom koncentracijom ugljičnog dioksida i većom količinom dušičnog otpada u gradu nego u selu. Unatoč činjenici da stabla u gradu rastu pod negativnim utjecajem najsretnijih zagađivača (S02, N02, H2S04) ukupan učinak je povećan rast stabala. To je također pogrešno objašnjenje. Temperatura, ugljični dioksid i dušik objašnjavaju samo malu razliku u prirastu. Odgovor zašto stabla rastu bolje u gradu je vjetar. Vjetar koji prolazi iznad grada odnosi zagađivače i odlaže ih u okolne ruralne sredine gdje je koncentracija tih zagađivača dvostruka u odnosu na gradske. S druge strane ozon (03) koji je u stratosferi koristan radi zaštite od opasnih ultravioletnih zraka, u troposferi (tj. u zoni gdje se odvija život) štetan je za biljni i životinjski svijet. Začetak ozona je u gradskim uvjetima, ali za njegovo formiranje potrebno je svijetlo sunca i ta reakcija događa se u zraku koji vjetar nosi izvan grada u prirodu. Uzgajajući topole u prostorima sa različitom koncentracijom ozona Gregg je ustanovio da samo taj čimbenik može objasniti 90 % razlike u rastu promatranom u gradu i na selu. Izvor: People´s daily of China: Veliki "zid" šuma za zaustavljanje pustinje Gobi. Svakog proljeća velike oluje šire površinu pustinje Gobi za oko 2 500 km2. Pješčane oluje nanose ogromne količine pijeska na obalni dio Kine i na poluotok Koreju. Dine su sada na svega 240 km udaljene od Pekinga. Da bi zaustavili ovo širenje, kineska vlada odlučila je napraviti zeleni pojas dug 4 200 km i tako u 2 050. godini vratiti veći dio obradive zemlje pretvorene u pustinju. Projekt predviđa pošumljavanje 36 milijuna km2 uz trošak od 8 milijardi dolara u obliku subvencija seljacima za obavljene radove. Pojas bi bio širok 240 do 540 metara u šahovskom rasporedu, pošumljen vrstama otpornim na sušu (izvor ne govori koje su to vrste). Paralelno se financiraju i istraživački radovi vezani za uporabu genetski modificiranih topola, kao i mogućnost uzgoja riže na pješčanim terenima. Izvor: UICN: Na svjetskom kongresu o parkovima 3 000 eksperata. U Durbanu u južnoj Africi održan je V. Svjetski kongres o parkovima, na kojemu je oko 3 000 delegata raspravljalo na temu "činiti dobro bez ograničenja", gdje su se razmatrali problemi koji se odnose na parkove i zaštićene zone, te identificiranje novih površina za zaštitu i poboljšanje stanja u zaštićenim zonama. Proglašene su nove zaštićene zone na Madagaskaru, Senegalu i Brazilu u ukupnoj površini većoj od 200 000 km2 i odobrena su 35 milijuna dolara za očuvanje rezervata na kopnu i moru. Paolo Lassini i dr.: 10 velikih šuma ravnice projekt Lombardija U novije doba sve više se osjeća potreba bližeg odnosa grada i sela, odnosno područja s većim prirodnim sadržajem. Unošenje u slobodnu prirodu sadržaja koji imaju funkciju povećanog rasta kulture krajolika, postala je most međusobne povezanosti ljudske aktivnosti i prirode. Prve inicijative iz 80-ih godina otvorile su mogućnost za razvijanje poljoprivredno-šumskih ekosustava s rekreativnim vrijednostima. Tako je u nekoliko godina porasla razina biološke raznolikosti i kvaliteta krajolika i života oko postojećih rekreativnih zona (uglavnom parkova i park šuma). Na temelju tih iskustava donesena je strategija za stvaranje novih planiranih sustava na nekoliko tisuća ha, gdje se treba započeti proces promjena kvalitete terena kako bi zadovoljavao realne potrebe života. Projekt je nazvan "10 velikih šuma za ravnicu". Zasniva se na dobroj volji, a ne na zakonskim regulativama. Trebalo je nekoliko godina da se preciziraju kriteriji i mogući izvori sredstava. Ta je inicijativa danas postala sastavnica zakonskih propisa regije Lombardija. Projekt se temelji na odrednici stvaranja najmanje deset novih stalnih šuma koje jamče funkcioniranje ekosustava i poboljšanje osnovnih ambijentalnih parametara (voda, zrak i sunce). Također trebaju biti koris |