DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 113     <-- 113 -->        PDF

ministar Čobanković u predmetu: podizanje višegodišnjih
nasada na šumskom zemljištu, upućenom Vladi
RH, nakon što navodi površine šuma, posebno obraslih
šumskih površina pod kršom 1 051109 ha, od čega je
871 291 ha u državnom vlasništvu, kaže:


"U međuvremenu je došlo do promjena odnosa u
poljoprivredi, te su posebno ugledne vinarske kuće i
maslinari ocijenili da bi se manji dijelovi opožarenih
šumskih zemljišta mogli staviti u bolju funkciju na način
da se na tim lokalitetima podižu nasadi. Odabrani
lokalitet po ocjeni zainteresiranih mogu dati vrhunski
rezultat u pogledu kvaliteta vina i ulja, dok se s druge
strane ne utječe na zapuštene poljopriredne površine na
kojima se ne mogu postići takvi rezultati".


U daljnjem tekstu predlaže se izdvajanje iz gospodarenja
oko 1000 do 2000 ha šumskih površina i razrada
mehanizma osnivanja služnosti za podizanje trajnih
nasada, uz istovremeno podizanje novih šuma jednakih
ili većih površina.


Na ovaj dopis Vlada odgovara s tri zaključka:


1.
zaduženjem odnosnom Ministarstvu u suradnji s
HS d. o. o. da izradi popis šumskih površina u vlasništvu
RH i predloži odluku o osnivanju služnosti
radi podizanja višegodišnjih nasada. Prenamjena se
odnosi na neobraslo šumsko zemljište, zemljište
obraslo početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima
šumskih sastojina starosti do 15 godina (garizi,
makije, šibljaci, šikare i si.)
2.
uz šumske površine iz točke 1. treba odrediti površine
za pošumljavanjc.
3.
obvezu korisnika prenamjene šumske površine da
pošumi kompenzacijsko neobraslo šumsko zemljište.
Ne vraćajući se više na obrazloženja i prednosti
šumskih zemljišta obraslih šumskim drvećem pa makar
i degradacijskog stadija, nasuprot maslini kao monokulturi
koju treba obrađivati, kada čitamo o spomenutim
vrhunskim rezultatima u pogledu kvalitete vina i
ulja na šumskim zemljištima, pitamo se gdje je tu znanost
- agronomi pedolozi koji šute. Mjereno gospodarskim
rezulltatom, gdje je računica? Primjerice posjeći
šumsku sastojinu starosti 15 godina, pripremiti tlo za
sadnju maslina, što između ostaloga znači ogoliti ga i
izložiti eroziji, posaditi masline, sigurno uz popunjavanje,
zatim pripremiti zemljište za sadnju nove šume,
saditi, popunjavati i njegovati. Istovremeno 270 000 ha
zapuštenog poljoprivrednog zemljišta ostavljamo i
dalje zapuštenim i izvorištem oko 50 % šumskih požara,
uz to ne pitajući se gdje je novac i trud onih koj su to
zemljište priveli poljoprivrednoj kulturi. Gledajući sve
to, zaista je opravdano upitati se, kuda sve to vodi?


Zaključuje se da treba zatražiti od Ministarstva poljoprivrede,
šumarstva i vodnog gospodarstva objaš


njenje glede ovog pitanja te razlog odstupanja od svog
predizbornog programa po istome.


c) Sukladno raspravi na prošloj sjednici UO i odluci
da protestiramo kod predsjednika Hrvatske gospodarske
komore (HGK) gosp. Nadana Vidoševića, dipl.
ing., saznavši da šumarsku problematiku za HGK ugovorno
obrađuje Croatiadrvo d. o. o. Zagreb koje zastupa
direktor mr. se. Ferdinand Laufcr, uputili smo na odnosnu
adresu dopis, tražeći osnivanje Udruženja za područje
šumarstva i lovstva unutar Sektora za poljoprivredu
prehrambenu industriju i šumarstvo. Sa zadovoljstvom
izvješćujemo da smo već kroz 10-tak dana
pozvani na razgovor u HGK, koji smo obavili (I.
Tarnaj, J. Dundović i H. Jakovac) s v.d. direktoricom i
stručnom suradnicom spomenutog sektora. U HGK
prepoznato je šumarstvo i lovstvo kao značajne gospodarske
grane i potreba osnivanja Udruženja za šumarstvo
i lovstvo. Očekuje se zapošljavanje jednog šumarskog
stručnjaka voditelja Udruženja, kao i osnivanje
Skupštine sačinjene od volontera-stručnjaka imenovanih
u kordinaciji s HŠD i Hrvatskim šumama d.o.o.
Naravno, osnivanje Udruženja mora proći kroz Skupštinu
HGK. Kontakti sa šumarskom strukom ići će prema
dodgovoru putem HŠD-a. Dakle očekujemo provedbu
dogovora.


d) U ponovnoj raspravi o Šumarskoj komori, zaključeno
je intenzivirati rad na uspostavi samostalne
Šumarske komore ili u okviru Inženjerske komore,
Razreda za šumarstvo. Potrebno je doraditi već postojeći
Statut i prateće dokumente uz aktiviranje nadležnih
u Ministarstvu poljoprivrede šumarstva i vodnog
gospodarstva, putem kojega treba ići postupak za osnivanje
dalje na Vladu i kao Zakon na Hrvatski sabor.
Svakako očekuje se veći učinak odnosnog Ministarstva,
jer je to trenutno jedno od gorućih pitanja struke.
Znači nema više puno dogovaranja, treba biti operativan,
pripremiti dokumentaciju, predložiti Zakon i uputiti
ga u proceduru. Već postojeće Povjerenstvo i ljudi
iz Ministarstva trebali bi čim prije poraditi na toj zadaći,
jer je osim šumskih cesta još važnije imati ovlaštenje
za projektiranje gospodarskih osnova, hortikulturnih
objekata, osnivanja rasadnika i si. Uz sve ovo, ponovno
ističemo da je nakon donošenja Zakona o šumarskoj
komori prvi uvjet za dobivanje ovlaštenja za
projektiranje položen stručni ispit. Stoga i to pitanje
treba paralelno rješavati.


e) Vezano uz 2 b) Državnom zavodu za zaštitu prirode
na ruke ravnatelja gosp. Davorina Markovića, uputili
smo dopis u kojemu pozivamo na suradnju, ukazujući
na aktivnosti šumarske struke na zaštiti prirode, ignoriranje
struke i nekoperativan odnos prvotne Državne
uprave za zaštitu prirode i okoliša, kasnije Ministarstva
zaštite okoliša i prostornog uređenja. U privitku, dostavili
smo i preslike otvorenih pisama, najprije bivšim mi