DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 14     <-- 14 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH SUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 103-118
Ako se struktura drvne zalihe promatra po etažama, pola (12,0 %) i bademasta vrba (7,4 %), a podstojnu čiglavna
etaža sudjeluje s 36,5 %, nuzgredna s 34,4 % i ne bijela vrba (85,8 %), crna topola (2,4 %), bijela joha
podstojna s 29,1 %. (3,4 %), crna joha (5,7 %) i bademasta vrba (2,7 %).


Glavnu etažu čine bijela vrba (92,5 %) i crna topola
(7,5 %), nuzgrednu čine bijela vrba (80,6 %), crna to-


RASPRAVA - Discussion


Iz gore navedenih snimaka sastojine katkada je 7/g šume te je na njima načinjena snimka brojnosti i viteško
rekonstruirati njenu "povijest", ukoliko stručnjak sine biljaka.
nije dobar fitocenolog. Upravo iz tog razloga, kako bi Pojava malata i njegovo preživljavanje nakon pose
dobio što bolji uvid u progresiju, po slučajnom ras-p i av a uzrokuje stepeničastu vegetaciju (Slika 3).
poredu je izabrano nekoliko malata u odjelu/odsjeku


30 m


if .


LiMlui


RAZVOJNE FAZE/


INICIJALNA FAZA/ OPTIMALNA FAZA/ TERM1NALNA FAZA/


DEVELOPMENTAL


INITIAL STAGE OPTIMAL STAGE TERMINAL STAGE


STAGES
rakita (Salix bad. vrba b. vrba (Salix alba) +


OROGRAFUA


, , . rakita (Sato purpurea) + (Salix triandra) + b. topola (Populus


(m n. m.)/ rijeka/river , , ,


.-. .._ purpurea) bademasta vrba bijela vrba alba) + c. topola


OROGRAPHY


127-129 (Salix triandra) (Salix alba) (Populus nigra)


(ABOVESEA LEVEL)


128- 130 130-131 131-132


Slika 3. Shematski prikaz razvoja vrbovih ritskih šuma na ušću Mure u Dravu


Figure 3 Schematic presentation of the development of riparian willow forests on the mouth of the river Mura into the river Drava


Tablica 10. Struktura malata prema vrstama i visinskim razredima na pokusnoj plohi 3a veličine 1 m:


Table 10 Structure of young growth of willow by species and height classes in sample plot 3a sized 1 nf


Broj biljaka po visinskom razredu


Vrsta Species
Number of plants by height25 50 75
class
100
ukupno
total
Ukupno po ha
Total by ha
Salix sp. 61 22 83 830000
ukupno
total
83 830000
Ukupno po ha
Total by ha
830000


Na malatu starom jednu godinu (Tablica 10), a od Druge godine (Tablica 11) vrste vrba u malatu već
biljnih vrsta zabilježena je samo nazočnost vrbe. Ona se mogu podrobnije determinirati. Tako su na plohi 2a
već tijekom jedne vegetacije može dostići visinu od determinirane tri vrste vrba, od čega je najzastupljenija
50 cm, ali je interesantna njena pokrovnost. Naime, na bila rakita (37 500 biljaka/ha), zatim bademasta vrba
navedenom malatu zabilježena je gustoća biljaka vrbe (30 000 biljaka/ha), dok je bijele vrbe bilo najmanje
od 830 000 biljaka/ha. Budući da vrba klije dosta brzo, (22 500 biljaka/ha). Ukupna brojnost biljaka na plohi
već istu jesen nakon "invazije" vrbinog sjemena na iznosila je 90 000 biljaka/ha. Naime, ovdje je vidljivo
pijescima i mulju može se vidjeti malat vrbe visok od da drugu godinu dočeka samo 11 % biljaka. Međutim,
2 cm pa do 10 centimetara (Slika 4). Rijetko isti i druge godine se vidi znatniji pomak u visi malata, jer je
preživi. 33 % biljaka prešlo visinski razred od 50 cm. Ovdje se