DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 17 <-- 17 --> PDF |
B. Bclčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSK1H ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski liši br. 3-4. CXXVI1I (2004), 103-118 Bijela vrba tvori mnoge biljne zajednice u ritskim šumama kao važna ekološka i gospodarska vrsta. Na plohi 8 može se uočiti kako je bijela vrba već zauzela svoje mjesto u strukturi (104,22 mVha) iako je bademasta vrba još uvijek nostielj sastojine (115,22 mVha). Sloj prizemnog rašća čini bazga i kupina. Iz visinskih krivulja može se zaključiti da je ovo stanište bijele vrbe na kojemu je bademasta vrba završila svoju pionirsku ulogu, te sukcesija ide k sušijem tipu, u kojem svoje mjesto traži bijela topola. Nastavno, po dobi su plohe 9 i 10 iz kojih je vidljiva struktura sastojina bijele vrbe s bijelom johom i crnom topolom. To su vrbici s velikim proizvodnim mogućnostima, gdje je važan čimbenik rijeka Mura, koja nema značajne poremećaje u vodnom režimu. Iako je zabilježena samo s jednim stablom na pokusnoj plohi, crna topola ostaje za ova staništa atipična vrsta, a kao takva zabilježena je i u ritskim šumama podunavlja (Rauš, 1976.; Rauš i dr. 1985; Rauš i Matić, 1990) te ukazuje na izrazitu dinamiku staništa. Ovako velike drvne zalihe moguće su na ovakvo kvalitetnom dijelu, gdje je tlo dosta plodno, te stalni utjecaj vode, bilo daje ona podzemna ili daje dinamika visokog vodostaja redovita. Struktura sastojine, kao i biološka slika, ukazuju na stanište bijele vrbe u sukcesiji k sušijem tipu, što se može zaključiti po pridolaženju nivih vrsta drveća, a napose bijele johe (ploha 9). Za plohu 6 može se reći kako je to zrela sastojina bijele vrbe, crne i bijele topole. Struktura pokazuje optimalnu fazu topola i vrba, te odlične proizvodne mogućnosti (260,00 mVha). Strukturaje ujednačena između topola i vrba (s prevlašću crne topole). Vrba je u nuzgrednoj i podstojnoj etaži, a uvidom u strukturu podstojne etaže može se zaključiti kako u sastojinu ulazi i bijela joha. U sloju prizemnog rašća nema pomladka, već je razvijen sloj grmlja sa svibom, bazgom, kurikom i kupinom (Tablica 8). Biološka slika sastojine pokazuje razvojni stadij staništa, odnosno sukcesiju k terminalnoj zajednici ritskih šuma -crne topole. Biološka slika plohe 7 ukazuje na prirodnu sukcesiju crne johe na promijenjeno stanište bijele vrbe i crne topole, dok nazočnost bijele johe i bademaste vrbe u podstojnoj etaži ukazuje na izrazitu dinamiku poplava. Ova zajednica bijele vrbe s crnom topolom kao glavnim vrstama, te bademastom vrbom koja je izvršila svoju pionirsku ulogu, pada na tlo, taloži biomasu, popravlja ZAKLJUČCI Na temelju provedenih izmjera i istraživanja može se zaključiti sljedeće: l.S obzirom da sjeme vrbe, osim bademaste, dozrijeva već u svibnju na mjestima gdje seje tijekom proljeća povukla voda, a nataložio mulj i pijesak, dolazi za par sati već do klijanja sjemena. Na takvim se Slika 5. Sastojina bademaste vrbe -ploha 11, starosti 7 godina Figure 5 Stand of almond willow -plot 11, aged 7 jući humusni sloj, te bijelom i crnom johom kao novim sukcesijskim vrstama, predstavlja najvrjedniju zajednicu ritskih šuma. Za njen opstanak najvažniji čimbenik su nepromijenjeni stanišni uvjeti, a poglavito voda. Voda mora imati dnevnu, mjesečnu i godišnju ujednačenu dinamiku kretanja. U glavnoj etaži "konkurent" vrbi je samo crna topola, a u strukturi u nuzgrednoj etaži sudjeluje i bademasta vrba. U sloju grmlja nazočan je samo svib, a izmjerom na primjernoj plohi od 16 m2 utvrđeno je kako svib može tvoriti sloj grmlja do 4 m visine, a brojnost mu je iznosila 1875 biljaka/ha. Najznačajnija autohtona vrsta ovog istraživanog područja je bijela topola. Onaje vrlo vitalna vrsta, koja se dobro razmnožava iz sjemena i korijena, pogotovo kada se isti stimulira oštećivanjem (Majer, 1994). Važno je naglasiti da se redovito javlja na mjestima izostanka poplava, odnosno ako su iste kratkotrajne. Kod topola najbolji rezultati naplodenja su ili stimulacija oštećivanjem iz žilja ili naplodnjom sa strane. Cista sječa treba se provoditi na manjim površinama, tako da se omogući nalet sjemena sa strane. Popunjavanja ne treba izvoditi u prve dvije ili tri godine, jer su se pokazala nedovoljno učinkovitima, već treba stimulirati izbojnu snagu korijena, oštećivanjem. Njegu je potrebno provoditi u prvim godinama uništavanjem korova, selekcijom izbojaka iz žilja te trijebljenjem. Na lijevoj obali rijeke Drave na utoku Mure, još uvijek su nazočne prave prašumske ritske šume, s puno drvenastog materijala na tlu. - --Conclusions mjestima razvija gust malat vrba koji može brojiti oko 830 000 biljaka/ha. 2. Brojnost biljaka u malatu tijekom prve tri godine rapidno pada, tako da već druge godine pada na 11 %, a treće na 2,7 % od prve godine. |