DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 18 <-- 18 --> PDF |
B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4. CXXVII1 (2004), 103-118 3. Kao jedna od ključnih vrsta u tvorenju malata pokazala se bademasta vrba koja na ovim prostorima ne pokazuje značajke grma nego stabla, igrajući tako bitnu ulogu u strukturi mladih i srednjedobnih sastojina. 4.Mlade ritske sastojine mogu biti formirane i kao čiste sastojine bademaste vrbe u kojima drvna masa može iznostiti i do 243,00 mVha. 5. U starijim sastojinama bademasta vrba ustupa mjesto bijeloj, ali se može naći u podstojnoj etaži. 6. Kod uzgojnih zahvata u vrbovim sastojinama važna je osposobljenost stručnjaka u prepoznavanju bademaste vrbe. Po svojim biološkim svojstvima, ona je pravi pionir za osvajanje terena. Redovito plodonosi cijelo ljetno razdoblje, sve do polovice rujna, te na ovaj način stvara malate na plodnom mulju i pijesku. 7. U slučaju da poplave nisu duge, isti preživi i stvara sastojinu koja svojim kratkim vijekom života stvara značajnu biomasu koja pada na tlo. Na ovaj način sudjeluje u stvaranju humusa i mineralnih hranjiva. Kod provođenja uzgojnih zahvata njega i čišćenja, važno je poznavati ove karakteristike. Također drvni materijal iz njege pomlataka i čišćenja ritskim šumama morao bi ostati na tlu, kako bi se uslijed biomase pale na tlo tijekom poplava na tlu taložio pijesak i mulj. Time se tlo "diže" i stvaraju se uvjeti za razvoj bijele vrbe, koja je ustvari najvrjednija gospodarska vrsta u ovim šumama. LITERATURA Amann, G., 1993: Baume und Straucher des Waldes. Naturbuch Verlag, Augsburg, 231. M aj er, Ž., 1994: Ritske šume hrvatskog podunavlja i njihova prirodna obnova, Glas.šum.pokuse, vol. 31, Zagreb, 391-434. ***,: Osnova područja 1996.-2005. ***, : Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom Koprivničke nizinske šume 1984. - 1993. ***, : Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom Koprivničke nizinske šume 1994. - 2003. Topolnjak, D., 1993: Strukturne osobine i prirodno pomlađivanje dravskih ritskih šuma, diplomski rad, Zavod za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu, 56. Rauš, Đ., 1976: Vegetacija ritskih šuma dijela Podunavlja od Aljmaša do Iloka. Glasnik za šumske pokuse vol. XIX, Zagreb, 7-75. Rauš, Đ., 1978: Šumska vegetacija dunavskih ada i ritova u okolici Vukovara. Ekologija vol. 13, no. 2, Beograd, 133-147. 8. Bademasta vrba zajedno s bijelom tvori normalne ritske sastojine, kod kojih je potrebno provoditi sve uzgojne zahvate vodeći računa o biološkim specifičnostima svake vrste. 9. Bijela vrba u optimalnoj fazi s redovitim režimom voda proizvodi značajnu drvnu zalihu (i do 368,11 mVha), te se može smatrati vrijednom gospodarskom vrstom ritskih šuma. 10.U pogledu strukture srednjedobne sastojine podravskih ritskih šuma pokazuju sličnost s onima iz Podunavlja, budući da uz vrbe u njima dio strukture nosi crna topola. 11. Ritske šume prašumske strukture nisu bogate drvenastim vrstama kao što je to slučaj s ostalim šumama. 12.Gledano po strukturi, ritske šume mogu biti razvijene kao čiste sastojine, u kojima je nazočna samo jedna vrsta (primjerice bademasta vrba) ili je uz glavnu vrstu sporadično nazočna još jedna vrsta (primjerice bijela vrba s crnom topolom ili bijela vrba s bijelom johom). 13.Na staništima gdje je dinamika vode neustaljena, prirodne ritske šume mogu pokazivati strukturu mješovitih sastojina u kojima je katkada teško odrediti nositelja sastojine (obično su to dvije vrste), dok podstojnu etažu može činiti od četiri do šest vrsta. 14.U istraživanim sastojinama sloj grmlja nije znatnije razvijen. - References Jovanović , B., 1982: Dendrologija - III dopunjeno izdanje. Beograd, 713. Rauš, Đ., Matić, S., 1983: Ritske šume. Šumarska enciklopedija, svezak 3, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb. Škorić, A., G. Filipovski, M. Čirić, 1985: Klasifikacija zemljišta Jugoslavije. ANU BIH, posebno izdanje - knjiga 73, Sarajevo, 1-72. Rauš, Đ., i S. Matić, 1990: Vegetacija i uzgojna istraživanja u GJ "Vukovarske dunavske ade" PJ Šumarije Vukovar, Šum. list 1-2, 5^44, Zagreb Mayer, B., S. Orlić, N. Komlenović, 1991: Hidrološka i ekološka studija šumsko-proizvodnih mogućnosti poplavnih površina Varaždinskih Podravskih šuma oštećenih izgradnjom hidroelektrana i onečišćenim vodama. Elaborat, Šumar. Inst. Jastrebarsko, 1-28. Rauš, Đ., 1992: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na varaždinske podravske šume, Glas. šum. pokuse, vol. 28, Zagreb, 245-256. |