DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVII1 (2004), 119-126 UDK 630* 231 + 236.1 (001) PROBLEMI OBNOVE SUMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) VLAŽNOG TIPA TIJEKOM OPLODNIH SIJEČA REFORESTATION PROBLEMS IN PEDUNCLED OAK FORESTS {Quercus robur L.) OF MOIST TYPE DURING SEED CUTTING Vlado KREJČI*, Tomislav DUBRAVAC** SAŽETAK: Istraživanja su provedena u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Horv. 1938.) u vrijeme izvođenja oplodnih sječa, u G. j . "Rečički lugovi", odjel 16a Šumarije "Karlovac". Kroz osam godina praćenje tijek razvoja mladog naraštaja hrasta lužnjaka, utjecan tlom, strukturom sastojine, pojavnošću grmlja i zeljastog bilja te voluharica i srneće divljači. Utvrđeno je u kojem razdoblju pojedini od čimbenika tog složenog šumskog ekosustava utječu na prirodnu obnovu. Njega i zaštita mladog naraštaja hrasta lužnjaka započela je njegovom pojavom pod zastorom krošanja i nastavljena sve do njegovog prelaska u stadij starijeg pomlatka nakon provedenih oplodnih sječa. Zadnjom izmjerom (2003. godine) utvrđeno je 32.778 stabalaca hrasta lužnjaka starosti 10 godina u razvojnom stadiju starijeg pomlatka, stoje 22 % od 149.694 hrastića prije osam godina. Najveći utjecaj na to smanjenje, uz neizbježne štete od sječe i izvoza, ima drhtavi šaš i voluharice, posebno u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka. Kiselost tla, zastrtost tla krošnjama utjecana oplodnim sječama, učešće grmlja i srneća divljač nemaju značajan negativan utjecaj na razvoj mladog naraštaja hrasta lužnjaka kroz razdoblje opažanja. Ključne r ij e č i: hrast lužnjak, mladi naraštaj, obnova, tlo, drhtavi šaš, grmlje, voluharice, srneća divljač. PROBLEMATIKA I CILJ ISTRAŽIVANJA Problems and object of investigation Danas u vrijeme sve masovnijih pojava narušenih gospodarske prilike, šumske zajednice, hidropedološki šumskih ekosustava, napose nizinskih, ukazala se poodnosi, s prikazom pedogenetskih čimbenika, opteretreba za istraživanjem i praćenjem razvoja pojedinih ćenost tla teškim kovinama, rezultati ekoloških i denstrukturnih elemenata sastojine u tim uvjetima. U svrdroloških istraživanja te istraživanja obnove i njege hu pravilnog i pravodobnog gospodarenja moramo pošuma Pokupskog bazena. znavati dinamiku promjena u tim sastojinama, kako bi Matić,Oršanić iAnić (1996) iznose preporugospodarski zahvati bili pravovremeni i učinkoviti. ke o uzgojnim zahvatima na području Pokupskog baU radovima Šumarskog instituta, Jastrebarsko, vozena, u strukturno i stojbinski poremećenim sastojinalumen 31, broj 1-2, 1996., prikazane su povijesne i ma te u strukturno i stojbinski normalno razvijenim sastojinama, opisuju radove na njezi i obnovi. Peri ć S. (1998) na području Šumarije "Jastrebar * Mr. se. Vlado Krejči, ** Dr. se. Tomislav Dubravac, Šumarski institut, Jastrebarsko sko" u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhta |